Djeca koja marširaju i vježbe iz gađanja vatrenim oružjem kao dio nastave – ono što je za mnoge istočne Europljane mračno sjećanje na vrijeme komunizma, moglo bi postati školska svakodnevica usred Europske unije. U Mađarskoj je premijer Viktor Orban uputio zahtjev da razradi „program patriotskog i obrambenog obrazovanja” koji bi trebao postati dio nacionalnoga nastavnoga plana.

ŠKOLE POPUT VOJARNI 

– Naše su škole pod potpunom političkom i administrativnom kontrolom vlade i već sada sliče na vojarne – kaže mađarski obrazovni stručnjak Peter Rado.

Nacionalno-konzervativna vlada 2011. počela je mijenjati čitav školski sustav te je između ostalog ukinula slobodno tržište za udžbenike, što je vrlo zabrinjavajuće, kaže Rado.

U Rumunjskoj je ministar obrazovanja predložio da se u svakom predmetu koriste samo jednim udžbenikom tijekom školske godine. Kritičari upozoravaju da ih to podsjeća na vrijeme prije 1989., kad je vladao diktator Ceausescu. Promjene udžbenika i nastavnih planova problematične su kad se u nastavi određen pogled na svijet tretira kao općevažeći, kaže Christiane Brandau s Instituta Georga Eckerta za međunarodno istraživanje udžbenika u Braunschweigu.

Peter Rado smatra da se to odnosi i na Mađarsku, kazavši da su nacionalistička i vjerska indoktrinacija nadišle razinu školskih udžbenika, dodavši da, na primjer, više nema alternative za vjeronauk.

U vezi s time, najpoznatiji je primjer Turske. Još od 80-ih godina prošloga stoljeća u turskim je udžbenicima prisutan i kreacionizam. Sad bi Darwinova teorija evolucije trebala biti zastupljena samo još u reduciranom obliku, i to zato što je, kako je priopćilo ministarstvo obrazovanja u Ankari, previše komplicirana i kontroverzna. Umjesto teorije evolucije treba se uvesti novi predmet nazvan „Živa bića i životna sredina”.

Hatice Karahan jedna je od glavnih savjetnica turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Rekla je da uklanjanje teorije evolucije iz nastavnih planova nije u suprotnosti s naprednom orijentacijom turskih škola:

– Zemlje imaju različite nastavne planove, a kod nas se mnoge škole usmjeravaju na tehničke predmete.

No, taj stav oštro kritiziraju akademski krugovi i oporba. Kritičari strahuju da je riječ o pokušaju islamsko-konzervativne vladajuće stranke da omekša sekularizam u Turskoj, upozoravajući da je po ovim nastavnim planovima predviđeno i da se manje uči o osnivaču moderne turske države Mustafi Kemalu Atatürku.

ŠTETNI UDŽBENICI

U Rusiji je, recimo, patriotsko obrazovanje odavno dio obrazovne politike. Tako je, na primjer, udžbenik povjesničara Andreja Suslova o Staljinovoj represiji proglašen štetnim za zdravlje djece. Staljinova se diktatura u ruskim školama smatra nužnom u određenim povijesnim okolnostima. Kazneni logori i ubijanje kritičara režima ne uklapaju se u sliku heroja. Suslov se pokušava sudskim putem izboriti da se njegova knjiga ukloni s crne liste.

Jedna stara metoda, koja je i danas aktualna kad je riječ o pisanju knjiga iz povijesti, jest glorifikacija ne samo nacionalnih heroja iz prošlosti, već i današnjih političara.

U jednom poljskom udžbeniku iz građanskog odgoja za sedmi razred piše da izbjeglice mogu djelovati pozitivno ili negativno – već prema tome odakle dolaze.

– Migranti iz Ukrajine mogli bi popuniti rupe na poljskom tržištu rada, dok bi ljudi iz drugih kultura i religija prouzročili napetost u društvu. Ne znam bih li se zbog toga smijao ili plakao – citira varšavski profesor povijesti Jacek Staniszewski iz spomenutog udžbenika.

Ovaj pedagog angažiran u paneuropskoj organizaciji nastavnika povijesti Euroclio smatra da je povratak osmogodišnjoj osnovnoj školi, koju je nacionalno-konzervativna vlada stranke PiS ponovo uvela, loš. U Poljskoj trenutačno humanistički predmeti poput povijesti dobivaju na važnosti, a to nije slučajno.

– U novom je poljskom nastavnom planu glavno načelo ‘mi protiv ostalih’, pogotovo kad je riječ o povijesti. Vlada želi priču u kojoj se naš identitet definira ograđivanjem u odnosu na druge, posebno Nijemce i Ruse – ističe Staniszewski.

NOVI KONCEPT

I novi koncept nastave nacionalne povijesti otvara razna pitanja. Od ove školske godine u Poljskoj nastava povijesti neće počinjati predavanjima o antičkim vremenima, već podatcima o 10. stoljeću, kada je princ Mieszko I. osnovao poljsku državu i uveo je u kršćanstvo.

– Nakon toga učenici tijekom godine upoznaju čitavu galeriju poljskih nacionalnih heroja – objašnjava Staniszewski, koji unatoč svim promjenama u nacionalnome programu ne namjerava promijeniti svoj nastavni plan:

– Moji učenici zaslužuju dobiti više od jedne perspektive. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Deutsche Welle ]