Na temelju stručnosti, predmetne i metodičko-pedagoške, kao i dugogodišnjega iskustva u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi, profesor Šime Šuljić napisao je prije tri godine komentar, koji je objavljen u Školskim novinama pod naslovom Tehnologija ne izvodi čudo u nastavi.

Bez obzira na vremenski odmak, članak je i danas vrijedan pozornosti. Nije izgubio na aktualnosti, niti je zapažanje o stanju u hrvatskim školama imalo izblijedjelo s obzirom na britkost, pronicljivost i vjerodostojnost; štoviše, kako vrijeme prolazi, taj stručni komentar postaje sve aktualnijim, snažnijim i, kako se dâ zaključiti, potrebnijim.

Članak Šime Šuljića, objavljen u kolumni pod naslovom Ja tako mislim u Školskim novinama, govori o primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi. Donosimo ga u cijelosti.

Računala su danas vrlo moćna, uključujući i ona koja nosimo u džepu. Njihova se mogućnost povezivanja ljudî s drugim ljudima ili sadržajima razvila do neslućenih razmjera. Bilo bi pogrešno očekivati da tehnologija ne će dubinski zahvatiti i nastavni proces.

I to se već događa, ali ne vjerujem da igdje podgrijavaju takva očekivanja od tehnologije u nastavi kao u nas. Uporaba tableta u nekoj školi, pa i kada je očito da se samo površno brlja po nastavnim sadržajima, diže se na razinu prvorazrednoga događaja.

Od sna do jave… i Geogebre!

Prije osamnaest godina nabasao sam na mrežnu stranicu Manipula Math with JAVA s mnoštvom interaktivnih apleta elementarne matematike. Osjećao sam se uzbuđeno pa sam napisao članak San postade java* i zacrtao da takvim čime moram potkrijepiti svoju nastavu. Srećom, tada su već postojali računalni programi koji su omogućivali svakom nastavniku matematike da izradi slične interaktivne elemente.

(*Java je programski jezik koji je razvila tvrtka Sun Microsystems. Danas je ta tehnologija pri izradi mrežnih stranica napuštena.)

Početkom tisućljeća pojavio se jedan novi program koji mi je zapeo za oko. Bila je to GeoGebra, besplatan program koji sam 2004. godine s kolegama volonterima preveo na hrvatski. Nekoliko godina kasnije program je postao vodeći u svijetu i danas ga rabe tisuće nastavnika i učenika razmjenjujući obrazovne materijale na zajedničkoj mrežnoj platformi.

U učionici su potrebni kreda, ploča i umovi

Iako takvi tehnološki momenti znaju biti prava blagodat u nastavi, iskustvo mi pokazuje da tehnologija ne izvodi čudo u nastavi, štoviše, katkad može doći do distrakcije.

U jednoj televizijskoj emisiji mladi hrvatski znanstvenik Tomislav Domazet kazao je: „U razredu su vam potrebni kreda, ploča i umovi.”

Doista, ništa se ne bi smjelo ispriječiti između ideja i učenikova uma.

Poznati kviz Kahoot realizacija je odlične dosjetke; projicira se pitanje, učenici svojim uređajima iste sekunde odgovaraju i dobije se statistika točnih odgovora. Ali to je jedna atmosfera u kojoj se ne potiče duboko promišljanje, više pogađanje.

Nedostaje li nam toga? – Možda samo ponekad.

Na tim istim tabletima s malo poznavanja GeoGebre svaki nastavnik matematike može postaviti zadatak tako da svaki učenik dobije jedinstveno pitanje na koje treba dati jedinstven odgovor koji će računalo verificirati!

Za tehnologijom treba posezati iz unutarnje potrebe nastavne discipline u skladu s metodikom struke, a ne rabiti tehnologiju radi tehnologije same.

U svemu je bitna mjera

Poznata britanska neurologinja Susan Greenfield prije nekoliko godina za vrijeme posjeta Zagrebu izjavila je: „Ako učeniku date iPad, ne ćete mu time odmah uručiti i uvid, razumijevanje, kreativnost. Ne daje vam tehnologija automatski i vještine. S druge strane, to je vrlo moćna tehnologija koja u pravim rukama, s pravim učiteljem omogućuje lakše učenje u određenim sferama. Možete raditi i vidjeti stvari znatno lakše negoli biste to mogli prije nekoliko godina. No, tu pogotovo treba dobar učitelj.”

Treba li spomenuti da su je na društvenim mrežama pobornici digitalizacije histerično napali?

Izgleda da smo zaboravili na staru izreku: „U svemu je bitna mjera. ”

A tû mjeru trebao bi odgovorno odrediti učitelj sâm.

■ NAPOMENA ■ piše: Šime Šuljić, profesor-savjetnik, dugogodišnji voditelj županijskoga stručnoga vijeća profesora matematike, autor radionica stručnoga usavršavanja, predavanja, stručnih materijala i članaka, član uredništva časopisa Miš (Matematika i škola) te „otac GeoGebre u Hrvata“ ■