Tijekom ove školske godine učenici i učitelji splitske OŠ Pujanki i OŠ Runović ostvarili su iznimno vrijednu suradnju s Pomorskim fakultetom u Splitu i Pomorskom školom Split projektom „Kapi dobrote / Vodene spone“.

Projekt je nastao s ciljem razvijanja ekološke svijesti, poticanja humanih vrijednosti te povezivanja djece, učenika, studenata i nastavnika zajedničkom brigom o moru i okolišu.

NAZIV PROJEKTA SIMBOLIČNO POVEZUJE DVIJE VAŽNE IDEJE: svaka kap dobrote može pokrenuti velike promjene, a voda kao univerzalni element povezuje ljude, mjesta i generacije. Upravo su suradnja, zajedništvo i odgovornost prema prirodi bile temeljne vrijednosti koje su učenici tijekom projekta razvijali nizom edukativnih, istraživačkih i praktičnih aktivnosti.

Na ovaj smo način nastojali kod učenika razviti svijest o tome kako i njihovi postupci imaju snažan utjecaj na važnost očuvanja mora i okoliša te da zajedničkom suradnjom možemo osvijestiti svijest i učenika, i odraslih te ukazati na važnost očuvanja voda i mora.

♦ SURADNJA ŠKOLA I FAKULTETA

Projekt je od samoga početka bio primjer uspješne međuinstitucionalne i međugeneracijske suradnje. Učenici osnovnih škola imali su priliku učiti izvan učionice te neposrednim iskustvom upoznati važnost mora i očuvanja morskoga ekosustava.

Posebno je vrijedna bila suradnja s profesorima Pomorskog fakulteta u Splitu koji su učenicima približili teme ekologije, pomorstva i zaštite okoliša na zanimljiv i djeci pristupačan način.

Zajedničkim su aktivnostima učenici razvijali:

♦  svijest o važnosti zaštite mora

♦  odgovorno ponašanje prema okolišu

♦  istraživačke i praktične vještine

♦  suradničko učenje

♦  osjećaj pripadnosti zajednici.

Projekt je pokazao koliko je važno povezivanje obrazovnih ustanova različitih razina jer upravo takva suradnja omogućuje prijenos znanja, iskustava i pozitivnih vrijednosti među generacijama.

♦ POSJET POMORSKOM FAKULTETU

Jedna od najupečatljivijih aktivnosti bio je posjet učenika Pomorskom fakultetu u Splitu. Za mnoge je učenike to bio prvi susret s fakultetskim okružjem, planetarijom i suvremenom opremom koja se koristi u obrazovanju budućih pomoraca i stručnjaka za more.

Zanimljivim predavanjem učenici su mogli naučiti:

♦  kako nastaje onečišćenje mora

♦  zašto su mikroplastika i otpad veliki problem

♦  kako čovjek svojim ponašanjem može pomoći očuvanju morskih organizama

♦  na koji način pomorstvo i ekologija mogu djelovati zajedno.

Učenici su s velikim zanimanjem sudjelovali u razgovorima, postavljali pitanja i promišljali o svojoj ulozi u očuvanju okoliša. Posebno ih je oduševila mogućnost da praktičnim primjerima vide kako znanost može pomoći prirodi.

Učenici su uživali tijekom posjeta planetariju te obilaska zapovjednog mosta i simulatora plovidbe gdje su mogli iskusiti plovidbu u različitim vremenskim uvjetima i na trenutak postati pravi mali kapetani, odnosno kapetanice.

♦ PREDAVANJE O ZAŠTITI MORA

Važan je dio projekta bilo edukativno predavanje o zaštiti mora i očuvanju morskoga svijeta. Interaktivnim su izlaganjem učenici upoznali bogatstvo Jadranskoga mora, ali i brojne opasnosti koje mu prijete.

Naglasak je stavljen na:

♦  problem bacanja otpada u more

♦  posljedice zagađenja na biljni i životinjski svijet

♦  važnost recikliranja

♦  očuvanje obale i podmorja

♦  odgovorno ponašanje svakog pojedinca.

Predavanje je učenike potaknulo na razmišljanje o svakodnevnim navikama i malim promjenama koje mogu pridonijeti većoj zaštiti prirode.

Učenici su zaključili da svatko može biti čuvar mora – počevši od odgovornog odlaganja otpada pa sve do sudjelovanja u ekološkim akcijama.

♦ IZRADA EKOKUGLI

Posebno je kreativna i edukativna aktivnost bila izrada ekokugli koje se, napravljene od gline i mikroorganizama što se hrane otpadnim tvarima u okolišu, razgrađuju na morskom dnu obogaćujući more kisikom i korisnim elementima i tako pomažu obnovi bioraznolikosti podmorja.

Biokugle se temelje na tehnologiji učinkovitih mikroorganizama (EM). Razvio ju je prof. Teruo HIGA prije više od pola stoljeća na Sveučilištu Ryukyus u Japanu. Bokashi, proizvod koji nastaje fermentacijom ovih mikroorganizama, potpuno je prirodan i ne sadrži GMO, a ubrzava prirodne procese fermentacije i kompostiranja.

