„Dobro pokretačko pitanje mora biti poput udice za koju će se učenici primiti.” Ta mi se poruka s Erasmus+ tečaja posebno urezala u pamćenje jer jednostavno objašnjava bit STEAM pristupa: istraživanje ne počinje alatom ni gotovim odgovorom, nego pitanjem koje budi znatiželju i poziva učenike da djeluju.

Na Erasmus+ tečaju „Innovative STEAM Teaching with AI, PBL and Gamification”, održanome na Rodosu od 29. lipnja do 4. srpnja 2026., očekivala sam upoznati nove digitalne alate, robote i aktivnosti koje mogu prenijeti u učionicu.Tečaj je to doista i ponudio, ali najvažnija spoznaja nije bila vezana za tehnologiju.

Predavačica Vasiliki PLATI stalno nas je vraćala na početak svakoga dobrog STEAM projekta – na pokretačko pitanje, odnosno driving question. Bez njega i najsuvremenija tehnologija može ostati samo zanimljiva demonstracija. Tek kad pitanje učeniku postane važno, materijali i tehnologija dobivaju svrhu: postaju sredstva s pomoću kojih traži odgovore.

Što pokretačko pitanje čini dobrom udicom

„Udica” nije tek zabavno pitanje kojim ćemo nakratko privući pozornost. Ona otvara problem koji je učeniku razumljiv, ali čije rješenje još nije očito. Stvara napetost između onoga što učenik već zna i onoga što želi otkriti. Da bi pitanje djelovalo kao „udica”, mora biti povezano s konkretnom situacijom koju učenik može zamisliti, dovoljno otvoreno za različite ideje i dovoljno usmjereno da znaju što pokušavaju riješiti. Ne otkriva postupak ni očekivani odgovor. Znatiželja ih privuče, a mogućnost izbora zadržava ih u istraživanju.

Razlika se najbolje vidi na primjeru.
Pitanje „Koji materijal usporava prijenos topline?” sadržajno je ispravno, ali zvuči kao pitanje za provjeru znanja. Pitanje „Kako možemo spasiti kocku leda od topljenja?” isti sadržaj pretvara u izazov. Učenici više ne traže samo naziv materijala. Trebaju osmisliti zaštitu, obrazložiti izbor, ispitati rješenje i suočiti se s rezultatom. U trenutku kada počnu govoriti „Mogli bismo…”, udica je ispunila svoju svrhu.

U oblikovanju pokretačkih pitanja mogu pomoći obrasci poput: „Kako ______ utječe na _____?”, „Što čini učinkovit ______?” ili „Što bi se dogodilo kada ____?”. Tako pitanje „Kako oblik krila utječe na let papirnatoga aviona?” poziva na izradu i usporedbu modela. Pitanje neće pokrenuti istraživanje ako učitelj odmah odredi postupak i jedino prihvatljivo rješenje. Istraživački se prostor tada zatvara. Snaga pitanja ostvaruje se kada učenici smiju birati, pogriješiti i pokušati ponovno.

MATERIJAL ZA PREUZIMANJE:

Primjeri vodećih problemskih pitanja

Od pitanja do učeničkoga rješenja

Naučeno sam primijenila u radu s učenicima drugoga razreda osmislivši izazov „Misija – spasimo kocku leda!”. Aktivnost je povezala svojstva materijala, toplinsku energiju i prijenos topline. Učenicima sam postavila pokretačko pitanje: „Kako možemo spasiti kocku leda od topljenja?” Zatim su u skupinama promatrali ponuđene materijale, postavljali pretpostavke i osmišljavali zaštitu koja bi trebala usporiti topljenje. Prije izrade svaka je skupina nacrtala plan i odredila redoslijed materijala oko kocke leda. Kako bi uvjeti za sve skupine bili jednaki, unaprijed sam zamrznula jednaku količinu vode u jednakim vrećicama za zamrzavanje.

Učenici su radili u četiri skupine. Dvije su skupine odabrale plastičnu vrećicu, karton i aluminijsku foliju jer su pretpostavile da bi vata zagrijavala led. Druge dvije odabrale su foliju, vatu i plastičnu vrećicu, smatrajući da će bijela vata odbijati svjetlost i tako smanjiti zagrijavanje. Nakon usporedbe rezultata pokazalo se da je zaštita s vatom bolje usporila topljenje. Razgovorom smo zaključili da vata u ovom pokusu nije zaštitila led ponajprije zbog bijele boje, nego zato što zadržava zrak i tako usporava prijenos topline iz toplije okoline prema hladnijem ledu.

Učenike je posebno iznenadilo to što se aluminijska folija upotrebljava i za očuvanje topline i za zaštitu od zagrijavanja. Zaključili smo da ona sama ne grije niti hladi, nego kao ogledalo odbija dio toplinskoga zračenja i tako usporava prijenos topline između predmeta i njegove okoline.

MATERIJAL ZA PREUZIMANJE:

Misija – spasimo kocku leda

• 

• 

• 

• 

Manje odgovora, više dobrih potpitanja

Najveći izazov za učitelja nije u pripremi materijala, nego u tome da se odupre potrebi da prerano otkrije što bi moglo najbolje djelovati. U ovoj aktivnosti moja uloga nije bila učenicima reći koji će materijal najbolje zaštititi led, nego ih pitanjima potaknuti da obrazlože i provjere svoje ideje: „Zašto ste odabrali taj materijal?”, „Kako ćete znati djeluje li vaša zaštita?”, „Što vam pokazuje rezultat?”, „Što biste sljedeći put promijenili?”. Tako su i manje uspješna rješenja postala vrijedan dio učenja, a ne pogreška koju treba izbjeći.

Radionica s kockom leda potvrdila mi je da za kvalitetnu STEAM aktivnost nisu potrebni složena oprema ni skupi digitalni alati. Dovoljni su učenicima blizak problem, nekoliko jednostavnih materijala i pitanje koje će ih potaknuti na razmišljanje.

S tečaja sam ponijela brojne ideje i digitalne alate, ali najvrednijom se pokazala jednostavna spoznaja: učenike najprije moramo „uhvatiti” dobrim pitanjem. Ono ne jamči da će svaki pokušaj biti uspješan, ali učeniku daje razlog da pokuša, provjeri svoju ideju i pokuša ponovno. U tome se krije njegova snaga, ali i bit STEAM pristupa – ne ponuditi gotov put, nego potaknuti učenike da sami traže rješenje.

■ NAPISALA: Ana Marija MILKOVIĆ, učiteljica razredne nastave u produženome boravku | OŠ Pantovčak, Zagreb ■