ŠTO JE MORE |  More je velika površina slane vode. Dijeli se na oceane, sredozemna mora, rubna i unutarnja mora. Jadransko more je rubno more. Rubna ili unutarnja mora dijelovi su velikih mora i nalaze se uz kontinente ili unutar njih. Velika mora nazivamo oceanima. Oceani su Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički.

ZADATAK ZA UČENIKE | izvor: e-sfera, GEA 1

Pogledaj 3D model Vodeni planet i pročitaj više o oceanima.

Oceani i kontinenti

Izvor: Orešić, Tišma, Vuk, Bujan, GEA 1, udžbenik geografije u petom razredu osnovne škole, Školska knjiga

♦ JADRAN – PLAVI LJEPOTAN

Površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km², njegova je duljina otprilike 870 km, a širina otprilike 160 km. Dio Jadrana koji pripada Hrvatskoj prostor je njegove istočne obale koja se prostire od rta Oštra na jugoistoku do rta Lako na sjeverozapadu.

Rt Oštra najjužnija je točka Hrvatske

ZADATAK ZA UČENIKE

Pokažite na geografskoj karti države koje imaju izlaz na Jadransko more.

♦ NISU SVA MORA PLAVA

Morska je voda bez boje. Ipak, kažemo da je plava, zelena, siva… Odraz je to boje neba ili okoline koja okružuje more, tvari koje rijeke unose u more ili boje dna. Neka su mora tako i dobila ime: Crveno more prema crvenim algama, a Žuto more prema žutom pijesku što ga rijeka unosi u more. Naše je more plavo i prozirno.

Jadransko more

♦ ZAŠTO JE MORE SLANO

U more se ulijevaju mnogobrojne rijeke i u nj dospijevaju ledenjaci koji s tla donose različite tvari (minerale) koje ostaju u moru. Najzastupljeniji mineral je natrijev klorid, osnovni sastojak morske soli. U plitkim morima i ondje gdje nema obilnih kiša more se u bazenima isušuje, a ostaje kuhinjska sol. Na našoj obali postoje tri solane: na otoku Pagu, u Ninu i u Stonu. Ukupna količina soli u moru naziva se salinitet ili slanost mora. Slanost Jadranskog mora u prosjeku je 38,30 promila, tj. iz jednoga kilograma vode dobije se 38,30 grama soli.

♦ VALOVI SE VALJAJU

Za vrijeme snažnih vjetrova more se uzburka i nastaju valovi. Stvaraju se na otvorenome moru i valjaju poput lopte. U blizini obale, gdje je more pliće, dno ometa njihovo valjanje, pa vrhovi vala snažno udaraju o obalu. Ako je obala niska, vrhovi valova razbijaju se i stvaraju mnogo pjene. U našemu moru najveće valove prouzročuju jugo i bura. Najviši val, visok poput kuće, zabilježen je za juga na području sjevernog Jadrana. Visina vala rekordera iznosila je 10,8 metara.

Morski valovi (rt Punta Planka kod Rogoznice)

ZADATAK ZA UČENIKE

Istražite kako je rt Punta Planka dobio ime.

♦ ŠTO SU MORSKE MIJENE

Kad nam iz ruke ispadne predmet, ne ostane lebdjeti u zraku, već padne. Jaka Zemljina sila privlači ga k sebi. Između Zemlje, Sunca i Mjeseca također postoji privlačnost. Mjesečeva snaga privlači oceane kao magnet željezo i morska se razina podigne. Tako nastaje plima. Kada tijekom dana ta snaga oslabi, more se povlači i nastaje oseka. To se gibanje naziva morska mijena. U Jadranskome moru u vrijeme plime more naraste do 60 cm.

♦ SVJETLUCAVI MORSKI LUTALICE

Uronimo li ruku u more noću, pojavit će se svjetlucavi tragovi. U moru svijetle sićušni organizmi – planktoni. Riječ plankton nastala je od latinske riječi planein što znači lutati. Planktoni svijetle jer u svojemu sitnom organizmu stvaraju kapljicu ulja, lakši su od vode, pa lebde u gornjim slojevima. Kada se more uzburka, kapljica ulja spoji se s kisikom i ono svijetli. Čim se voda smiri, nestaje kisik, kapljica ulja se istroši, planktoni padaju dublje u vodu, a svjetlo ugasne.

Planktoni

♦ ZAŠTO BROD NE TONE

Lagani predmeti plutaju na površini vode. Zbog toga i rukavice za plivanje ne potonu. Brod je neusporedivo teži od morske vode. Kako on ne potone? Ako u posudu punu vode stavimo malo teži brodić, voda će se izliti iz posude. Nastat će sila koja brod drži na površini. Ta se sila naziva uzgon. Što je brod veći, mora se proliti više vode kako bi on ostao plutati. Zato brodovi moraju biti široki i šuplji. Napunite li brod vodom do vrha i stavite ga u more, potonut će.

ŽIVA BIĆA U MORU

U našemu Jadranskom moru žive mnoge alge, biljke i životinje.

Hobotnica

Raža

Škarpina

Srdele

Dobri dupin

Izvor fotografija: Sanja Ćorić Grgić, Snježana Bakarić Palička, Ivana Križanac, Žaklin Lukša, Eureka 3, udžbenik prirode i društva u trećem razredu osnovne škole

ZADATAK ZA UČENIKE

Istraži čime se bavi organizacija Plavi svijet iz Velog Lošinja te kako joj možeš pomoći.

ZNATE LI…

♦… da je Jadransko more (Jadran ili Adria) dobilo ime prema istoimenoj antičkoj luci? Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, a od mora je udaljen 38 kilometara.

♦ … da se duž naše razvedene obale od 1777 km smjestilo 1185 otoka, hridi i grebena?

♦ … da je Jadransko more najpliće u Istri? Ondje dubina nikada ne prelazi 50 metara.

♦ …najveća dubina, od 1233 metra, izmjerena je na jugu (u Južnojadranskoj potolini ili kotlini).

■ Piše: Maja Šimić, dipl. uč. razredne nastave, savjetnica | OŠ Stjepana Radića, Imotski ■