NAŠE ŠKOLE > XVI. GIMNAZIJA, ZAGREB
Najbolja jezična gimnazija u Hrvatskoj
objavljeno: 15. listopada 2018.
Stoga se o ta dva jezična aspekta podjednako kvalitetno brinu na zagrebačkoj XVI. Gimnaziji, po mnogim parametrima najboljoj jezičnoj gimnaziji u Hrvatskoj.
Ravnateljica Nina KARKOVIĆ ističe da je još 2013. godine objavljena ljestvica temeljem rezultata državne mature i XVI. gimnazija zauzela je četvrto mjesto. Ispred njih su bile samo matematičke gimnazije iz Zagreba (Peta i Petnaesta) i Treća gimnazija iz Splita.
– Takve rezultate ponavljamo iz godine u godinu, što na državnoj maturi, što na natjecanjima iz znanja odnosno poznavanja jezika, gdje su naši đaci redovito među najboljima u zemlji, naročito u hrvatskom i engleskom. Ove smo godine i u španjolskom jeziku osvojili prvo mjesto, dok su na natjecanju Best in Deutsch naši učenici osvojili prvo mjestu u Zagrebu, četvrto u Hrvatskoj i deveto u svijetu.
Ove su godine na državnoj maturi učenici Šesnaeste ostvarili tri najbolja rezultata u zemlji, sa sto posto riješenim ispitima iz biologije, engleskog i matematike, B razina.
■ DVOJEZIČNA NASTAVA ■
Posebnost je škole višegodišnja tradicija dvojezične nastave na hrvatskom i engleskom jeziku. Prednosti takvog učenja su višestruke. Ovladava se stručnom terminologijom iz određenih predmeta, izgrađuje se i obogaćuje vokabular i izvan struke, povezuju se razni predmeti pa se engleski uči u prirodnoj povezanosti s drugim područjima obrazovanja. Time se stječu kompetencije neophodne u daljnjem školovanju.
U realizaciji nastave dvojezičnih razreda sudjeluju izvorni govornici. Učenici na engleskom i hrvatskom slušaju nastavu iz fizike, matematike, geografije, povijesti, logike, psihologije, sociologije, filozofije te politike i gospodarstva.
– Mnogi se brinu da će im engleski dodatno otežati učenje. Baš naprotiv, dugogodišnje je iskustvo pokazalo da je engleski jezik često premosnica između onoga što volimo, primjerice jezik, i onoga što volimo malo manje, na primjer matematiku. Time se olakšava učenje – poručuju iz Šesnaeste.
Petar BAGARIĆ profesor je dvojezične povijesti, na način da učenici iz opće povijesti dobivaju lekcije prevedene na engleski jezik, dok nacionalnu povijest uče na hrvatskome. Učenici na početku imaju inicijalni test iz znanja engleskog jezika:
– Nažalost, zasad smo u velikoj mjeri prepušteni vlastitoj inicijativi. Ne postoje udžbenici ni drugi nastavni materijali. Osobno mi to nije problem, budući da sam po svojoj volji priređujem materijale i prijevode, ali bilo bi dobro za učenike kad bi postojala konkretna, unificirana službena nastavna sredstva po kojima mogu raditi.
Ujednačenost udžbenika za nastavu povijesti ono je što Bagarić najviše očekuje od reforme školstva u nas. Govori nam da je prilikom pripreme za županijska natjecanja ili pak za državnu maturu usporedno pet, šest učenika.
Interdisciplinarnost je sadašnjost i budućnost našeg školstva, da djecu naučimo istraživati i uspoređivati predmete koje slušaju u školi, povezivati gradivo, a ne da je svaki predmet u svojoj ladici, prepun faktografije koja djeci neće trebati
Ravnateljica Nina KARKOVIĆ
………………………………….
– Zapravo nijedan, ili malo koji, ne odražava potpuno i ne prati postojeći nastavni plan i program. To pred učenike postavlja prevelike zahtjeve, koji su besmisleni. Uče gradivo iz četiri udžbenika, da bi na kraju bili razočarani na natjecanju zbog pitanja koja uopće nisu iz njihovih udžbenika. Bilo bi najbolje da postoji jedan udžbenik iz povijesti.
■ MEĐUNARODNE RAZMJENE ■
Profesorica francuskog i talijanskog jezika Davorka FRANIĆ predsjednica je i stručnog aktivna profesora stranih jezika. Govori nam da učenici slušaju engleski kao prvi jezik obvezatan za sve učenike, a kao drugi strani jezik mogu birati njemački, francuski, talijanski i španjolski. Fakultativna se nastava izvodi za ruski i portugalski jezik.
Profesorice Davorka FRANIĆ i Jadranka TUKŠA
– Dovodimo lektore, izvorne govornike koji s učenicima rade određeni broj sati. Učenici kod nas mogu polagati njemačku jezičnu diplomu DSD te francuski međunarodni ispit DELF, što podupire i francusko veleposlanstvo. Postoji također mogućnost da djeca polažu za međunarodnu diplomu iz engleskog jezika na kraju dvojezičnog programa.
Kako bi se znanje jezika dodatno poboljšalo, često se organizira terenska nastava u druge zemlje. Upravo su u pripremama jednoga takvoga interdisciplinarnog putovanja u Toscanu, tijekom kojeg će učenici na terenu, osim talijanskog jezika, proučavati sadržaje vezane za hrvatski jezik, likovnu kulturu i glazbu.
