… oni za povijest te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, čini se da više nema prepreka za frontalnu fazu kurikularne reforme od predstojeće jeseni, dakle njezino uvođenje u sve škole. Na temelju ukupno 39 novih kurikuluma radit će se novi udžbenici za đake koji na jesen kreću u obrazovnu reformu, a 36 tisuća učitelja i nastavnika koji se trenutačno educiraju za provedbu reforme školstva trebalo bi dobiti konačnu sliku o tome što će od jeseni predavati učenicima.

O turbulentnim zadnjim mjesecima u kojima su se dovršavali kurikularni dokumenti, a koje su, među ostalim, obilježili prijepori oko kurikuluma povijesti te hrvatskog jezika i izostanka pojedinih lektirnih naslova zbog čega je zaiskrilo i u vladajućoj koaliciji, razgovaramo s Radovanom Fuchsom, posebnim premijerovim savjetnikom i koordinatorom Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu, koji je koordinirao procesom dorade kurikularnih dokumenata u posljednjih godinu dana. Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, trenutačno pomoćnik ravnateljice Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, ne krije zadovoljstvo dovršetkom rada na kurikularnim dokumentima:

– Zadovoljan sam kvalitetom tih dokumenata s obzirom na iznimno kratke rokove koji su bili postavljeni pred stručne radne skupine. Da me ne biste pogrešno razumjeli, kurikulumi uvijek mogu biti bolji, ali s obzirom na okolnosti i rokove u kojima su dorađivani ti su dokumenti u ovom trenutku najbolji mogući i prilagođeni su odgojno-obrazovnom sustavu kakav imamo u Hrvatskoj. Naravno, ti će se kurikulumi moći s vremenom revidirati u skladu s rezultatima vrednovanja i novim spoznajama, ali to svakako neće biti dva puta godišnje – kaže Fuchs.

Možete li javnosti kojoj se ne da čitati Narodne novine i stranice stručnih tekstova reći što novo donose kurikulumi u odnosu na postojeće i što će to i na koji način djeca ubuduće drukčije učiti u našim školama?

– Možemo reći da su, kao što je to Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela, kurikulumi prije svega obnovljeni i nadograđeni novim spoznajama, ali su u određenoj mjeri i modernizirani pri čemu konkretno mislim da se polako odmičemo od sadržaja prema ishodima učenja što rezultira i davanjem autonomije nastavnicima u većoj mjeri od dosadašnje.

Što konkretno znači okrenutost prema ishodima?

– Ishodi su, najjednostavnije rečeno, znanja i kompetencije koje učenici nakon određenog obrazovnog ciklusa trebaju usvojiti. Učenici će tako ubuduće na temelju određenih sadržaja biti osposobljeni zaključivati, na primjer, kako je došlo do Drugoga svjetskog rata i koje su njegove posljedice. To će od njih zahtjevati i kritičko i kreativno razmišljanje te dolazak do zaključaka koji nisu rezultat samo “bubanja” i usvajanja ponuđenih činjenica.

Naravno, kako će to u praksi izgledati ovisi jako puno o učiteljima i nastavnicima jer su oni ti koji svaku reformu obrazovanja provode i o kojima ovisi njezin uspjeh. Osobno mislim da je bez zadovoljnih učitelja i nastavnika nemoguće uspješno provesti bilo koju reformu. A kako postići to zadovoljstvo ipak prepuštam ministrici.

U kojem smislu?

– U smislu odluka o mogućem povećanju učiteljskih plaća, uklanjanju problema poput materijalnih i ostalih uvjeta rada, do jačanja njihova društvenog statusa i ugleda. [ IZ DRUGIH MEDIJA | slobodnadalmacija.hr ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.