Podcasti su izvrstan način za osuvremenjivanje pristupa nastavi jer su prilagodljivi, dostupni i jednostavni za uporabu, a mogu poboljšati kvalitetu nastave i pružiti dodatne informacije o predmetima koji se podučavaju.

Digitalno doba donosi mnoge promjene u obrazovanju i načinu na koji se uči i podučava, a podcasti, kao dio digitalne kulture, mogu biti korisni za unaprjeđivanje odgojno–obrazovnog sustava. Podcasti, odnosno audio ili videozapisi, koji se mogu preuzeti i slušati putem interneta, vrsta su emitiranja ili distribucije medija koja omogućava korisnicima slušanje ili gledanje sadržaja na pametnim telefonima, tabletima i računalima kada god to žele.

Podcasti su obično dostupni putem različitih platformi za streaming ili preuzimanje poput Apple Podcasta, Spotifyja i Google Podcasta, a korisnici se mogu pretplatiti na određeni podcast kako bi dobili obavijesti o novim epizodama koje su objavljene. Pružaju učenicima pristup novim znanjima, nude bogatstvo tema i mogućnosti učenja, a učenici imaju priliku pristupiti materijalu izvan uobičajenog nastavnog kurikuluma. Također, mogu pomoći učenicima razvijati kritičko mišljanje potičući ih na slušanje i analizu različitih perspektiva i mišljenja, a učenici se tako potiču kritički procjenjivati dobivene informacije.

U digitalno je doba stvaranje podcasta postalo iznimno jednostavno. Potrebni su samo mikrofon i softver za uređenje zvuka što omogućava stvaranje visokokvalitetnih emisija minimalnim troškovima. Podcasti su postali popularni zbog svoje fleksibilnosti i dostupnosti jer ih korisnici mogu slušati kad god to požele i bilo gdje, a pokrivaju širok spektar tema uključujući vijesti, zabavu, obrazovanje, zdravlje, tehnologiju, posao, sport, politiku i još mnogo toga. Mnogi ljudi slušaju podcaste putujući, vježbajući, radeći kućne poslove ili obavljajući druge aktivnosti. Podcasti se razlikuju po temama i formatima.

Postoje podcasti koji se bave vijestima, zabavom, obrazovanjem, tehnologijom, poslovanjem, sportom, politikom i ostalim brojnim temama. Format podcasta može varirati od jednostavnih razgovora i intervjua do kompleksnijih narativa s glumcima i zvučnim efektima. Podcasti se mogu preuzeti u bilo kojem trenutku i slušati offline, što znači da korisnici mogu pristupiti njihovu sadržaju bez obzira na to gdje se nalaze i imaju li pristup internetu. Također, podcasti često nude dublje i detaljnije analize i diskusije o temama od onoga što se može naći u tradicionalnim medijima poput televizije ili radija.

Jedna je od karakteristika podcasta osobni pristup jer mogu stvoriti osjećaj intimnosti i povezanosti između slušatelja i autora. Mnogi ljudi stvaraju vlastite podcaste koristeći se njima kao platformom za dijeljenje svojih ideja, priča i znanja. Podcasti postaju ključan dio digitalne kulture, a njihova se popularnost razvija paralelno s razvojem tehnologije koja omogućava jednostavno stvaranje i distribuciju sadržaja.

NAJVAŽNIJE SU KARAKTERISTIKE PODCASTA:

■ fleksibilnost

■ dostupnost

■ lakoća stvaranja

■ mogućnost specijalizacije na različitim temama i interesima  

■ interaktivnost.

Podcasti omogućavaju slušateljima uključivanje u razgovor i razmjenu mišljenja s drugim slušateljima ili voditeljima emisija.

Uloga učitelja i školskih knjižničara u oblikovanju nastave podcastima

Integracija podcasta u odgojno–obrazovni sustav može pomoći u razvoju istraživačkih vještina, govornih vještina, timskog rada i mnogih drugih vještina koje su korisne u suvremenom vremenu.

Mnogi se podcasti fokusiraju na stvarne primjere i situacije što može pomoći učenicima da bolje razumiju primjenu gradiva iz stvarnog svijeta. Budući da podcasti imaju sve važniju ulogu u odgojno-obrazovnom sustavu, važno je da se pri slušanju ili pri kreiranju podcasta vodi računa o odabiru kvalitetnog sadržaja prilagođenog dobi učenika te da se primjenjuju odgovarajuće smjernice i pravila za uporabu podcasta u školskom okružju.

