Mladi se ne smiju bojati budućnosti. Oni danas žive u svijetu koji je bolji nego ikad i, vjerojatno, će biti sve bolji. A kako će se oni snaći u tom svijetu ovisi u najvećoj mjeri o njima samima, o tome koliko će biti spremni prihvatiti ideje znanosti i znanja te koliko su spremni raditi na sebi i na odnosu s drugima.

Osjećaj slobode daje nam znanost jer je ona univerzalna i pripada svim ljudima, bez obzira na njihovu nacionalnost, boju kože, kulturu i bilo koju drugu karakteristiku njihova identiteta. To je jedna od ljepših strana znanosti – pomaže nam da se osjećamo kao kod kuće svugdje gdje dođemo jer pripadamo cijelom svijetu i cijeli svijet pripada nama.

Mala je skupina edukacijskih zanesenjaka – Siniša Režek, prof. savjetnik i Marija Zubec, dipl. uč. savjetnik, potaknuta mnogim prekrasnim aktivnostima učenika, odlučila organizirati Globalni šahovski festival.

Između Međunarodnog dana matematike, koji je bio u nedjelju 14. ožujka 2021., i Međunarodnog dana šaha, koji je bio predviđen u utorak 20. srpnja 2021., a u četvrtak 27. svibnja 2021. godine održan je Globalni šahovski festival.

Nadali smo se da će biti moguće održati ga u školi, ali zbog velikog broja zainteresiranih i, naravno, epidemioloških mjera održao se putem platforme Zoom. Prijavljenih 95 zaljubljenika i zainteresiranih za šah koje su činili učitelji i profesori osnovnih, srednjih, pa čak i glazbenih škola, slušalo je skup u trajanju od pet sati. Stručni je skup održan u suorganizaciji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Na početku skupa ravnateljica Osnovne škole Žitnjak Margita Madunić Kaniški, prof., pozdravila je sve prisutne, a ovim je događanjem započeto obilježavanje 110. godine osnutka škole. Iako broj učenika drastično pada posljednjih godina, učitelji i profesori škole odrađuju odličan posao i rade na svom usavršavanju. Prisutnima se obratila i mr. sc. Katarina Milković, prof. zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje iz Zagreba, kao i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać koja je istaknula kako je odnos prema šahu u Hrvatskoj drukčiji nego u drugim europskim državama. Istaknula je da se u nekim državama šah uvodi kao izvannastavna aktivnost, negdje kao izborna, a ponegdje i kao redovna nastava, dok kod nas postoje tek šahovske sekcije te izrazila nadu da ćemo se uskoro ugledati na susjednu Sloveniju koja je šah uvela kao izborni predmet.

Na prvoj tribini pod nazivom Obrazovanje i šah predavanje je održao dr. sc. Đuro Blažeka, prof. s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i progovorio o problematici s kojom su se prof. Siniša Režek i on susreli kada su htjeli uvesti šah kao izborni kolegiji na fakultet. Na sreću oni su u svom naumu uspjeli pa danas postoje izborni kolegiji Šah 1 i Šah 2. – sve kako bi budući učitelji i odgojitelji bili spremni voditi šahovske grupe u vrtićima i školama. Učiteljica se Marija Zubec zauzela da se takvi izborni kolegiji uvedu na ostale profesorske fakultete jer su učitelji i profesori najadekvatnije osobe za „vođenje šaha u školama“. Dotakla se problematike s uvođenjem novih izvannastavnih aktivnosti u škole: „Dolaze nam novi učenici, nova generacija, oni kojima treba nešto novo, nešto drukčije osim likovnih grupa, literarnih skupina, poneka dramska skupina”, rekla je te započela priču o projektu.

„Šahovski je projekt počeo kao e-twinning projekt u suradnji s partnerima iz Turske i Bosne. Imali smo dobru reakciju partnera na projekt. Dok smo bili u školi, bilo je lako raditi. Učenicima bismo dali zadatak, oni bi ga odradili, a mi smo ih samo usmjeravali. Onda se dogodio lockdown. Ostali smo malo zbunjeni kako odraditi nastavu i što dalje s projektom. Ideja da šah povežemo s nastavom došla je preko noći i tako su krenuli šahovski zadatci. Učenici su se sjajno snašli. Zahvaljujući upravo njima, mi danas imamo knjigu o cijelom projektu”, pojasnila je i pokazala radove koje je radila s učenicima 5. i 6. razreda prošle školske godine.

Reakcija prisutnih bila je odlična, svidjeli su im se radovi koje je kolegica pokazala.

