• PROTIV: Laptopi su štetni, onemogućavaju izradu bilježaka u učionici i ometaju ne samo one koji se njima koriste već i njihove susjede.
• ZA: Laptopi su odlična stvar, omogućuju učenicima s invaliditetom da sudjeluju u nastavi.

Nova studija istražuje razliku između izrade bilješki rukom i uz pomoć laptopa te je privukla priličnu pozornost. Ali to ne znači da nudi konačan odgovor.

Studija pod naslovom „Koliko je pero moćnije od tipkovnice pri izradi bilježaka?” objavljena je u časopisu Educational Psychology Review. Kao što naslov nalaže, autori su pokušali ponoviti dobro poznatu studiju koja je otkrila da učenici koji bilješke zapisuju rukom imaju bolje rezultate na ispitima od onih koji bilješke izrađuju na laptopu. Učenici koji su bilješke izrađivali na laptopu zapisali su više informacija, i to doslovnih, onako kako ih je nastavnik izgovorio.

Autori studije smatraju da postoji mogućnost da su učenici koji su bilješke izrađivali na laptopu samo automatski prepisivali sadržaj te da time nisu omogućili dublje razumijevanje gradiva, zbog čega su postigli lošije rezultate na ispitima s pojmovnim pitanjima.  

Zbog izvorne je studije jedna učiteljica zabranila uporabu laptopa u svojoj učionici.

S druge strane, nova studija nije mogla potpuno ponoviti rezultate prve studije. Umjesto toga, otkrila je da učenici koji su bilješke pisali rukom imaju malo bolje rezultate na ispitima s činjeničnim pitanjima, ali ne i na onima s pojmovnima.

Dok su obje studije pronašle neke prednosti za učenike koji bilješke zapisuju rukom, nova je studija zakomplicirala hipoteze starije studije o tome zašto se čini da rukom pisane bilješke poboljšavaju pojmovno razumijevanje.

Što to znači u kontekstu rasprave o primjeni laptopa u učionici?

•  Trebaju li učenici bilješke zapisivati rukom?

Možda. Kada su autori nove studije proveli metaanalizu, promatrajući rezultate jednog i drugog eksperimenta, otkrili su vrlo malo, statistički beznačajno, povećanje u rezultatima testova za one koji su bilješke pisali rukom. Međutim, „i dalje smatramo da je prerano donositi konačne zaključke”, rekao je John DUNLOSKY, profesor psihologije na Sveučilištu Kent State i jedan od autora studije.

Daniel OPPENHEIMER, profesor sociologije pri Sveučilištu Carnegie Mellon i autor izvorne studije, rekao je da cijeni ovu priliku da razjasni svoj savjet o najboljim razrednim praksama. „Ono što ih novih i starih otkrića možemo izvući nije to da je pisanje bilježaka rukom bolje od izrade bilježaka na laptopu, već samo da je – drukčije.”

•  Zašto ove studije nemaju konkretnije odgovore?

GLAVNI RAZLOG: učionica se razlikuje od laboratorijskih uvjeta u kojima su provedena oba eksperimenta. Obje se studije bave testiranjem učenika 30 minuta nakon završetka lekcije. A u školi protekne mnogo više vremena od završetka lekcije do početka ispita. Nova studija također kaže da su razlike između bilježenja rukom i bilješki na laptopu s vremenom sve manje.

Prethodna istraživanja zaključuju da presudan nije čin bilježenja, već ono što kasnije s tim bilješkama radite. Drugim riječima, vrijednost nije u funkciji „kodiranja” (koja je korist za učenike od izrade bilježaka), već u funkciji „pohranjivanja” (koja je korist pri učenju od izrađenih bilježaka). Nova studija podržava tu ideju. Ona pokazuje da su učenici koji uopće nisu izrađivali bilješke postigli slične rezultate kao i druge skupine učenika na ispitu koji su pisali nakon lekcije.

Ako prednost rukom pisanih bilježaka dolazi primarno od kodiranja, objašnjava Dunlosky, tad pisanje rukom vjerojatno neće koristiti učenicima koji pišu završni test na kraju polugodišta na način na koji koristi onima koji pišu test 30 minuta nakon lekcije.

• Ima li situacija u kojima je način na koji učenici izrađuju bilješke važniji?

Dunlosky i Oppenheimer slažu se da je kontekst važan. Učenici bi mogli imati koristi od tipkanja bilježaka kad nastavnik priča vrlo brzo, kaže Dunlosky. Mogli bi pak postići bolje rezultate izradom bilježaka rukom za predmet s mnogo znamenki ili ilustracija.

Katkad je, dodaje Oppenheimer, neku vrstu potpunog, doslovnog zapisa lekcije lakše postići na laptopu. A pristup internetu donosi i potencijalne koristi i rizik od ometanja.

Čini se da i sami učenici to shvaćaju. Dunlosky i njegovi kolege proveli su anketu na Sveučilištu Kent State i otkrili da studenti izmjenjuju način izrade bilježaka ovisno o zahtjevima određenoga kolegija.

STOGA, ŠTO BI NASTAVNICI TREBALI REĆI UČENICIMA U VEZI S UPORABOM LAPTOPA NA NASTAVI?

U obzir moramo uzeti nekoliko faktora, a Dunlosky ima svoju metodu: dopušta studentima da izrađuju bilješke na laptopu, ako žele, ali ih ne potiče na surfanje internetom te ih smješta u stražnji dio predavaonice. Naime, iako način izrade bilježaka nema velik utjecaj na njihovo učenje, brojna istraživanja kažu da elektronički uređaji mogu ometati učenje.

……………

NAPOMENA

•  SAD: The Chronicle of Higher Education portal je s vijestima iz sveučilišnog svijeta te jedna od vodećih novinskih agencija u području višeg obrazovanja.
• Izvor: chronicle.com