ODRŽAVANJE I UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA

Podizanjem kvalitete do optimalnih uvjeta za razvoj djeteta

utorak, 2. travnja 2019.

Serija stručnih skupova pod nazivom Postupci i praksa ostvarivanja, održavanja i unapređivanja kvalitete u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje provedena…

… je prošlog mjeseca za područje Krapinsko-zagorske županije u Dječjem vrtiću Rožica u Velikom Trgovišću.

Kako je u uvodu kazala Andreja SILIĆ, viša savjetnica za predškolski odgoj u Agenciji, zadatci su ovog skupa promicanje samoodgovornosti praktičara odgovornih za napredak, odgoj i učenje djece i osiguravanje kvalitetnih uvjeta u predškolskoj ustanovi.

Također, važno je razumijevanje i analiziranje kvalitetnih pokazatelja postignuća te novih zona za unaprjeđivanje kvalitete te planiranje i ostvarivanje jednakih uvjeta za svu djecu u odgojno-obrazovnoj ustanovi, određivanje trendova za unaprjeđivanje kvalitete ustanove s obzirom na povijest, kontekst i kulturu ustanove i sustavno, planski i organizirano samovrjednovanje pojedinaca na razini ustanove – kazala je Silić.

Kontinuitet samovrjednovanja

Središnje predavanje održala je dr. sc. Sandra ANTULIĆ MAJCEN, stručna savjetnica u Istraživačko-razvojnom odjelu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ona je u uvodu izlaganja o samovrjednovanju kao teorijskom i metodološkom okviru ostvarivanja, održavanja i unaprjeđivanja kvalitete naglasila da je rani i predškolski odgoj i obrazovanje temeljno polazište cjelovitog pristupa praćenju i unaprjeđenju kvalitete odgojno-obrazovnog sustava.

Posebne karakteristike i osjetljivost djece rane dobi iziskuju visoku razinu kvalitete ustanova za rani odgoj. Kvalitetu tih ustanova čini ukupnost utjecaja nužnih za djetetov cjeloviti razvoj, odgoj i učenje. Kvaliteta je rezultat promišljenoga i sustavnoga djelovanja zbog čega je nužno utvrditi standarde te utvrditi metodologiju koja će pridonijeti sustavnome i objektivnome pristupu kontinuiranom praćenju i unaprjeđenju odgojno-obrazovne prakse. Stalno promišljanje i vrjednovanje kvalitete odgojno-obrazovne prakse pretpostavka je kontinuiranog unaprjeđivanja i razvoja ustanove, a posljedično tome i sustava. Naime, osnovno je polazište u procesu unaprjeđenja kvalitete pojedinih ustanova i cjelokupnog sustava ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi za djecu pokretanje promjena i unaprjeđenje sustava iznutra – kazala je Antulić Majcen, dodajući kako suvremene ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preuzimaju odgovornost za kvalitetu života i rada u njoj, čime samovrjednovanje pojedinaca, kao nositelja svih procesa u ustanovi, postaje sve važnije:

Samovrjednovanje se provodi sustavno, planski i organizirano, i u njemu djelatno sudjeluju svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa te se provodi po unaprijed utvrđenoj metodologiji i u skladu s poznatim, unaprijed dogovorenim kriterijima. Kontinuirano samovrjednovanje vlastite odgojno-obrazovne prakse, kao prvoga koraka na putu njezina unaprjeđenja, obveza je svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa.

………………….

Vrtić – proširena obitelj

 Domaćini skupa pozabavili su se temom kompetencije odgojitelja za razvoj odnosa i komunikacija odgojitelja i drugih stručnih djelatnika ustanova s roditeljima, tj. s obiteljima djece. Ravnateljica Gordana PAVLINIĆ i odgojiteljica ANAMARIJA KRALJ istaknule su kako Dječji vrtić Rožica ima moto „Vrtić – proširena obitelj”.