Neke su od smjernica i pravila za uporabu podcasta u odgojno–obrazovnom sustavu:

■ odabir sadržaja

■ procjena sadržaja  

■ osigurana sigurnost učenika koja se može postići edukacijom učenika, uporabom filtriranja sadržaja i nadzora aktivnosti, suradnjom s roditeljima i drugim metodama koje se primjenjuju u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

Podcast treba odgovarati interesima učenika i nastavnom planu i programu, a sadržaj treba biti prikladan dobnoj skupini učenika. Učenici bi trebali slušati podcaste samo na sigurnim platformama, a informacije o njihovu privatnom životu ili identitetu ne bi se smjele dijeliti s drugima.

Neophodno je educirati učitelje i učenike kako se koristiti novim tehnologijama na siguran i produktivan način, a uporaba podcasta u školskom okružju može biti korisno i zabavno iskustvo za učenike ako se pravilno provodi i prilagođava njihovim potrebama i interesima. Školska knjižnica kao kulturno-informacijsko središte škole, koje razvija kreativnost i intelektualni potencijal učenika, može imati ključnu ulogu pri kreiranju i emitiranju obrazovnih podcasta namijenjenih učenicima, ali i široj javnosti.

Školski knjižničari sve više prepoznaju popularnost i značaj podcasta za odgojno–obrazovni sustav te pokreću školske podcaste ili se uključuju kao suradnici u uređivanje podcasta. Stvarajući podcaste, učenici uče istraživati, pisati, razvijati vokabular, govoriti učinkovito, organizirati vrijeme i rješavati probleme.

Uključenost školskih knjižničara u proces učenja povezan s podcastima javlja se u samim početcima emitiranja podcasta. Digitalizacija je postala ključan faktor za razvoj i rast modernog društva, a implementirana u nastavu može poboljšati dostupnost obrazovanja, učinkovitost učenja i pristupačnost za učenike s različitim potrebama. Uporaba različitih uređaja, softvera i aplikacija te korištenje internetom i drugim digitalnim medijima može doprinijeti unapređenju nastavnog procesa. Učitelji trebaju biti spremni prilagoditi se i koristiti se novim tehnologijama kako bi pomogli učenicima u postizanju svojih ciljeva u učenju i kako bi ih pripremili za digitalnu budućnost.

Brojne su mogućnosti kojima se učitelji i školski knjižničari mogu koristiti u nastavi i sve su lako primjenjive. Slušanje podcasta može poslužiti pripremi za sljedeću lekciju kao motivacija za razgovor ili raspravu o određenoj temi u razredu te su odličan način za učenje stranog jezika. Školski knjižničari mogu pružiti korisnicima vrijedne sadržaje i podršku u učenju putem podcasta, kao i surađivati s učiteljima i učenicima kako bi stvorili podcaste koji su dijelovi projekata ili nastave.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Esther Kreider Eash u članku Podcasting 101 for K–12 Librarians ¹ govori o razlozima uporabe podcasta u školskim knjižnicama. Postoje dva osnovna tipa uporabe podcasta, od kojih svaki vrijedi u K–12 knjižnici (ili učionici): za preuzimanje informacija (pristup podcastima koje su stvorili drugi) i za širenje informacija (stvaranje i dijeljenje podcasta).

Stvarna je moć podcastinga dvostruka:

■ Učenicima daje pristup informacijama u trenutku kada im je potrebna.  

■ Širi informacije na uzbudljive nove načine. Učenici željno i aktivno sudjeluju u stvaranju sadržajno bogatih podcasta, a oni koji javno objavljuju svoje podcaste, brzo su povezani sa svjetskom zajednicom na način koji prije nije bio moguć.

Esther Kreider Eash u svom članku navodi primjere za primjenu podcasta:

■ promicanje knjižnične građe povezane s podcastima

■ uporaba učeničkih radova (postera, letaka ili podcasta) za učenje o podcastima.

Učenički podcasti mogu uključivati intervjue, učeničke pisane kreativne uratke, čitanja odlomaka iz knjiga za promicanje vještine učenja. Podcasti se, također, koriste za informiranje učenika, odnosno za objavljivanje vijesti, za najavu glazbenih koncerata, školskih utakmica ili slično.

