Učenici ‘drugog e’ razreda OŠ Šime Budinića iz Zadra pokazali su da čitanje može biti zabavno i poticajno putem raznih aktivnosti koje pomažu djeci da razviju maštu, kreativnost, vlastiti stil izražavanja te vlastito mišljenje i vlastita stajališta.
Lektirno djelo Pinokio obrađivali smo cijeli tjedan uz uvrštavanje u druge nastavne predmete.
Kao motivacija za prvi sat hrvatskog jezika poslužila je Skrivalica riječi u kojoj su učenici trebali otkriti naziv lika. Iz nekoliko rečenica saznali su zanimljivosti o piscu i povezali su mjesto njegova rođenja s vlastitim znanjem i iskustvom.
♦ Skrivalica riječi – motivacija ♦
Priču sam pripovijedala u krugu, u čemu su sudjelovali i učenici koji su pripovijedali pojedine događaje. Zatim smo razgovarali, a naglasak je bio na opisu glavnog lika (njegove dobre i loše strane). Sat smo završili kvizom u digitalnom alatu Plickers.
Tema sata razrednika bila je Moje dobre i loše strane. Unaprijed sam pripremila kartončiće s osobinama, a učenici su trebali pronaći parove riječi suprotnog značenja (pošten-nepošten, marljiv-lijen…).
♦ Listić > pozitivne ljudske osobine ♦
Slijedio je razgovor o vlastitim osobinama, samopouzdanju i razvoju pozitivne slike o sebi.
Radom u parovima određivali su Pinokijeve osobine kao dječaka i kao lutka te predstavljali uratke. U završnom dijelu sata učenicima sam podijelila listići s pozitivnim ljudskim osobinama. Zadatak je bio nacrtati smješka pokraj osobine koja se odnosi na njih i plačka pokraj osobine koja se ne odnosi na njih. Provedena je analiza uradaka, tj. koliko su imali smješka/plačka, jesu li uvijek zadovoljni sa sobom i što mogu napraviti da se to promijeni.
♦ Pinokijeve osobine – lutak | dječak ♦
Matematički zadatci osmišljeni su po uzoru na lektirno djelo. Tako su se tu pronašle matematičke priče, geometrijski sadržaji i matematički sudoku.
Na idućem satu hrvatskog jezika izrađivali smo lektiru iz vrećice. Učenike sam podijelila na četiri skupine, a svaki je učenik imao svoj zadatak, npr. osmisliti naslovnicu, opisati glavni lik, napisati svoje mišljenje o djelu, napisati i nacrtati mjesta radnje, likove, najdraži dio. Uslijedilo je predstavljanje uradaka.
Učenici su imali zadatak donijeti u školu jedan predmet koji povezuju s djelom. Uz predmet su i usmeno predstavljali književno djelo.
LIKOVNA KULTURA: scenografija, kostimografija, lik
Zadatak je bio pastelama oslikati kostim za glavni lik. Na kraju sata učenici su odabirali najmaštovitiji kostim.

Na idućem satu hrvatskog jezika učenici su postali književni detektivi. Podijeljeni na četiri skupine, istraživali su i tražili dokaze u knjizi za zadatak koji su dobili. Voditelji skupine predstavljali su pronađene dokaze. Sat smo završili igrom Složi Pinokiju najduži nos.
Na satu glazbene kulture pjevala se pjesma Pinokio uza sviranje ritma različitim udaraljkama.
Tjedan lektirnih aktivnosti završili smo opisivanjem lika i izrađivanjem leporello slikovnice na satu izvannastavnih aktivnosti.
Nakon završenih tjednih aktivnosti pogledali smo i kinoprojekciju filma Pinokio – istinita priča te ga uspoređivali s pročitanim djelom.
Ovo nije samo priča o drvenom lutku, ovo je priča koja govori o događajima s kojima se može poistovjetiti svako dijete na putu svog odrastanja – o različitosti i potrebi tuđeg prihvaćanja te učenju o uzročno-posljedičnoj vezi naših postupaka. S pomoću lika Pinokija djeca uče prave životne vrijednosti i da se unatoč svojim pogreškama, uz trud i želju, mogu promijeniti nabolje.

■ Napisala: Mira ŠARIĆ, učiteljica razredne nastave | OŠ Šime Budinića, Zadar ■






