Hrvatska je, kao i mnoge zemlje, pogođena izvanrednim okolnostima koje nitko nije mogao predvidjeti niti zamisliti da se ikada mogu dogoditi. Ne mogu se oteti dojmu da u posljednje vrijeme živim kao u nekom SF filmu, a svakodnevni me događaji upućuju da živim u nekom novom trenutku.

Ta se cjelokupna situacija odrazila i na odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske koji je pred novim izazovima.

Od 16. ožujka u Hrvatskoj se obustavlja neposredni odgojno-obrazovni rad u školama.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je upute svim osnovnim i srednjim školama vezano uz nastavak organizacije nastave na daljinu.

Učenici od 1. do 4. razreda prate nastavu na HRT3, učenici predmetne nastave na Sportskoj televiziji, a učenici srednjih škola na RTL2. Priprema se i provodi također nastava na mreži.

Učitelji, prema rasporedu sati, organiziraju nastavu za svoje učenike na digitalnim platformama: Loomen, Yammer, ClassDojo, MSTeams, MSOneNote, Edmodo i drugima.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak uputila je u dopunu Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja u osnovnim i srednjim školama [NN 2020], koji je sada na javnoj raspravi.

PRIJEDLOG JE da se iza članka 1. doda članak 1.a:

(1) U slučaju elementarne nepogode, ratnog stanja ili druge neposredne ugroze stanovništva, ministar nadležan za obrazovanje može drukčije od načina propisanog ovim Pravilnikom odrediti metode, postupke i elemente vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika, prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja te prava obveze roditelja/skrbnika. (2) O pitanjima vezanim uz praćenje i ocjenjivanje učenika u izvanrednim okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi odluku.

Na taj se način uvodi mogućnost vrednovanja na daljinu kao što se i nastava u ovom trenutku događa na daljinu.

U novonastaloj situaciji, nepoznatoj učiteljima, učenicima i drugim dionicima odgojno-obrazovnog sustava nameće se pitanje vrednovanja učenika: koliko često i kako provoditi formativno i sumativno vrednovanje, što uopće treba vrednovati, a što bilježiti u Imenik.

Razumijevanje temeljnih teoretskih pojmova iz širokog područja vrednovanja učeničkih postignuća preduvjet je razvijanja vještine i sposobnosti učitelja za uspješno vrednovanje.

Vrednovanje učeničkih postignuća jedna je od temeljnih učiteljskih kompetencija pa je svaki učitelj treba što više razvijati.

Dobar bi učitelj trebao biti kompetentan za učinkovito, kvalitetno, objektivno i kriterijsko vrednovanje učeničkih postignuća koje treba biti pozitivno usmjereno prema učenikovim sposobnostima.

Pravilnik o izmjenama i dopuni pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama (NN 2019)definira pojmove:

Članak 2.

■  VREDNOVANJE je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.

■  PRAĆENJE je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu poticanja učenja i provjere postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim i međupredmetnim kurikulumima, nastavnim programima te strukovnim i školskim kurikulumima. Uključuje sva tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.

■  PROVJERAVANJE je procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

■  OCJENJIVANJE je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada.

TEMELJNI JE CILJ VREDNOVANJA da učenik dobije pravovremenu povratnu informaciju o svojem radu. Povratnu informaciju učitelj daje učeniku u cilju poboljšanja ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u procesu učenja.

Povratnu informaciju u vrednovanju kao učenje daje učenik (nakon samovrednovanja) i drugi učenici (nakon vršnjačkog vrednovanja). Tijekom uvođenja u proces vrednovanja kao učenje (u prvom razredu), povratnu informaciju daje i učitelj sve dok se učenici u tome procesu ne osamostale. Kada postignu zadovoljavajuću razinu uspješnog samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja učenici se samostalno samovrednuju i vršnjački vrednuju te postupno preuzimaju odgovornost za vlastito učenje.

Povratna informacija u vrednovanju naučenog treba biti točna i sveobuhvatna. Tijekom nastavne godine sumativno se vrednuju dijelovi odgojno-obrazovnog ishoda jer cijeli ishod treba biti ostvaren tek na kraju nastavne godine. Prema tome, povratna informacija u vrednovanju naučenog usmjerava učenika na to što može i treba poboljšati kako bi ostvario što bolje rezultate te na kraju nastavne godine imao što višu razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno što višu razinu postignutih kompetencija.

Dobar učitelj koristi razne oblike vrednovanja učenikovog rada te gradi povjerenje koje učenici i roditelji trebaju imati u njega tijekom procesa učenja i poučavanja i u vrednovanju učeničkih postignuća.

■ Tijekom nastave na daljinu teško je provoditi sva tri pristupa vrednovanja.

Učitelj svakako treba, i u uvjetima nastave na daljinu, sustavno i redovito provoditi vrednovanje za učenje kako bi učenici pravodobno dobivali povratne informacije o svojem učenju.

Dakle, učitelj treba redovito pregledavati i ispravljati učeničke uratke te povremeno bilježiti u Imenik postignuća učenika, redovitost u izvršavanju zadataka i učenikovo zalaganje.

Osim učenicima, ove povratne informacije relevantne su i roditeljima kako bi bili upoznati s napretkom djeteta. Potrebno je redovito pratiti rad učenika jer to pozitivno utječe na njegovu motivaciju.

Očekivati je da će se vrednovanje kao učenje teže provoditi u uvjetima nastave na daljinu.

Što se tiče sumativnog vrednovanja, učitelji i nastavnici očekuju naputke iz Ministarstva o provođenju istog.

Kao i nebrojeno puta do sada, ova nam situacija dokazuje koliko je bitno stručno se usavršavati i stalno pratiti suvremene trendove u obrazovanju. Zbog neredovitog usavršavanja neki se učitelji nisu snašli u organizaciji nastave na daljinu, a mnogi su učenici i roditelji također imali poteškoća.

■ Kako bi vam svakodnevni rad opterećen nastavom na daljinu što više olakšala, Školska knjiga priprema webinar o metodologiji sastavljanja pisanih provjera koji će se održati u četvrtak, 2. travnja u 17 i 19 sati te webinar o sastavljanju pisane provjere u digitalnom obliku koji je planiran za četvrtak, 9. travnja 2020. u 17 i 19 sati.

■ Piše: Branka SMOLKOVIĆ CEROVSKI ■ Fotografija: Shutterstock ■