Anette Lamb i Larry Johnson u časopisu Teacher Librarian ² daju upute za kreiranje školskih podcasta:

■ odabir projekta, odnosno teme podcasta

■ odabir publike, odabir formata podcasta

■ provjera autorskih prava

■ odabir mjesta za kreiranje podcasta

■ odabir opreme za snimanje

■ odabir suradnika, pisanje sažetka

■ odabir softvera, vježbanje izgovora, snimanje podcasta (preporučuje se nekoliko glasova radi zanimljivosti)

■ uređivanje (dodavanje zvučnih efekata)  

■ dijeljenje sadržaja na internetu.

Podcasti su alternativa vremenu provedenom ispred ekrana i mogu potaknuti obiteljska druženja i aktivnosti nevezane uz gledanje televizora. Također, mogu potaknuti produktivno i zanimljivo obavljanje više zadataka odjednom. Djeca mogu slušati pomažući oko večere, tijekom crtanja ili vježbanja rukopisa. Učenicima je lako vratiti se na slušanje podcasta kada to požele. Kada roditelji i djeca odluče slušati podcaste umjesto glazbe, koriste to vrijeme za zajedničko učenje i to učenje mogu popratiti smislenim raspravama. Podcasti prožeti pozitivnim porukama mogu poslužiti tijekom spavanja kao sredstvo umirivanja ili uspavljivanja djece, odnosno kao dio noćnog rituala.
Buttons & Figs, ³ podcast koji vodi knjižničar o beletristici, dio je ljetne zabave čitanja u javnoj knjižnici Oak Park (IL) gdje djeca mogu snimiti šalu, ispričati priču ili jednostavno napraviti šaljivi zvučni efekt koji će biti predstavljen u nadolazećoj epizodi. Roditelji se sve više obraćaju knjižnicama kako bi pomogli svojoj djeci ostvariti što bolje školske rezultate, a dječji podcasti mogu biti još jedna zanimljiva aktivnost knjižničara koja promovira učenje jer aktivnost slušanja vodi boljem učenju.

U postu na blogu Never Ending Search, iz kolovoza 2016., School Library Journal primijetio je da „djeca zapravo slušaju pažljivije od većine odraslih – slušaju s razumijevanjem i poduzimaju određene aktivnosti u vezi s naučenim gradivom.” ⁴

Osim edukativne uloge podcasti mogu utjecati i na zdravlje pojedinca i zajednice. Više od jednog stoljeća zdravstveni stručnjaci koristili su se raznim pisanim materijalama, praksom koja se tradicionalno naziva biblioterapijom, kako bi se pozabavili različitim problemima klijenata i olakšali proces rasta, ozdravljenja i promjene. Nedavno su podcasti doživjeli dramatičan porast popularnosti i kulturnog utjecaja što je omogućilo mediju da proširi pristup informacijama o učenju koje se nekad primarno isporučivalo u tiskanim medijima.

U članku Podcasts as an Evolution of Bibliotherapy (Podcasti kao evolucija biblioterapije)

D. Robert Casares i Erin E. Binkley navode podcaste kao sredstvo provođenja biblioterapije. Pregledom trenutnih digitalnih medijskih trendova, relevantne akademske literature i nekoliko kliničkih primjena ovaj članak naglašava prikladnost podcasta da funkcioniraju kao evolucija tradicionalne prakse biblioterapije i daje smjernice za učinkovit odabir i integraciju podcasta u kliničku praksu. ⁵

■ Učinkovitost podcasta kao nastavnog alata može se pripisati raznim čimbenicima. Podcasti su prilagodljivi i omogućavaju učenje i poučavanje bez obzira na mjesto i vrijeme (Merhi, 2015). ⁶

■ Odsutnost fizičkih ograničenja posebno dobro ilustrira njihov potencijal kao inovativnog nastavnog sredstva u okolnostima društvene izolacije uzrokovane globalnom pandemijom. Fleksibilnost pristupa uporabom prijenosnih uređaja povećava dostupnost podcasta i može povećati motivaciju i primjenu među učenicima (McGarr, 2009). ⁷

■ Osim lakoće kojom se podcasti mogu slušati bilo kada i bilo gdje (mobilno učenje) (Bulos, 2006), prednost je što se mogu koristiti koliko god je potrebno (Evans, 2008). ⁸

■ Mogućnosti pauziranja, premotavanja ili višestrukog preslušavanja podcasta, posebice kad je riječ o temama koje učenici nisu razumjeli prvi put, potiču samostalno učenje prilagođeno individualnim vještinama i sposobnostima (Carvalho i sur., 2009). ⁹

