… najskuplja su stavka računala, na koje otpada otprilike 299 dolara po domaćinstvu. Odjeća košta 286 dolara, a ostala elektronika, kao što su digitroni, tableti i slično, oko 271 dolar. Za školski materijal roditelji izdvoje 112 dolara, a procjene govore da će u idućim godinama ove stavke biti sve skuplje.

Uračuna li se i školarina, udžbenici, prijevoz i smještaj, od osnovne škole do fakulteta, Hong Kong je najskuplje mjesto na svijetu – potrebno je 131 160 dolara. Na drugom su mjestu Ujedinjeni Arapski Emirati, s troškovima od 99 000 dolara, zatim Singapur (71 000) i SAD (58 000 dolara).

Kada je u pitanju broj satova u 33 države koje se smatraju najrazvijenijima, Rusija ima najmanje obvezatnih sati – nešto više od 500, s time da je svjetski prosjek 800, što znači pet sati dnevno, i to s odmorima nakon svakog sata tijekom osmomjesečnog razdoblja školovanja. Univerzalna stopa pismenosti u toj zemlji iznosi skoro 100 posto.

U Danskoj djeca u osnovnoj školi na nastavi provedu tisuću sati godišnje, odnosno skoro dva dodatna mjeseca u odnosu na Rusiju.

Na svijetu se godišnje proizvede između 15 i 20 milijardi olovaka, najčešće od cedrovine s područja sjeverozapadnog Pacifika, a grafit dolazi iz Kine i Šri Lanke. Za izradu olovaka svake godine posiječe se od 60 do 80 tisuća stabala.

U zemljama kao što su Novi Zeland i Island obrazovanje traje gotovo dva desetljeća, u Australiji oko 23 godine, a u Nigeru je taj broj najmanji – pet godina, a djeca u školu polaze sa sedam godina. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine |  Prema BBC Education   ]