Naime, otprije deset godina kada je vrtić počeo s radom jedan je od glavnih zadataka vrtićkoga kurikuluma bila uspješna, kvalitetna i kompetentna suradnja s roditeljima koja će vremenom prerasti u obostrano kvalitetno partnerstvo. Naravno, pri tome nam je bila važna usklađenost odgojnih iskustava i postupaka izvanobiteljskog i obiteljskog odgoja. No, u maloj sredini u kojoj do tada nije bilo vrtića i u kojoj su se odgojni postupci, materijalni i prostorni kontekst i cjelokupna organizacija rada u našemu vrtiću stalno uspoređivali s nekim drugim predškolskim ustanovama gdje su do tada roditelji imali svoju djecu, to nije bilo nimalo lako ostvariti. Neka očekivanja pojedinih roditelja bila su zapravo i u suprotnosti s kurikulumom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Situacije poput stalnih izmjena odgojitelja, od kojih ih je najviše bilo pripravnika, radno neiskustvo i nedostatak stručnog tima dodatno su situaciju otežavali. Bili smo pod golemim povećalom, a dio je roditelja svaku situaciju koja mu nije bila po volji i za koju je vrlo subjektivno smatrao da je neispravna prijavljivao osnivaču vrtića, ali i lokalnim novinama, što je kod nas stvaralo osjećaj nesigurnosti, nesposobnosti i povećanog stresa. Bilo je potrebno djelovati što prije, učiniti situaciju podnošljivijom, što više se otvoriti sredini, roditeljima, ali i cijelim obiteljima, a pri tome stvarati suradničke odnose u samoj ustanovi. Bilo je potrebno ojačati sebe, svoju kompetenciju i tako nastaviti – kazale su.

………………….

Sukladno temi stručnoga skupa Postupci i praksa ostvarivanja, održavanja i unapređivanja kvalitete u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, njezino izlaganje bilo je usmjereno na operacionalizaciju koncepta kvalitete te na metodologiju procesa samovrjednovanja kao okvira ostvarivanja, održavanja i unaprjeđivanja kvalitete u ustanovama ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. U izlaganju je prikazana i problematika određenja kvalitete u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju u odnosu na teorijske postavke i recentna istraživanja u području vrjednovanja i unaprjeđenja kvalitete.

DOKUMENTIRANJE

Važna je metodologija samovrjednovanja ustanova ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja koja obuhvaća četiri ključne faze procesa: prvo uvid u trenutačno stanje, potom analiza područja kvalitete rada ustanove, zatim odabir prioritetnih područja unaprjeđenja te praćenje realizacije razvojnoga plana ustanove. Osnovni elementi procesa samovrjednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja bit će dodatno oprimjereni iskustvima ustanova i vođenim raspravama prema programu skupa. Doprinos procesa samovrjednovanja sustavu odgoja i obrazovanja očituje se u kontinuiranom i sustavnom radu na procjeni i unaprjeđenju kvalitete svake pojedine ustanove. Dodatno, doprinos se očituje u kontinuiranom jačanju članova timova za kvalitetu, posredno, a neposredno i u jačanju ostalih ključnih dionika. Implementacijom procesa samovrjednovanja nastoji se osigurati kultura dijaloga, osobna i profesionalna odgovornost ključnih dionika te, konačno, kultura samovrjednovanja u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, s krajnjim ciljem unaprjeđenja kvalitete života djeteta u ustanovi – istaknula je Antulić Majcen.

O svojim u provedbi procesa samovrjednovanja svoja su iskustva iznijeli i djelatnici iz Dječjeg vrtića Različak govoreći o ljudskim resursima s naglaskom na stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika, kurikulumu vrtića s naglaskom na dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa i području suradnje s užom i širom zajednicom s naglaskom na područje suradnje s roditeljima.

Marijana DVORSKI, Kristina KALIMAN i Tanja PAP istaknule su kako je samovrjednovanje kao proces praćenja, analiziranja i mijenjanja vlastite prakse zahtjevan te podrazumijeva visok stupanj profesionalnih i osobnih kompetencija.

Temelji se na učenju iz analiziranja sebe i svoga rada, otkrivanju pogrješaka i njihova utjecaja na kvalitetu prakse te istodobnom razvoju znanja u definiranju ciljeva, metoda i ishoda odgoja i obrazovanja. Društvo u kojem živimo, orijentirano na mijenjajuće materijalne vrijednosti i visoku profesionalnu konkurentnost, preslabo naglašava proces učenja orijentiran na praćenje osobnog razvoja. Upravo zbog toga u procesu samovrjednovanja u ustanovi ranog odgoja i obrazovanja usporedno treba osiguravati uvjete za osobni rast svakog pojedinca naglašavajući njegove jake strane kojima svojom autentičnošću pridonosi razvoju vlastite prakse, kolektiva i društva u cjelini. U tom je smislu samovrjednovanje za nas temelj kontinuiranog osobnog i profesionalnog razvoja u cjeloživotnom obrazovanju odgojno-obrazovnih djelatnika.

ISPREPLETEN PROCES

U DV Različak ističu kako je odgoj i obrazovanje djece u ustanovama za rani i predškolski odgoj duboko isprepleten proces svih sudionika.