ZA IZRADU BIOKUGLI koristi se glina, EM1 tekućina (koja sadrži učinkovite mikroorganizme u tekućem obliku) i bokashi (fermentirani mikroorganizmi u mrvicama).

Nakon što glina upije tekućinu, miješa se s bokashijem i oblikuje u kuglice veličine teniske loptice. Jedna je kuglica dovoljna za obraditi metar četvorni podmorja.

Kada biokugle dospiju na morsko dno, mikroorganizmi iz njih prelaze u mulj pokrećući biokemijske procese koji omogućavaju bioremedijaciju. To znači da se štetne tvari u mulju pretvaraju u korisne, a sve skupa pomaže obnovi okoliša. Mikroorganizmi se hrane teškim metalima, otpadnim vodama i bakterijama, a kao nusproizvod stvaraju vodu i kisik. Ova tehnologija, koja podupire život u prirodi, danas se koristi u više od 130 zemalja. Znanstvenici potvrđuju njezinu učinkovitost u čišćenju okoliša.

Tu su nam u pomoć priskočili srednjoškolci Pomorske škole Split koji su usitnili potreban materijal za izradu ekokugli.

Nakon toga su školarci 4. a i 2. a razreda Osnovne škole Pujanki krenuli u izradu kugli. Tijekom radionica su učili su o važnosti bioraznolikosti, autohtonim biljkama i prirodnim načinima zaštite okoliša.

Radionice su bile ispunjene suradnjom, kreativnošću i zajedničkim radom. Učenici su s velikim entuzijazmom sudjelovali u svakom koraku izrade, a pritom su razvijali:

♦  finu motoriku

♦  timski rad

♦  ekološku osviještenost

♦  osjećaj odgovornosti prema prirodi.

Ekokugle su simbolično predstavljale nadu, obnovu i brigu za okoliš, a njihova je izrada bila spoj znanosti, ekologije i dječje kreativnosti.

♦ BACANJE EKOKUGLI U UVALI BALUNI

Vrhunac je projekta bila izvannastavna aktivnost u splitskoj uvali Baluni gdje su učenici zajedno s mentorima i partnerima projekta sudjelovali u simboličnom bacanju ekokugli.

OVA JE AKTIVNOST IMALA SNAŽNU PORUKU: Svaka dobra akcija, baš poput kapi vode, širi valove pozitivnih promjena.

Naši su se osnovci neposrednim kontaktom s morem dodatno osvijestili koliko je važno čuvati prirodne ljepote svoga zavičaja.

Boravak je na terenu bio ispunjen emocijama, učenjem i zajedništvom.

Djeca su pokazala veliko zanimanje i odgovornost. Nisu zaboravili istaknuti kako su upravo ovom aktivnošću osjetili koliko i sami mogu pridonijeti očuvanju okoliša.

Čitavu su aktivnost učenici 4. a razreda predstavili i slušateljima Radio Splita, a popratili su je i lokalni mediji.

♦ PROJEKT I NA DRŽAVNOJ SMOTRI GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Posebno je priznanje za trud, kreativnost i kvalitetu rada stiglo tijekom predstavljanja projekta na Državnoj smotri Građanskog odgoja i obrazovanja.

Sudjelovanje na smotri bilo je novo veliko iskustvo za splitske osnovce i njihove mentore jer su imali priliku predstaviti svoj rad, razmijeniti iskustva s drugim školama i pokazati važnost ekoloških tema u odgoju i obrazovanju.

Predstavljanje projekta izazvalo je velik interes sudionika jer je projekt uspješno povezao:

♦  ekologiju

♦  građanski odgoj

♦  međupredmetnu suradnju

♦  praktično učenje

♦  suradnju lokalne zajednice i obrazovnih institucija.

Naši su đaci s ponosom predstavljali aktivnosti projekta, fotografije, dojmove i rezultate rada ne zaboravljajući istaknuti koliko su toga novoga naučili o važnosti mora, zajedništva i odgovornosti prema prirodi.

♦ DUGOROČNI TRAG I VRIJEDNOST

Projekt „Kapi dobrote / Vodene spone“ pokazao je kako škole mogu biti mjesto stvarnih promjena i aktivnog djelovanja u zajednici. Suradnjom osnovnih škola, fakulteta i srednje škole učenici nisu samo usvajali nova znanja, nego su razvijali empatiju, odgovornost i svijest o važnosti očuvanja prirode.

Ovakvi projekti imaju dugoročnu vrijednost jer djecu uče da male akcije mogu imati znatan utjecaj. Svaka posađena biljka, svaka ekokugla i svaka poruka o zaštiti mora postaju dio šire priče o odgovornijoj i humanijoj budućnosti.

„Kapi dobrote / Vodene spone“ nije samo naziv projekta – one su i simbol povezanosti ljudi, škole, znanosti i prirode te podsjetnik da upravo zajedništvom možemo stvarati ljepši i zdraviji svijet za buduće generacije.

■ NAPISALE: Jadranka BULJ, učiteljica razredne nastave | Marija ČELAN–MIJIĆ, knjižničarka |  OŠ Pujanki, Split ■