FINSKA JE 2016. I SLUŽBENO IMENOVANA NAJPISMENIJOM NACIJOM

Finska je raj za ljubitelje knjižnica

srijeda, 20. veljače 2019.

„Prva stvar koju sam ikad posjedovala bila je članska iskaznica za knjižnicu”, kaže Nasima RAZMYAR. Kći bivšeg afganistanskog diplomata, Razmyar je kao izbjeglica s obitelji stigla u Finsku 1992. godine.

Finska je raj za ljubitelje knjižnica

Nije govorila finski jezik, a financijsko stanje njezine obitelji bilo je vrlo ograničeno. Ono što joj je dalo nadu u toj teškoj situaciji bio je trenutak kad je otkrila da ima pravo na člansku iskaznicu koja joj omogućuje besplatan pristup knjigama. Nikad nije zaboravila koliko joj je to značilo i koliko je zahvalna na tom privilegiju: „Još imam tu iskaznicu u svom novčaniku”, rekla je ponosno.

Razmyar je danas zamjenica gradonačelnika Helsinkija te spremno podržava instituciju koja joj je tako mnogo pružila – počevši od izgradnje nove središnje knjižnice – Oodi, koja će biti otvorena u prosincu 2018. Razmyar nije jedina koja gaji ovakvu strast prema knjižnicama.

 „Finska je zemlja čitatelja”, objavila je nedavno finska veleposlanica u Ujedinjenom Kraljevstvu Päivi LUOSTARINEN. Finska je 2016. i službeno imenovana najpismenijom nacijom na svijetu, a Finci su među najstrastvenijim korisnicima javnih knjižnica – u zemlji koja ima 5,5 milijuna stanovnika, ljudi posuđuju otprilike 68 milijuna knjiga godišnje.

S tom činjenicom na umu, u vrijeme kad su knjižnice diljem svijeta suočene sa smanjenjem proračuna, broja korisnika i zatvaranjima, Finska se odlučila suprotstaviti tom trendu.

Ujedinjeno Kraljevstvo primjerice troši samo 14,40 funti po stanovniku na knjižnice, dok Finska troši 50,5 funti po stanovniku. Dok je posljednjih godina zatvoreno više od 478 knjižnica u gradovima diljem Engleske, Walesa i Škotske, Helsinki ulaže 98 milijuna eura u izgradnju nove goleme knjižnice. 

Također, nije teško shvatiti zašto su gradske knjižnice u Finskoj toliko posjećene: 84 posto finske populacije živi u gradovima te s obzirom na surovu klimu knjižnice nisu samo mjesta za učenje, čitanje ili posuđivanje knjiga – one su i važna mjesta za druženje.

Antti NOUSJOKI, jedan od arhitekata nove knjižnice, opisao je knjižnicu kao „gradski trg na zatvorenome” – što je vrlo daleko od tipične ideje o knjižnici kao tihome i mirnome mjestu. „Oodi je osmišljen tako da građanima omogući slobodan prostor na kojemu mogu raditi što žele”, kaže Nousjoki.

Oodi je više od hladnog spomenika građanskom ponosu i pukog odlagališta knjiga. „Smatram da Finska svojim ljudima nije mogla dati bolji dar. On simbolizira važnost učenja i obrazovanja, a to su temeljni faktori razvoja i uspjeha Finske”, kaže Razmyar.

Knjižnice u Finskoj vidljivo su lice njihove vjere u obrazovanje, ravnopravnost i građanstvo.

  • „U Finskoj postoji vrlo snažna vjera u obrazovanje za sve” kaže Hanna HARRIS, ravnateljica organizacije Archinfo Finland.
  • „Knjižnice utjelovljuju tu vjeru u ravnopravnost obrazovanja i aktivnoga građanstva.”

Osim toga, ova će nova knjižnica biti izgrađena nasuprot zgrade parlamenta. „Izađete li na terasu knjižnice, stajat ćete u istoj razini s parlamentom i gledati ravno u njega.”

Jedan od razloga zbog kojih su finske knjižnice toliko popularne možda je upravo činjenica da nude mnogo više od posuđivanja knjiga. Dok većina knjižnica u svijetu nudi pristup internetu i druge usluge, knjižnice u Finskoj proširile su svoje usluge na e-publikacije, sportsku opremu, električne alate i druge stvari. Jedna je knjižnica u gradu Vantaa ponudila čak i karaoke.

Ova mjesta nisu osmišljena da budu prašnjavi hramovi pismenosti. To su živahna, dobro osmišljena mjesta koja aktivno pokušavaju potaknuti urbane zajednice na korištenje.

Uza svoju osnovnu funkciju, Oodi će također sadržavati kafić, restoran, terasu, kino, audiovizualni centar te kreativne radionice s 3D printerima.

Ova je raznolikost ključna, tvrdi Razmyar. „Knjižnice moraju doprijeti do novih generacija. Svijet se mijenja – stoga se i knjižnice moraju promijeniti. Ljudi trebaju mjesta za druženje, rad, razvijanje svojih digitalnih vještina itd.”

Osim toga, kao ključne urbane građevine, knjižnice su osmišljene tako da potiču vlasništvo. „Želimo da ljudi otkriju ova mjesta i počnu se njima aktivno služiti te ih mijenjati”, kaže Nousjoki. „Željeli smo Oodi napraviti toliko atraktivnim da se njime svi koriste i igraju ulogu u njegovu održavanju.”

Lokacija i dizajn nove knjižnice sigurno su upečatljivi, ali možda je najimpresivnije u vezi s ovim projektom potpuni izostanak javnog protivljenja takvim skupim projektima. „Ljudi se raduju ovoj knjižnici. Doista su uzbuđeni zbog toga”, kaže Harris. „Ova će knjižnica zaista ostaviti trag na svakodnevni život u Helsinkiju.”

…………

NAPOMENA

  • Ujedinjeno Kraljevstvo:The Guardian su britanske dnevne novine osnovane 1822. godine, koje izdaje Guardian Media Group. Mrežne stranice The Guardiana – guardian.co.uk – jedne su od najposjećenijih internetskih stranica na engleskom jeziku.
  • Izvor: theguardian.com
Vezani članci
Školski portal: Kako je lijepo biti prosvjetar

Kako je lijepo biti prosvjetar

[Piše: Gordana FODER | varazdinski.hr ]  Jednostavno je lijepo podsjetiti…

Školski portal: Stop varanju na državnoj maturi!

Stop varanju na državnoj maturi!

Na što maturanti moraju pripaziti istražila je novinarka HRT-a Sunčica Findak. Maturanti…

Školski portal: Pedagoški dijalog učitelja i učenika

Pedagoški dijalog učitelja i učenika

Natalija Komljanc (2008.), koja se deset godina bavi formativnim praćenjem…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: #mojportal5

#mojportal5

  Autori udžbenika Ivana Ružić i…

Školski portal: Viktor MRŠIĆ zlatni na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi

Viktor MRŠIĆ zlatni na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi

Na Olimpijadi je sudjelovalo pedeset zemalja,…

Školski portal: Kako je lijepo biti prosvjetar

Kako je lijepo biti prosvjetar

[Piše: Gordana FODER | varazdinski.hr ]…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…