Kroz međunarodne su projekte pak uključeni u razmjene učenika s brojnim državama, posebice s Njemačkom, te im uskoro stižu učenici iz Oppenheima, kao i s Danskom već niz godina. Učenici dvojezičari u drugome razredu idu na studijsko putovanje u London, dok su učenici koji uče francuski ove godine bili u najpoznatijoj školi za učenje jezika Cavilam Vichy.
Posebno su jezično bogatstvo dramske družine na engleskom i francuskom jeziku. Iz engleskoga na kraju školske godine imaju završnu produkciju da pokažu što su radili, a iz francuskoga imaju mogućnost sudjelovanja na jednoj od brojnih frankofonih festivala u Europi, pa čak i u Africi.
Lani su bili uključeni u kazališni projekt Erasmus+, gdje su osim kazališne družine na francuskome iz XVI. gimnazije bile uključene škole iz Francuske i Slovenije.
– Svaka je škola s petnaestak učenika radila trećinu predstave, sa zajedničkim tekstom, te smo se našli u Francuskoj i u deset dana dovršavali rad na komadu. Predstava je izvedena prvo ondje, zatim u Ljubljani i naposljetku u Zagrebu u svibnju ove godine, kod našeg partnera u projektu, Zagrebačkoga kazališta mladih – objasnila nam je Franić.
■ UGROŽEN HRVATSKI JEZIK ■
Francuska dramska skupina Les stylistes nastupila je lani na 15. Festivalu frankofonoga kazališta za srednjoškolce, gdje su u jakoj međunarodnoj konkurenciji osvojili posebnu nagradu stručnog žirija.
Najnoviji projekt Erasmus+ u kojem sudjeluju obuhvaća suradnju sa školama iz Francuske, Finske i s Cipra. Nazvan je Europske kompetencije u službi ambicije i uspjeha, a trajat će dvije godine:
– Prilikom pripreme za taj međunarodni projekt koristili smo se člankom iz vaših Školskih novina o ranome napuštanju škola u Hrvatskoj. Na taj smo način dobili usporedbu s ostalim zemljama Europske unije te smo mogli predstaviti na koji će način naša škola pokušati pridonijeti smanjivanju stope ranog napuštanja školovanja.
Uza sve strane jezike koje djeca uče, profesorica Franić svjesna je kako je posljednjih godina zapravo najugroženiji hrvatski. Koliko djeca dobro znaju strane jezike, toliko loše poznaju materinski:
– Mladi općenito nisu ni svjesni koliko slabo vladaju hrvatskim jezikom, jer se on kao podrazumijeva. Međutim, kad se suoče sa svijetom rada, onda ne znaju napisati običan dopis, motivacijsko pismo bez pogrješke, tekst koji bi imao glavu i rep. Znaju to bolje napraviti na nekom stranom jeziku nego na hrvatskome. Zato s njima posebno radimo i na vještinama materinskog jezika.
Franić je mentorica mladih profesora francuskoga pri polaganju stručnog ispita. Govori da se stručni esej piše na hrvatskome i često mladi profesori imaju problema s takvim izražavanjem na materinskom jeziku i na tom području padnu. Slične su se stvari događale na polaganju stručnog ispita za profesore talijanskoga, budući da su oni često dolazili iz Istre te nisu dovoljno dobro vladali hrvatskim jezikom da bi napisali korektan esej.
U Šesnaestoj se polaže stručni ispit za knjižničare u Hrvatskoj, koje mentorira školska knjižničarka Jadranka TUKŠA. Smatra da ima sreću što radi u školi s odličnim, motiviranim đacima koji još vole knjigu i čitanje. Vole čitati i lektiru, za koju Tukša smatra da je korisna i poželjna, jer odgaja mladog čitatelja da zna što u književnosti vrjednovati, prepoznati:
– Međutim, popis lektirnih naslova apsolutno bi trebalo osuvremeniti, jer mi se čini da smo svi tijekom godina stali na Krleži. Osim toga, nastava književnosti je preopterećena brojem naslova i dijete ne stigne doživjeti ta djela. Trči se kroz program i sve se obrađuje na razini informacije.
Tukša vodi Čitateljski klub u školi, gdje učenici sami biraju što će čitati. Sastaju se jednom mjesečno, kad uz čaj i kolačiće razgovaraju o pročitanim djelima i autorima. Uključila je gimnazijalce i u natjecanje Čitanjem do zvijezda. Dakako, ne bavi se samo poslovima vezanima za knjižnicu, jer su knjižničari u školama, kaže, ionako Katice za sve:
– Moj je cilj bio povezati naših pet škola ovdje u kvartu, sve djelatnike, da zajedno organiziramo božićni koncert i obilježavamo taj veliki blagdan. Oformili smo i zbor profesora XVI. gimnazije, pjevamo s učenicima. A pripremam i učenike za Lidrano, pa već godinama odlazimo na državne završnice.
■ NEDOSTATAK PROSTORA ■
Za svoj kadar ravnateljica Šesnaeste ima samo riječi hvale, prvenstveno jer se radi o iznimno motiviranim prosvjetarima koji se učenicima potpuno daju. A učenici su pak s druge strane, kako kaže, vrlo zainteresirani klinci, s kojima se mogu napraviti čuda. Tako se osim učenja bave i sportom, glumom, glazbom, plesom, svime i svačime.
