Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je 2013. godine pokrenuo posebnu manifestaciju pod nazivom Mjesec hrvatskoga jezika. Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. godine postao službeni jezik Europske unije, organizatori su željeli podići razinu svijesti svih govornika hrvatskoga jezika o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnog identiteta – materinskog jezika.

Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, određen je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika dok je njegov završetak 17. ožujka na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom jeziku, jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

Kako bi obilježila Mjesec hrvatskoga jezika, Osnovna škola „Ljudevit Gaj” Krapina ugostila je jezikoslovku, kroatisticu i dijalektologinju dr. sc. Anitu CELINIĆ, znanstvenicu s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odsjeka za dijalektologiju, inače Krapinčanku.

Tema je predavanja bila Kajkavsko narječje hrvatskoga jezika, a prisustvovalo mu je sedamdesetak učenika osmih razreda u pratnji svojih učiteljica hrvatskoga jezika Jasne LELJAK, Mire BENC i Andreje Klasić, učiteljice povijesti Danijele PAVIĆ WASAL te učiteljice tjelesne i zdravstvene kulture Ane POLJAK. Susretu su se pridružile i pedagoginja Ema KLEMAR te ravnateljica dr. sc. Vlatka DRUŽINEC TUŠEK. Konferansu su vodile učenice 8. c razreda Franka IVANJKO i Tea SINKOVIĆ.

Uvod u temu predavanja bila je recitacija pjesme Furt mam cajta na kajkavskom narječju, autorski rad Ane Marije VOLJAVEC, učenice osmog razreda Područne škole Donja Šemnica. Dr. sc. Anita je Celinić sudionicima  približila pojmove dijalektologije te objasnila što radi dijalektolog. Učenici su saznali značenje pojma mjesni govor, kako se govor razlikuje od sela do sela, na koji način dijalektolozi istražuju govore te kako se mladi sve manje koriste materinskim govorom, a jezik ako se ne govori, izumire.

Gošća je prikazala i čitala ulomke iz digitalne knjige Nachin jabuke zemelyzke szaditi Ivana Krstitelja Lalanguea, prve stručne tiskane knjige o sadnji i uzgoju krumpira na hrvatskome jeziku iz 18. stoljeća. Predstavila je i kartu govornog područja kajkavskoga narječja koje se proteže i izvan granica Hrvatske, a govorila je i o svom radu na Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika.

• 

• 

• 

• 

Posebnu je poruku mladima uputila naglasivši kako se ne smiju sramiti svoga mjesnoga govora, već ga trebaju njegovati, razvijati dijalektnu toleranciju i uvažavati bogatstvo jezičnih raznolikosti.

Na kraju su se predavanja sudionici zabavili i nasmijali pogađajući nazive predmeta na kajkavskom narječju. Susret zaključujemo stihovima Ana Marijine kajkavske pjesme, ali i važnom porukom o vrijednosti vremena u životu:

„Nu, kak bile da bile,
jas vam misljim da je najpametnejše
h živlenju biti kak ja:
FURT METI CAJTA!!!”

■  Napisala i fotografije: Suzana PRACAIĆ, školska knjižničarka | OŠ „Ljudevit Gaj” Krapina   ■