… sposobnost analiziranja i smještanja činjenica u kontekst radi stvaranja cjelovite slike.

Bez znanja razumijevanje nije moguće. Ali znanje ne podrazumijeva nužno put prema razumijevanju šireg narativa, što je pravi smisao skupljanja informacija.

Ipak, stručnjaci za komunikaciju još ne rade ovu vrlo važnu razliku. Pojava interneta stavila nam je nadohvat ruke više informacija nego što smo ih ikad imali. Prepoznavanje prijevara među smislenim idejama, iznad svega, zahtijeva razlučivanje.

ZAŠTO PRIKUPLJAMO ČINJENICE

Razumijevanje je alat: pomaže ljudima upiti novu informaciju i kontinuirano prerađivati svoj pogled na svijet, uočavajući povezanost među informacijama. U znanosti, informacije mogu biti komplicirane i stvaranje povezanosti među njima može se provući kroz stoljeća.

Razumijevanje je također vrlo važno za vrjednovanje nove informacije. Što više možemo kontekstualizirati ono što smo čuli i procijeniti iz različitih kutova, manje je vjerojatno da ćemo pokleknuti pred manipulativnim jezikom, lošim informacijama, nevjerodostojnim pričama ili čistoj propagandi. Istraživači tvrde da je znanstvena pismenost javnosti rezultat istinskog razumijevanja i ne može se postići ako ne definiramo i razumijemo što znači razumjeti nešto.

S time u vidu, autori različitih istraživanja traže načine kako znanost učinkovito prenijeti javnosti. Istraživačica Joanna HUXSTER znanstvenica je iz područja okoliša na Sveučilištu Bucknell u Pennsylvaniji i specijalizirana je za znanstvenu komunikaciju. Činjenice se moraju razmotriti, analizirati i kontekstualizirati. Povezati uzrok s posljedicom i odlučiti o idućim koracima može se samo kad je znanje upareno s razumijevanjem.

Razmotrimo sljedeći primjer: povezivanje znanja o fosilnim gorivima s pojačanim globalnim zatopljenjem. Poznavanje ove veze stvara ideje ulaganja u alternativne izvore energije i očuvanja šuma. Ali da biste došli do ovog zaključka potrebne su vam i informacije i sposobnost prepoznavanja apstraktnih koncepata.

Prvo trebate prepoznati da djela imaju posljedice koje nisu trenutno vidljive. Ta se premisa zatim mora povezati s poznavanjem ugljičnog dioksida, njegovih svojstava zadržavanja topline, djelovanja na Zemljinu atmosferu, štetnosti ugljika otpuštenog izgaranjem fosilnih goriva i uloge drveća u apsorpciji ugljika. Ali čak je i sve to samo početak priče o globalnom zatopljenju koje zahtijeva istraživanje alternativnih izvora energije i očuvanje šuma.

DEFINICIJE SU VAŽNE

Tim Joanne Huxster razvio je hipotezu da javnost ne razumije znanost, jer su znanstvenici nedovoljno rigorozni u razlikovanju ovih dvaju osnovnih koncepata, znanja i razumijevanja. Pokrenuli su dvije jezične analize članaka objavljenim u časopisu Public Understanding of Science. Prvo su razmotrili način na koji su definirani svi epistemički pojmovi objavljeni 2014. godine. Zatim su istraživali studije provedene između 2010. i 2015. godine koje su mjerile epistemička stanja, provjeravajući kako su ta dva koncepta definirana i ispitana.

Istraživači su bili iznenađeni opsegom lingvističke konfuzije koju su otkrili. Većina članaka vrlo su nemarna u definicijama, koristeći se pojmovima znanja i razumijevanja kao sinonimima. U svim su člancima znanstvenici izjednačili dva pojma. Vrlo su se rijetko mogle naći precizne definicije u njihovim izvješćima.

Istodobno, u istraživanjima koja mjere epistemička stanja tijekom šest godina istraživači su otkrili da je vrlo malo ljudi doista shvaćalo asimilaciju novih informacija, nasuprot statičkim saznanjima.

To miješanje pojmova izaziva zbunjenost u znanosti i društvu, zaključili su istraživači, te vjerojatno otežavaju znanstvena istraživanja i napore približavanja javnosti. Vjeruju da pravljenje rigoroznih razlika potiče kritičko razmišljanje i utječe na to kako se znanost komunicira i prima te kako se mjeri razumijevanje javnosti. Ako stručnjaci ne teže pravom razumijevanju, javnost neće biti znanstveno pismena.

………………

NAPOMENA

• Quartz – portal s vijestima iz politike, društva, obrazovanja i ekonomije.
• Izvor: qz.com