Polazak u školu novo je veliko razdoblje u životu svakog djeteta. Škola je mjesto gdje će dijete provesti idućih osam godina svojeg života. U tome dugom i važnom razdoblju odrastanja dijete će se razvijati i sazrijevati u svim područjima. Zbog toga nam je važno da djeca od samog početka steknu pozitivna i dobra iskustva u školi.

U našoj smo školi u lipnju imali sastanak za roditelje budućih prvašića koji je osmislila i organizirala naša pedagoginja Andrea Poljarević. Kolegica je roditelje uputila i savjetovala im kako njihovoj djeci olakšati polazak u prvi razred.

Savjetovala je kako stvoriti pozitivnu, ali i realnu sliku škole, kako se naoružati strpljenjem i podrškom za djecu. Uputila ih je kako djecu uključiti u planiranja te stvoriti osjećaj povezanosti, odgovornosti i motivacije za školu. Poseban naglasak u predavanju bio je na vježbanju grafomotoričkih sposobnosti i vještina.

Grafomotorika je sposobnost preciznog upravljanja mišićima šake i prstiju potrebnih za pisanje. Grafomotoričke vježbe odnose se na crtanje, bojenje, precrtavanje oblika i pisanje različitih crta smještenih u crtovlje. To je jedan od načina za razvijanje fine motorike te koordinacije oka i ruke, što je temelj za učenje pisanja slova i brojaka.

Kad je učenik spreman, učitelj se pojavljuje posvuda.

Dan MILLMAN

Važan zadatak pripremnog razdoblja jest provođenje predčitačkih vježba i predvježba za pisanje. Vrlo su korisne vježbe rezanje škarama, slaganje kockica i uopće baratanje sitnim predmetima.

Dobro je izmjenjivati zahtjevnije aktivnosti s onima zabavnijima poput igara, pjevanja i likovnog izražavanja. Igra smanjuje napetost i donosi vedro raspoloženje, osigurava daljnji socijalni razvoj.

Tijekom pripremnog razdoblja razvija se osjećaj vrijednosti i samopouzdanje te osjećaj pripadnosti skupini.

Olovku je potrebno pravilno držati jer se tako smanjuje napetost u rukama i omogućava lakše rukovanje olovkom. Pokreti se izvode slijeva udesno i najčešće odozgo prema dolje. Grafomotoričke vježbe aktiviraju dijelove mozga odgovornih za motoriku, pamćenje, pozornost i jezik.

Tijekom pisanja mozak integrira vidne informacije (vizualni oblik slova), motoričke aktivnosti (pokreti prstiju) i propriocepciju (osjećaj položaja ruke u prostoru).

Ponavljanje istih poteza omogućava prepoznavanje obrazaca u oblicima slova, što će poslije doprinijeti bržem pisanju.

Tijekom rujna i listopada u našem smo razredu proveli tematsko i integrirano poučavanje ♦ BOJE JESENI s pomoću kojeg smo radili na poticanju i razvijanju fine motorike. ♦

Povezali smo godišnje doba i njegova obilježavanja s nastavnim sadržajima. Primjerenim aktivnostima, stvaralaštvom i kreativnošću povezali smo sve u jednu cjelinu.

Aktivnosti su nadopunjene međupredmetnim temama – Učiti kako učiti, Zdravlje i Osobni razvoj, te su realizirane na redovnim, izbornim, dodatnim i izvannastavnim satima.

Reciklirali smo papirnate čaše nakon proslave rođendana pa smo od njih načinili jesenske šešire.

Iskoristili smo stari kolažni papir i od njega napravili zanimljive ptičice i vilu Jesenku.

S prijateljima četvrtog razreda i njihovom učiteljicom Kristinom Čičak naučili smo reciklirati staru odjeću i izraditi prekrasne bundevice.

Skupina dodatne nastave Mali prirodoslovci izradila je za učenike prvog razreda interaktivnu igračku s prikazom godišnjih doba koristeći se kartonom, fotografijama i bojicama.

Oblikovanje papirom naučilo nas je kako putem aktivnosti fine motorike možemo doživljavati svijet oko sebe i osjetilom dodira, pa smo tako vlastitim iskustvom naučili što je teško, lako, veliko, malo, hrapavo ili glatko. Prikazali smo i načinili stvari, predmete i bića iz svoje okoline i svakodnevnog života.

Tijekom listopada obilježili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje. Sudjelovali smo u prigodnom programu prikazujući narodnu priču Zrno pšenice iz naše početnice Pčelice .

Narodnu smo priču preoblikovali u igrokaz te smo izradili papirnate lutke s pomoću kojih smo prikazali likove igrokaza. Kruh i krušne proizvode nacrtali smo s pomoću pastela i crtežima ukrasili razredni pano.