Drugu tribinu pod nazivom Znanost i šah otvorio je Vjekoslav Nemec, dipl. ing. elektrotehnike iz Chessentialsa, koji je zanimljivom prezentacijom ispričao povijest računalnih programa za igranje šaha. Od „Turčina” iz 18. stoljeća, borbe čovjeka protiv stroja, do Deep Minda i nemogućnosti da čovjek pobijedi stroj.

Iako nije radila programiranje s učenicima tog tipa za vrijeme online nastave, učiteljica Zubec pokazala je radove učenika 6. razreda koji su samostalno, u Powerpoint prezentaciji uz pomoć animacija, prikazali kretanje šahovskih figura. Kako se kreće jedna, kako i kada pješak postaje neka druga figura, kako se kreću baš sve figure s ploče, do učeničke prezentacije u kojoj je objašnjeno što je šah, koliko ima figura, koja je uloga pojedine figure pa do toga kako se koja kreće. Prisutni su se složili da su učenici napravili više od programiranja.

Treća tribina pod nazivom Umjetnost i šah dobila je najviše pohvala. Vodeću ulogu imao je profesor Ante Vlašić koji je započeo filmom kako je učenicima objasnio zadatak da naprave šahovske figure tijekom online nastave.

Prisutnima je pokazao učeničke radove koji su nastali kod kuće. „Kad ih je trebalo na kraju donijeti u školu, dio učenika imao je svakakve isprike: da su potrgala mlađa braća, da je palo na pod pa je puklo, nestalo je”, rekao je profesor Vlašić.

Koliko je šah zahvalna tema u likovnoj kulturi pokazao je na raznim primjerima koje su radili učenici od 5. do 8. razreda samostalno prošle školske godine.

„Plastičnim oblikovanjem, bojanjem figura pa do izrade šahovske ploče ove godine na nastavi došli smo do toga da imamo dva seta, crno-bijeli i crveno-bijeli kojima su učenici već probali igrati šah”, rekao je uz fotografije učenika.

„Ovaj rad nije nikakva politička priča”, rekao je uz fotografiju učeničkog rada gdje je učenik nacrtao premijera Andreja Plenkovića kao šahovsku figuru, „drugi učenik odlučio je prikazati kraljicu Jelenu.“ „Mene su pitali mogu li prikazati neku stvarnu osobu kao šahovsku figuru, rekao sam da mogu i onda su počeli stizati svakakvi radovi. Neke nisam prepoznao, a neki su jako uvjerljivo prikazani.” Tonske skale pomoću vodenih boja, pa čak i olovkom, prikaz komplementarnog kontrasta, kontrasta boje i neboje do slobodnih kompozicija i prikaza perspektive – likovne su teme pomoću kojih su učenici prikazali šah.

Na red je došao i profesor Siniša Režek koji je ispričao priču o šahovskim figurama „Dubrovnik” koje su rađene za 9. Šahovsku olimpijadu 1950. godine u Dubrovniku.

„Sve od tada ova garnitura ima i imat će svoje zasluženo mjesto među povijesno najznačajnijim šahovskim garniturama”, rekao je. „Svjetskom prvaku Bobbyu Fischeru ’Dubrovnik’ garnitura toliko je prirasla srcu da je naglasio da je to njegova omiljena šahovska garnitura”,dodao je.

Zadnju tribinu pod nazivom Sport i šah vodio je bivši predsjednik Hrvatskog šahovskog saveza i FIDE majstor Milan Brigljević.

„Kako šah može biti potpora obrazovnom sustavu?” postavio je pitanje na početku. Najprije se dotakao daleke povijesti šahovske igre koja seže u 5. stoljeće u Indiju kada su ju zvali „čaturanga”. Preko Perzijanaca, Arapa do Španjolaca, a onda i do Hrvatske.

„Šah i šahovnica imaju veliku ulogu u hrvatskoj povijesti, a nekako najmanje promoviramo tu igru”, rekao je. Na ranije postavljeno pitanje sada daje odgovor:

 „Šah izuzetno potiče tri komponente obrazovnog procesa: REPRODUKCIJU, POVEZIVANJE NAUČENOG I STVARANJE NOVIH VRIJEDNOSTI što je odlična nadopuna školskom sustavu u kojem je najviše zastupljena reprodukcija.”

PREDNOSTI SU ŠAHA MNOGOBROJNE: šah je najumnija igra, može se uspješno igrati cijeli život, nisu potrebne tjelesne predispozicije, jednako je pogodan za muškarce i žene, potiče samodisciplinu i natjecateljski duh, razvija analitički i stvaralački potencijal, uči nas donošenju odluka, može se igrati bilo gdje, individualna je vještina, ali igra se i ekipno, može se igrati i protiv računala.