Dokumentirajući odgojno-obrazovni proces od njega imaju koristi djeca, odgojitelji, a u konačnici i cijela ustanova za rani i predškolski odgoj. Dugoročno od procesa dokumentiranja ima koristi i društvo, jer se sustavno prateći razvoj djece stvaraju nove teorije koje nas uče nekim novim spoznajama o razvoju djeteta i ranom djetinjstvu. Prateći i dokumentirajući procese učenja, odgojitelji počinju i procese vlastita učenja i upoznavanja sebe. Carlina RINALDI definira ovaj način istraživanja prakse kao stav i pristup svakodnevici, odgojno-obrazovnoj ustanovi i životu, načinu razmišljanja o sebi i s drugima, načinu povezivanja s drugima, sa svijetom oko nas i životom. Učenje utemeljeno na istraživanju znači tražiti odgovore ispitujući sebe i druge. To znači da naglašavamo i koristimo se kritičkom i refleksivnom mišlju i stavovima prema onome što radimo i zašto to činimo. Tumačimo ono što radimo i zašto to činimo uključivanjem sebe i drugih u razgovor, raspravu i promišljanje o individualnom i kolektivnom razumijevanju odgojno-obrazovnih procesa – navele su Dvorski, Kaliman i Pap te dodale kako pedagoška dokumentacija nije samo način da se dječje učenje učini vidljivim.

Ona nam također pomaže da naše misli, ideje i tumačenja učenja postanu vidljivi i postaje temelj dijaloga u odgojno-obrazovnom procesu. Dijalog zahtijeva od nas spremnost da se suočimo, ispitamo i razumijemo ideje jednih drugih kroz istraživanja raznih dijelova dokumentacije. Prema Bohmu, dijalog izaziva pitanja, vrijednosti, emocije, ideje i uvjerenja u zajedničkoj potrazi za značenjem. Jezik, odnosi, razmišljanje i konteksti interaktivni su i međusobno povezani. Pomaže li nam pedagoška dokumentacija u podizanju razine profesionalizma u odgojno-obrazovnom radu? Prema mnogim se autorima i istraživanjima sposobnost refleksije smatra najvažnijim dijelom profesionalizma. Sudjelujući u procesu samovrjednovanja, ali i njegujući daljnji razvoj kulture naše ustanove u prvi plan stavljamo koncept koji se temelji na participativnom odnosu i savezništvu svih dionika odgojno-obrazovnog procesa.

Na skupu je osobita pozornost bila posvećena konzultacijama, kako s roditeljima, tako i u smislu stručnog osposobljavanja. Istaknuto je da su konzultacije, koje odgojitelj treba dobro isplanirati, prilika da pokaže i dokaže svoju stručnost pred roditeljem, svoju kompetenciju osobe koja se školovala za svoj poziv i koja se i dalje usavršava za rad s djecom.

Tako se na skupu kazalo kako su preduvjeti kvalitetnog vođenja individualnih razgovora da odgojitelj treba biti profesionalac, zatim podrška roditeljima u odgoju djece te posjedovanje stručnog znanja kako bi roditeljima olakšao odgoj djece i pomogao im u odabiru odgojnih metoda.

Jedna od važnih kompetencija odgojitelja profesionalca jesu razvijene komunikacijske vještine kao preduvjet građenja suradničkog odnosa, zatim poznavanje razvojnog statusa djeteta, poznavanje razvojnih karakteristika djeteta, redoslijed faza i djetetove osobine, što u svakoj fazi omogućuje stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj u djetetovoj okolini. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Ivica BULJAN  ] 

Vezani članci
Školski portal: Slušajte, učitelji nisu drugi roditelji

Slušajte, učitelji nisu drugi roditelji

Recite mi sve što znate, recite mi što činiti, kako…

Školski portal: Dopustimo djeci da budu djeca, a ne mali, programirani roboti

Dopustimo djeci da budu djeca, a ne mali, programirani roboti

... piše domaću ili je pak na nekoj od prekobrojnih…

Školski portal: Pouzdani znakovi da će dijete biti uspješno u školi

Pouzdani znakovi da će dijete biti uspješno u školi

Kako nam u tome pomaže znanost, objašnjava Ina PRIBORA. Promatrajući…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: #mojportal5

#mojportal5

  Autori udžbenika Ivana Ružić i…

Školski portal: Viktor MRŠIĆ zlatni na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi

Viktor MRŠIĆ zlatni na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi

Na Olimpijadi je sudjelovalo pedeset zemalja,…

Školski portal: Kako je lijepo biti prosvjetar

Kako je lijepo biti prosvjetar

[Piše: Gordana FODER | varazdinski.hr ]…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…