Gledaj kuda ideš!

■ Tales iz Mileta (640. ili – oko 547. prije Krista) bio je grčki filozof, a tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti. Ostala je zapisana zgoda o njemu – kad je Tales jedne noći zadubljen promatrao zvijezde, nije vidio kuda hoda, pa je pao u bunar. Zvao je u pomoć, na što mu je neka duhovita starica, koja ga je vidjela bespomoćnog na dnu bunara, uzviknula: “E, Talese, ti nisi kadar vidjeti što ti je pred nogama, a htio bi spoznati što je na nebu”.

Malena, znaš li gdje stanuju Wienerovi?

■ Američki matematičar Norbert Wiener (1894. – 1964.) studirao je matematiku, filozofiju, logiku i zoologiju, a u 18. godini dobio je titulu doktora znanosti. Ali, u običnim stvarima bio je rastresen i zaboravan.

Prije selidbe za koju su se spremali supruga mu je nekoliko puta naglasila da će sada morati ići drugim autobusom s fakulteta kući, a ne onim kojim se vozio do tada. Međutim, sva njezina upozorenja bila su uzalud. Prvi je dan iz navike ušao u stari autobus i tek kad je došao na staru adresu i vidio da su u njegovoj bivšoj kući drugi stanari, sjetio se da se trebao ukrcati u drugi autobus. Otišao je ponovno na fakultet i tamo se ukrcao prema supruginim uputama. Ali, kad je došao u novi kvart, nije uspio naći svoj dom. Vidio je neku djevojčicu kako se igra I upitao je:

– Malena, znaš li gdje stanuju Wienerovi?

– Da, tata. Idemo zajedno kući – odgovorila mu je kći.

Tri minute –­ jaje ili sat?

■ Domaćica koja je radila kod Isaaca Newtona (1642- – 1727.) morala je izići i Newtona je zamolila da sam skuha jaje. Naglasila mu je da se treba kuhati najviše tri minute. Newton ju je htio poslušati i uzeo je džepni sat da izmjeri točno vrijeme. Ali, onako rastresen, ostavio je u ruci jaje, a u vodu stavio sat.

 Jesam li večerao ili ne ?

Jednog je dana Newtonov prijatelj stigao u dogovoreno vrijeme na večeru jer ga je sam Newton dan prije pozvao. Našavši znanstvenika zadubljenog u rad, gost je odlučio sjesti i pričekati ga. Newton nije ni primjećivao prijatelja. Vrijeme je prolazilo i na kraju je sluga samo Newtonu donio večeru na pladnju jer ga domaćin nije obavijestio da će imati gosta. Newton se ni tada nije obazirao. Bijesan što ga znanstvenik ne primjećuje, gost je pojeo domaćinovu večeru. Ubrzo je Newton završio s radom. Zaprepašteno je gledao u prijatelja kojega do tada nije ni primjećivao, a zatim u prazan pladanj.

– Da mi niste svjedok, mogao bih se zakleti da uopće nisam večerao! – uzviknuo je rastreseni znanstvenik.

Jesam li već ručao ?

■ Michael Faraday (1791. – 1867.) bio je britanski znanstvenik (fizičar i kemičar) zaslužan za mnoga otkrića na području elektromagnetizma i elektrokemije. Ali…

Jednog je dana zamišljeno sjedio u restoranu i razmišljao, a u jednom se trenutku trgnuo ugledavši prazan stol ispred sebe i pozvao konobara:

-– Oprostite, jesam li ja već ručao, pa trebam platiti, ili sam tek došao i trebam naručiti?

Gdje stanuje profesor Einstein?

■ Nakon dolaska iz Europe slavni znanstvenik Albert Einstein (1879. ­ 1955.) nastanio se u američkom gradu Princetonu i zaposlio u jednom institutu kao istraživač. Jednoga je dana zazvonio telefon i tajnica podigne slušalicu.

– Mogu li razgovarati s gospodinom rektorom?

– Žao mi je, ali trenutačno nije ovdje.

– Možete li mi onda Vi reći adresu stanovanja gospodina Einsteina?

– Nažalost, ne mogu. Profesor Einstein je zamolio da njegova adresa ostane u tajnosti kako mu nitko ne bi smetao.

Drugi glas već prijeđe u šapat:

– Dobro, gospođo, držite je i dalje u tajnosti, ali… to sam ja … profesor Einstein… Krenuo sam kući i zalutao. Molim Vas, recite je samo meni.

Na karti piše gdje trebam sići

Tijekom vožnje u vlaku kondukter je tražio voznu kartu od Einsteina, koji je bio duboko zamišljen. Ovaj ju je nervozno počeo tražiti po džepovima.

Kondukter mu reče:

– Ali, profesore Einstein, ja znam tko ste Vi i znam da ste sigurno kupili kartu. Nemojte se uzrujavati.

– Ali, gospodine, ne uzrujavam se zato što mi je neugodno što nemam kartu, nego zato što na karti piše kuda putujem, a sada pojma nemam gdje trebam sići s vlaka – odgovori Einstein.

Prljavi gutljaj

■ Louis Pasteur (1822. – 1895.) bio je francuski kemičar i biolog.

Jadnom je Pasteur držao predavanje o tome kako prije jela treba dobro oprati svako voće. Da bi to prisutnima i pokazao, uzeo je jedan grozd, ubacio ga u čašu vode i dobro ga oprao, objašnjavajući kako su u vodi ostali prašina i bakterije. Zatim je nastavio s predavanjem i nešto kasnije ožednio. Zaboravivši pokus s grozdom, uzeo je istu čašu i ispio onu vodu (s prašinom i bakterijama, kako je rekao) pred zaprepaštenom publikom.

Navratit ću onda sutra

■ Jednim od najrastresenijih ljudi u povijesti smatra se André-Marie Ampere (1775. – 1836.) čuveni francuski fizičar, matematičar, kemičar, filozof te profesor na Politehničkoj školi u Parizu i na Collège de France.

 Jedne je večeri došao dosta kasno kući i sluga, ne prepoznavši ga, u mraku, reče:

– Žao mi je, ali gospodina nema kod kuće.

– Ništa, onda ću navratiti sutra – odgovori Ampere, okrene se i ode i ne sjetivši se da je to njegova kuća.

Zaboravio suprugu i kćer

■ Francesco Saverio De Sanctis (1817. – 1883.), ugledni talijanski povjesničar i teoretičar književnosti, susreo je jednom, tijekom putovanja vlakom od Napulja do Rima, prijatelja kojeg dugo nije vidio. Vodili su ugodan razgovor, a kada ga je prijatelj upitao kako su mu supruga i kći, znanstvenik je skočio. Naime, ostavio ih je u čekaonici, a on je samo ušao u vlak unijeti prtljagu pa se trebao vratiti po njih.

Ipak, nije svaki genijalac rastresen i zbunjen, niti su svi rastreseni genijalci!