Na satima izvannastavne aktivnosti Zabavna znanost istraživali smo svojstva brašna i kvasca i napravili različite eksperimente poput Kvasac pravi balon i Pravimo maslac.

Crtali smo i pisali na različitim podlogama, primjerice na brašnu, kukuruznoj krupici i grizu.

Osim istraživanja, u ovim smo pokusima potaknuli razvoj vještina koje su nam potrebne u svakodnevnim aktivnostima da bismo što brže pripremili mišiće šake odnosno prste za pisanje i čitanje.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Obilježavajući Dane jabuka aktivnosti smo proveli tijekom tjedan dana. Upoznali smo voćnjak jabučnjak, vrste jabuka i proizvode od jabuka u predstavljanju. Zatim smo bojicama i flomasterima nacrtali jabuke.

Voćnjak jabučnjak izradili smo od papirnatih rola i korištenoga kolažnog papira. Tijekom tjedan dana u učionici su na jelovniku bile jabuke jer su se roditelji potrudili donijeti nam ih u velikim količinama.

Izradili smo slagalice s jabukom. Na papiru smo nacrtali i obojili jabuku. Zatim smo papir izrezali na trake. Zamijenili smo slagalicu s prijateljem u klupi. Svatko je slagao prijateljevu slagalicu, što nam je bilo jako zabavno.

Napravili smo lutkice jabuke na štapiću. Zatim smo se podijelili na skupine od po tri učenika. Svaka je skupina imala zadatak osmisliti kratki igrokaz pod nazivom Tri jabuke. Igrokaz je izazvao oduševljenje i svi su se učenici trudili biti što bolji.

Od kartona, kolažnog papira i čepova izradili smo interaktivnu igračku Drvo umetaljku. Drvo ima utore u koje se slažu čepovi koji predstavljaju jabuke.

Uz drvo se nalaze i kartice s brojkama i točkicama. Zadatak je izvući karticu pa složiti u drvo onoliko jabuka odnosno čepova koliko se nalazi točkica odnosno brojaka na kartici.

Tijekom provedbe tematskog poučavanja često smo rezali i lijepili. Tako smo napravili listić na kojem smo slagali zimnicu na police smočnice. Zadatak je bio razvrstati zimnicu na kiselu i slatku te pravilno zalijepiti staklenku voća ili povrća na pripadajuće mjesto na polici.

Dijete je teško prisiliti da mirno sjedi za stolom, da ne smeta drugima. Njegovu pozornost svakog trena nešto odvlači, ono postavlja pitanja i znatiželjno je. Ali ako u igri treba mirno sjediti, ono to čini bez velikog napora. Ovo se može objasniti time što mu u igri pravilo nije nametnuto, to je njegovo pravilo.

psiholog Daniil ELKONIN

Na kraju teme Boje jeseni uputili smo se u našu školsku knjižnicu. U knjižnici smo s našom knjižničarkom Sanjom Dugalić obradili bajku Snjeguljicu.

Snjeguljica je bajka u kojoj je jedan od bitnih motiva jabuka, stoga je upravo ta bajka našla svoje mjesto u našemu jesenskom kolažu boja.

Knjižničarka je pročitala bajku uz prikaz slikovnice na predstavljanju.

Zatim je s učenicima razgovarala o bajci, likovima, poruci i jabuci.

Učenike smo podijelili na skupine od po troje. Prva je skupina dobila jabuku. Učenici su imali zadatak ispričati svoj doživljaj bajke u ulozi jabuke. Opisali su kako su se osjećali, kako su završili u rukama zle kraljice te postali otrovni. Zatim su osmislili poruku jabuke djeci.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Učenici druge skupine imali su zrcala. Zadatak je bio pričati o sebi gledajući se u zrcalo.

U trećoj je skupini jedna djevojčica na sebi imala Snjeguljičinu haljinu . Zadatak ostalih učenika u skupini bio je postavljati pitanja Snjeguljici o svemu što ih je zanimalo o njoj.

Na kraju radionice učenici su imali zadatak prikazati bajku. Zadatak učenika bio je od plastelina izraditi likove i složiti zajedničku sliku bajke.

Boje jeseni završili smo potkraj listopada i prije početka pisanja i čitanja tiskanih slova.

Na kraju možemo zaključiti da škola zahtijeva od djeteta razvijenu pozornost, zapažanje, pamćenje i dosjetljivost.

To se najbolje postiže upravo igrom.

S pomoću igre i kreativnog pristupa poučavanju razvija se djetetova sposobnost da sluša i čuje što govori učiteljica/učitelj, da gleda i vidi što on/ona pokazuje.

■ Napisala: Dunja KUFNER, učiteljica u zvanju izvrsne savjetnice, OŠ Kneževi Vinogradi ■