■ Ostale su prednosti podcasta niska cijena, jednostavnost, brzo širenje među korisnicima te činjenica da su po svojoj prirodi bliski mlađim generacijama (McNamara i sur., 2017).¹⁰

■ Podcasti se najčešće koriste u obliku snimki s predavanja (kao podrška pri učenju) ili kao dopuna predavanjima čiji je cilj pomoći učenicima u utvrđivanju nastavnog gradiva. Kreativna uporaba, odnosno učenički podcasti predstavljaju najrjeđi oblik primjene podcasta u nastavi. Iako su učenici većinom pasivni konzumenti podcasta, čini se da njihova kreativna uporaba dovodi do značajno većeg angažmana studenata, boljeg učenja i svladavanja gradiva (Schreiber, 2013). ¹¹

■ Kada učenici dobiju zadatak da i sami sudjeluju u kreiranju obrazovanja, moraju razumjeti nastavni sadržaj usvojen aktivnim sudjelovanjem u temi (McGarr, 2009). ⁷ Ovakva primjena podcasta povećava angažman učenika u procesu učenja i osnažuje ih da sami stvaraju znanje, umjesto da ga pasivno primaju (Nwosu, 2017). ¹²

■ „Ako je glazba inspiracija, a radio i kazalište za um; onda su podcasti područje istraživanja ljudskog intelekta”,  govori profesor Thomas Goldman u znanstvenom članku o utjecaju podcasta na obrazovanje. ¹³

Multimedija je dio obrazovnog i učioničkog okružja više od 40 godina. Nedavni porast urednika i potrošača podcasta pridonio je da se ovaj aspekt medija proširio i na obrazovanje. Uporaba podcasta u obrazovanju je kontroverzna – jedna strana tvrdi da podcastima nije mjesto u obrazovanju i da su samo distrakcija, no isto je rečeno u jednom trenutku o Power Point prezentacijama i videozapisima u nastavi. Međutim, multimedija u učionici postala je nova norma.

Članak T. Goldmana daje argumente u prilog podcastima koji su korisni u obrazovanju na više načina.

■ Konkretno, podcasti se mogu koristiti kao sadržaj za učitelje, kao sredstvo za učenje za učenike i kao alat za pripremu učitelja za nastavu.

„Stalnim rastom stvaranja i slušanja podcasta, podcasti više ne mogu biti nešto što se u ovom digitalnom dobu ignorira. Škole moraju početi priznavati i uzimati prednost ovog digitalnog alata za učenje. Podcasti ne samo da omogućavaju učiteljima stvaranje novih zadataka i aktivnosti u učionici, već i učenici, i učitelji imaju nemjerljive koristi od ovog digitalnog alata. Ako učitelji predaju gradivo iz najsuvremenijih udžbenika, zašto se ne bi koristili i najnovijom tehnologijom? Učenici u ovom modernom dobu zaslužuju najbolje od obrazovanja 21. stoljeća, implementacija podcasta u učionicama prvi je korak u tom smjeru.” ¹³
■ Svrha je podcasta „ponuditi učenicima dodatak na postojeću poduku i način primanja visokokvalitetne nastave izvan granica tradicionalne učionice.” (Kennedy et al., 2016., str. 304). Jasno je da su podcasti alat, a ne zamjena za druge metode učenja. ¹⁴

■ ISTRAŽIVANJE PROVEDENO U KNJIŽNICAMA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ (odaziv od 47 %)

Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2023., a provele su ga: dr. sc. Kristina Romić, viši knjižničar za školske knjižnice, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gabriela Golubić, prof. i dipl. knjižničar iz OŠ „Ivan Benković”.

■ U istraživanju je sudjelovalo 68 % osnovnoškolskih knjižnica i 32 % srednjoškolske knjižnice.

Rezultate istraživanja predstavile su na 35. Proljetnoj školi školskih knjižničara Republike Hrvatke posvećenoj odgajanju i odrastanju u digitalnom vremenu s temom Izazovi digitalnog vremena i školsko knjižničarstvo.

Ovogodišnji Državni skup knjižničara održan je u Splitu od 30. do 31. ožujka 2023. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u trajanju od 15 sati, a na skupu su sudjelovali školski knjižničari iz Republike Hrvatske u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

ZAKLJUČCI SU PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA:

♦ Ispitanici u većini:

Knjižničarke u dobi od 41 do 49 godina, koje znaju što je podcast, podjednako slušaju i ne slušaju podcaste, nisu sigurne jesu li podcasti dobar izvor informacija, ne sudjeluju u izradi podcasta i škole u kojima rade ne izrađuju podcaste.

