U sklopu XXXVI. Proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske, nedavno održan e u Svetom Martinu na Muri, posebna je pažnja posvećena  temi „Pluralizam u školskoj knjižnici – bogatstvo različitosti”.

Stručni je skup organizirala Adela Granić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Skup je okupio 260 stručnih suradnika knjižničara koji su pohvalili profesionalnost, dobru organizaciju, aktualne teme, kvalitetu sadržaja i mogućnost komunikacije uživo. Radionice i primjeri dobre prakse istaknuti su kao izuzetno vrijedni, a posebno su pohvaljeni plenarni predavači, stručnjaci iz različitih područja, čija su predavanja pridonijela razumijevanju pluralizma i različitosti u školskim knjižnicama.

Najzanimljivije teme na XXXVI. Proljetnoj školi školskih knjižničara, prema povratnim informacijama sudionika, bile su one koje su se bavile aktualnim izazovima i inovacijama u obrazovanju i knjižničarstvu zbog svoje relevantnosti u kontekstu brzih tehnoloških promjena koje utječu na obrazovni sustav i školske knjižnice.

Sudionici su naglasili važnost razumijevanja i primjene novih tehnologija kako bi ostali ukorak s vremenom i unaprijedili svoje profesionalne vještine. Posebno su istaknute sljedeće teme: Digitalni minimalizam kao odgovor na internetske ovisnosti (dr. sc. Danijel Labaš, prof.), Virtualna stvarnost: utjecaj ekrana i novih tehnologija na generaciju Alfa (dr. sc. Lana Ciboci Perša,doc.), Umjetna inteligencija u suvremenom svijetu: Alati, primjene i implikacije (dr. sc. Juraj Petrović,doc.) i Izazovi verifikacije medijskog sadržaja i uloga knjižničara (dr. sc. Igor Kanižaj, prof.).

Među plenarnim predavanjima istaknuto je i izlaganje dr. sc. Kristine Romić iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Gabriele Golubić, doktorandice na Informacijsko-komunikacijskim znanostima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, o obrazovnoj robotici kao obliku umjetne inteligencije koje otvara nove horizonte u edukaciji učenika. U digitalnom se dobu školske knjižnice suočavaju s izazovima prilagodbe novim tehnologijama i potrebama korisnika.

 Obrazovna robotika, kao jedan od odgovora na te izazove, nudi inovativne metode učenja robotičkim radionicama, projektnom nastavom i robotičkom ligom. Ove aktivnosti ne samo da upoznaju učenike s robotikom već i razvijaju njihove vještine potičući kreativnost, rješavanje problema i timski rad.

Umjetna inteligencija, koja leži u temelju obrazovne robotike, ima potencijal transformirati način na koji radimo, učimo i živimo. Ona omogućava automatizaciju i optimizaciju zadataka, personalizaciju usluga i sadržaja te podršku učenju i informacijskoj pismenosti.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Primjena umjetne inteligencije u školskim knjižnicama može poboljšati kvalitetu i raznolikost usluga, povećati privlačnost knjižnica i unaprijediti ulogu školskih knjižničara. Međutim, s primjenom umjetne inteligencije dolaze i izazovi, uključujući etička, pravna, tehnička i financijska pitanja. Stoga je važno da školske knjižnice budu svjesne i oprezne pri korištenju i primjeni ovih tehnologija te da prate i evaluiraju svoje učinke.

Nastava robotike omogućava aktivniju ulogu učenika, različite oblike i metode rada, vizualno i praktično učenje te razvoj kognitivnih i socijalnih vještina.

Proces učenja postaje važniji od procesa poučavanja gdje se robotika povezuje s timskim radom, projektnim učenjem i rješavanjem problema tijekom kojih učenik razvija kreativnost. Mlađi učenici razvijaju maštu tijekom procesa sastavljanja robota dok stariji učenici sami slažu, spajaju elektroniku i programiraju mobilne robote potičući tehničko i tehnološko stvaralaštvo.

Primjena robotike u obrazovanju dovodi do poboljšanja logičkog razmišljanja kod učenika već u osnovnoj školi. S obzirom na to da smo sve više okruženi automatskim sustavima i robotima, važno je učenike naučiti o robotici i automatici. Ideja uvođenja robotike u školske knjižnice temelji se na uvjerenju da će to osigurati lakše korištenje robota, usvojiti opće znanje o načelima robotskih naprava i osposobiti učenike za kritičko promatranje i manipulaciju automatiziranim uređajima.

Pristup STEM obrazovanju sve više dobiva na važnosti u Hrvatskoj što se odražava sudjelovanjem u različitim projektima EU-a te činjenicom da su se  brojne škole opremile tehnologijom i uključile u STEM aktivnosti. Projekti poput Croatian Makers i STEMwave – Škola budućnosti, pokrenuti od strane tvrtki Stemi i Infobip, ciljaju na transformaciju hrvatskog školskog sustava u svjetskog predvodnika u području umjetne inteligencije i robotike.

U školskim se knjižnicama koriste različite vrste robota poput micro:bita, mBOT-a, Micro:maqueena, Hexapoda, Lego i Arduino setova. Ovi roboti omogućavaju učenicima da steknu praktične vještine i znanja potrebne za budućnost pretvarajući učionice u inovacijske laboratorije i potičući suradnju i timski rad.

• 

• 

• 

Obrazovna robotika u školskim knjižnicama nije samo alat za učenje, to je put prema budućnosti gdje učenici postaju kreatori vlastitih tehnoloških rješenja, spremni za izazove koje donosi industrija 4.0. Pružanjem praktičnih vještina i znanja školske knjižnice postaju ključna točka u pripremi učenika za budućnost istovremeno promičući inkluziju i pluralizam u školskom okružju. Inkluzivno, interaktivno i inovativno obrazovna je robotika ključ za otvaranje vrata novim dimenzijama učenja.

■ Napisale: dr.sc. Kristina Romić i Gabriela Golubić, prof. i dipl. knjižničar ■