Spomenuo je i pilot-projekt iz 2015. godine koji je proveden u vrtićima, u Zadru i Petrinji, gdje se pokazalo da je šah kao igra vrlo prihvatljiv i najmanjoj djeci, čak odličan način da djeca nauče osnovna pravila. Na kraju je zaključio:

 „Mnoge su države u svijetu već prepoznale šah kao odličnu nadopunu obrazovnom procesu i već pokrenule implementaciju šaha u svoje obrazovne sustave. Šah je prepoznat i od strane EU parlamenta koji svojom deklaracijom preporučuje uključivanje šaha u obrazovni sustav zemalja članica EU.”

Ovaj smo prvi, uvodni, Globalni šahovski festival završili okruglim stolom na kojem je Marija Zubec pročitala mišljenja učenika o šahu. Na kraju je predstavljen plan rada i priprema za 2. Globalni šahovski festival, a prisutni su pozvani da se jave ako se žele priključiti autorskom timu.

S ponosom objavljujemo da je Festival ocijenjen ocjenom odličan i da je dobio sve pozitivne komentare. Profesori Režek, Vlašić i Zubec o cijelom su skupu osmislili knjigu, koju su vanjski predavači dobili na poklon uz knjigu Turnirski sustavi, kao i prigodnu šahovsku figuru koju su izradili učenici naše škole.

Umjesto kraja…

Cijeli je svijet je pozornica, a svi muškarci i žene samo su glumci. Oni izlaze na pozornicu i s pozornice silaze, a za svoga vijeka jedno ljudsko biće odigra mnogo uloga, metaforički se izrazio Shakespeare davnih dana, no do danas ta metafora itekako je aktualna. Metaforički način izražavanja navodi nas na razmišljanje i donošenje zaključaka, tjera nas na kreativnost i imaginaciju.

I za šah se često provlači pitanje: što je on. A odgovor je: život.

Šah je i sport, i umjetnost, i igra. Šahovska je ploča polje moguće stvarnosti, simbolizira našu Zemlju i svemir.

Crna i bijela polja na šahovskoj ploči stvaraju igru kontrasta, dvije boje koje su u svakom smislu suprotstavljene predstavljaju mora i kopna, reljef Zemlje. Šahovske su crne i bijele figure simbolične predstave čovjekovih različitih životnih uloga, različitih životnih karaktera, rasa i nacija.

No filozofski gledano, šah je od svih umnih aktivnosti (i/ili igara) najbliže simulaciji pravoga života, odnosno vremena – pješaci su vrijeme koje se ne vraća i tu leži ta fascinantnost. Pomicanje figura, potez, isto je što i horizontalno kretanje čovjeka kroz život, a promišljeno odigrani potez simbolizira vertikalni, duhovni put. Svaka mala kombinacija, da ne govorimo o pobjedi (a ponekad i o porazu), određeni je zaokruženi uspjeh i daje igraču osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti. Kad pješak uspije proći sve od prvog do posljednjeg reda (koji u teoriji traje šest poteza, ali postoje i druge figure za koje se obično treba brinuti), pješak se može promovirati u bilo koju figuru: od skakača, lovca, topa do kraljice. Povezujući sa životom, predstavlja rađanje novog života.

Šah je plemenita vještina. Igra se po pravilima. Uči se i napreduje, imitiraju se drugi, bolji igrači, razmišlja se strateški, igrači se ljute na sebe, poštuju protivnika, uzdržavaju se od prljavih trikova, vrijeđanja i krađe. Igra bez pravila nije zanimljiva. Šahovska je igra istovremeno i promišljena borba, odluke se bez razmišljanja kažnjavaju gubitkom partije.

Tijekom igranja šaha rade obje polovice mozga jer jedna strana mozga razmišlja, a druga pamti. Možemo zaključiti da je to vrlo korisna i maštovita igra. Igru različito vide dječaci, a različito djevojčice. Dječaci ju vide kao umanjeno bojište gdje ratuju vojnici obučeni u bijele, odnosno u crne odore; a djevojčice tu igru vide kao kazališnu predstavu gdje su glumci obučeni u bijele i crne majice, a one su redateljice i vode ih kako žele.

U šahu kao i u životu nikad ne budite u žurbi kako ne biste učinili nešto što se ne može ispraviti …Polako se žuri u svemu.

Naša su postignuća strašila za kukavice, a za mudre ljude zrake svjetlosti. Svijet je šahovska ploča. Potezi su figura naši svakodnevni postupci; pravila su takozvani prirodni zakoni. Ne možemo razaznati igrača s druge strane ploče, skriven je od nas, ali znamo da je pravedan, pošten, čestit i strpljiv.

IDEMO DALJE – GENS UNA SUMUS! [JEDAN SMO ROD]

■ Pišu: Marija Zubec, dipl.uč.savjetnik i Siniša Režek, prof. savjetnik |  Osnovna škola Žitnjak ■