♦ Ispitanici koji rade podcaste:

Izrađuju uglavnom videopodcaste, učenici sudjeluju u izradi podcasta, u timu za izradu više je osoba, a u 30 % aktivnosti uključeni su knjižničari. 

■  Napisala: Gabriela GOLUBIĆ, prof. i dipl. knjižničar | OŠ „Ivan Benković“ Dugo Selo ■

LITERATURA:

■  1. https://citeseerx.ist.psu.edu/document?

Esther Kreider Eash, Podcasting 101 for K -12 Librarian,  Vol. 26 No. 4 —April 2006.

■  2. https://scholarworks.iupui.edu/bitstream/handle/1805/8701/34-4.pdf?sequence=1

Lamb, Annette;Johnson, Larry, Podcasting in the school library, part 2: creating powerful Podcasts with your students, Teacher Librarian; Apr 2007; 34, 4; ProQuest Central pg. 61.

■ 3. https://blogs.slj.com/neverendingsearch/2016/08/08/kidcasts-podcasts-for-kiddos/ 

Kitty Felde and Pamela Rogers, Now Playing . . .: Using Podcasts and Kidcasts in the Library, Association for Library Service to Children (ALSC), Vol 15, No 2 (2017)

■ 4. https://journals.ala.org/index.php/cal/article/view/6335/8291

Joyce Valenza, “Kidcasts: Podcasts for Kiddos,” Never Ending Search (blog), School Library Journal, August 8, 2016.

■ 5.  https://meridian.allenpress.com/jmhc/article-abstract/43/1/19/450298/Podcasts-as-an-Evolution-of-Bibliotherapy?redirectedFrom=fulltext    

D.Robert Casares, Erin E. Binkley, Podcasts as an Evolution of Bibliotherapy, Journal of Mental Health Counseling (2021) 43 (1): 19–39

■ 6. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0360131514002917

Merhi, M.I. Factors influencing higher education students to adopt podcasts: An empirical study. Comput. Educ. 2015, 83, 32–43.

■ 7. https://ajet.org.au/index.php/AJET/article/view/1136

McGarr, O. A review of podcasting in higher education: Its influence on the traditional lecture. Australas. J. Educ. Technol. 2009, 25, 309–321

■ 8. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0360131507001182

Evans, C. The effectiveness of m-learning in the form of podcast revision lectures in higher education. Comput. Educ. 2008, 50, 491–498.

■ 9.  https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-642-03115-1_44

Carvalho, A.A.; Aguiar, C.; Santos, H.; Oliveira, L.; Marques, A.; Maciel, R. Podcasts in Higher Education: Students’ and Lecturers’ Perspectives. In Education and Technology for a Better World. WCCE 2009. IFIP Advances in Information and Communication Technology; Tatnall, A., Jones, A., Eds.; Springer: Berlin/Heidelberg, Germany, 2009; Volume 302, pp. 417–426.

■ 10. https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09523987.2019.1681107

McNamara, S.; Drew, C. Concept analysis of the theories used to develop educational podcasts. Educ. Media Int. 2019, 56, 300–312.

■ 11. https://bmcmededuc.biomedcentral.com/articles/10.1186/1472-6920-10-68

Schreiber, B.E.; Fukuta, J.; Gordon, F. Live lecture versus video podcast in undergraduate medical education: A randomised controlled trial. BMC Med. Educ. 2010, 10, 68.

■ 12. https://spcare.bmj.com/content/7/2/212.short

Nwosu, A.C.; Monnery, D.; Reid, V.L.; Chapman, L. Use of podcast technology to facilitate education, communication and dissemination in palliative care: The development of the AmiPal podcast. BMJ Support. Palliat. Care 2017, 7, 212–217.

■ 13. https://scholarcommons.scu.edu/engl_176/29/

Thomas Goldman , The Impact of Podcasts in Education, Santa Clara University, 9-5-2018.

■ 14. https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0014402915615885?journalCode=ecxc

Kennedy, M. M., Wagner, D., Stegall, J., Lembke, E., Miciak, J., Alves, K. D., & …

Hirsch, S. E. (2016). Using Csontent Acquisition Podcasts to Improve Teacher Candidate

KnowleNdge of Curriculum-Based Measurement. Exceptional Children, 82(3), 303-320.