Osnova je marketinga da svojim djelovanjem utječe na tri glavne odrednice suvremenog društva: državu, zajednicu ljudi i tržište. Uvriježeno je mišljenje kako je marketing nepotreban obrazovnom sustavu.

Obrazovni sustav pripada neprofitnom sektoru koji je uvijek u marketinškom nedostatku od profitnog sektora. Urođeno nam je mišljenje kako se za pojam marketinga veže pojam profit. Iako je svima prva asocijacija dobit i novac, bilo bi dobro da pojam profit vezujemo i uz drugu društvenu dobrobit – znanje.

Osnovna je škola stup obrazovanja svake osobe. Školska knjižnica, obrazovno, medijsko i informacijsko školsko središte, osposobljava učenike za razvoj informacijske pismenosti i kritičkog mišljenja. Tako školska knjižnica svoje korisnike priprema za cjeloživotno učenje.

Kakve mogućnosti školski knjižničar ima za marketinško djelovanje ako znamo da je uloga školske knjižnice biti središte učenja i znanja te da je školska knjižnica kulturni, obrazovni i informacijski dio škole?

Tijekom obrazovanja za školskog knjižničara stvorila sam mišljenje kako školska knjižnica treba biti drugi dom svojih učenika. Mjesto gdje će provoditi svoje slobodno vrijeme, mjesto kamo uvijek mogu doći znajući da su dobrodošli. Sve što je zamišljeno, trebalo je provesti u djelo. Trebalo je svakodnevnim radom školsku knjižnicu učiniti vidljivom svojim korisnicima.

Kako školsku knjižnicu učiniti vidljivom korisnicima? Vrlo jednostavno ako se napravi dobar marketinški plan. Shvaćajući da je marketing upravljački proces, koji omogućuje pojedincu ili grupi da dobiju ono što žele, školsku sam knjižnicu kao izvor ponude stavila u središte rada škole. Marketing tvori marketinški miks ili 4P – proizvod, cijena, promocija, distribucija. Četiri se marketinške funkcije međusobno nadopunjavaju da bi se ostvario marketinški cilj. S obzirom na to da je riječ o neprofitnom sektoru i da je dobit koju školska knjižnica stvara znanje, usmjerila sam se na dva ključna elementa iz marketinškog miksa: na proizvod i promociju.

Proizvod je sama školska knjižnica jer ona svojim radom nudi mnoštvo aktivnosti i projekata, a promocija je ključna jer bez promocije korisnici nemaju saznanja o navedenim proizvodima.

• Kako najbolje provesti marketinško djelovanje kod školskog knjižničara?

Upotrebom dviju bitnih marketinških strategija. Prva je komunikacija koja je ujedno i najvažnija marketinška strategija. Njezina pravilna provedba ostvaruje završni marketinški cilj djelovanja – zadovoljstvo korisnika. Komunikacija se ostvaruje zadanom orijentacijom marketinga.

Orijentacija marketinga obrazovnih ustanova može biti prema van i prema unutra.

Usmjerenjem marketinga prema van, rad se orijentira prema osnivaču (gradu ili županiji), drugim obrazovnim institucijama i javnosti dok je orijentacija marketinga prema unutra usmjerena na korisnike, zaposlenike ustanove i roditelje/skrbnike korisnika.

Djelovanjem marketinga prema van, djelujemo prema poboljšanju lokalne zajednice uzimajući u obzir da je svaki član lokalne zajednice vezan ili je bio vezan za školu; obrazovne ustanove ostvaruju svoj cilj djelovanja – poboljšanje i unapređenje znanja lokalne zajednice. Svaka obrazovna ustanova, a tako i školska knjižnica, kao dio škole u sustavu, radi za zajednicu koju želi unaprijediti.

Unapređenje zajednice je poboljšanje bolje društvene dobiti i razvoj cjeloživotnog učenja.

Otvaranje školske knjižnice prema svojim korisnicima je otvaranje knjižnice prema lokalnoj zajednici i unapređenju njezina znanja u cjelini. Zbog toga je važno da školski knjižničar provodi strategiju komunikacije prema zaposlenicima škole i prema svim drugim članovima lokalne zajednice.

Ne odnosi se to samo na suradnju s muzejima i gradskim knjižnicama, već i na suradnju s ograncima gradskih knjižnica, suradnju s dječjim vrtićima u lokalnoj zajednici jer su ta djeca budući učenici škole, kao i suradnju s medijskim, televizijskim i radijskim kućama.

Uz to, bitna je i strategija prepoznatljivosti. Osim što školska knjižnica treba biti prepoznata unutar škole, treba biti prepoznata i u lokalnoj zajednici. Bitno je da se knjižničar uvijek koristi istim bojama i logotipom jer tako stvara vizualnu informaciju o školskoj knjižnici. U virtualnom svijetu danas je dovoljno vizualno biti prepoznat. Zato je potrebno da školska knjižnica bude prepoznata i na mrežnoj stranici škole. Budući da je dostupno mnoštvo besplatnih alata, knjižničaru je omogućeno izraziti svoju kreativnost.

Iako nam IFLA-ine [Svjetski savez knjižničarskih udruženja | International Federation of Library Associations and Institutions ] smjernice za školske knjižnice navode kakav treba biti prostor školske knjižnice, nažalost, rijetko koja škola i knjižnica mogu slijediti takve upute. Možda nismo u mogućnosti imati školske knjižnice prema kvadraturi i opremi kako nam IFLA navodi, ali školski knjižničar svoj radni prostor treba osmisliti ugodan oku tako da i u nedostatku kvadrata i opreme privuče svoje korisnike. Zato je važno da svaki knjižničar izradi svoj komunikacijski dizajn knjižnice kojim će biti prepoznat svojim malim čitačima. 

Uživam u svom poslu, i zato svima želim dokazati kako školska knjižnica može biti uspješna ako se pravilno koristimo marketinškim elementima. Dužni smo raditi na dobrobiti svojih učenika, korisnika, utječući tako na dobrobit svoje lokalne zajednice. Zbog svega navedenog zaključujem kako je posao školskog knjižničara provođenje društveno odgovornog marketinga. 

Zaključno, moje je mišljenje kako školski knjižničar treba biti i knjižničar, i učitelj, ali i marketinški stručnjak. Sve tri osobine oblikuju uspješnog školskog knjižničara.

■  Napisala: Ana BUČEVIĆ ROMIĆ, školska knjižničarka | OŠ Bol, Split ■