U istraživanju koje je u suradnji sa znanstvenicima Instituta Ivo Pilar proveo Sindikat hrvatskih učitelja kao dio projekta „Jačanje bipartitnoga socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja”, argumentima je srušena paušalna ocjena ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak da je Škola za život dobila čistu četvorku.

 – Bilo tko, pa tako i mi, zapravo svi koji radimo bilo kakvo istraživanje, moramo biti svjesni da je svrha dobiti objektivne rezultate. Analizirajući ono što je provelo Ministarstvo jasno je da nisu mogli dobiti jasnu sliku stanja i objektivnu ocjenu Eksperimentalnog programa Škola za život. Za razliku od njih, nama je bila svrha, kad smo se prijavili za ovaj projekt, dobiti objektivnu sliku stanja u obrazovanju. Kao Sindikat stalno se bavimo problematikom u obrazovanju, svjesni smo svih problema u sustavu i željeli smo to potkrijepiti objektivnim podatcima. Rezultati istraživanja, koje su proveli znanstvenici Instituta Ivo Pilar, samo su potvrdili ono što smo mi otkrili – govori nam predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, naglašavajući da sindikati i učitelji nisu protiv reforme, ali da se u nju ušlo nepripremljeno.

Za razliku od nje, ministrica se često pohvali rezultatima Škole za život.

✿  SAMO SAMOREKLAMA  ✿ 

– Ako želimo imati savršeni PR i savršenu percepciju vlastitog rada iz pozicije ministrice i ministarstva, tad ćemo sve napraviti da dobijemo dobru četvorku…. A čini mi se da je u Ministarstvu obrazovanja najjača postala PR služba koja, želeći da sve savršeno izgleda u javnosti, zanemaruje objektivnost. Ali, da biste bili uspješni u svom radu morate imati kontakt sa stvarnošću i doista osluškivati što učitelji misle, proučiti dobro ove rezultate istraživanja koji su reprezentativni za razliku od njihovih provedenih anketica ili upitnika. I dobro razmisliti i odlučiti kako dalje – komentira Sanja Šprem.

Dodaje također da je problem i to što posljednjih nekoliko mandata nijedan ministar obrazovanja nije došao iz škole, iz učionice, zbog čega uglavnom ne razumiju sustav i najvažnije im je kakva slika njihova odnosa prema školi ide u medije, a ne što se stvarno događa.

– Ne znam zna li to ministrica Divjak ili ne, ne znam je li toga svjesna ili nije, ali kad ona ide u posjet tim školama koje provode eksperimentalni program onda se sve učini dan i noć prije njezina dolaska da ti tableti rade 45 minuta koliko će ona biti tu, da je dočekaju nasmiješena djeca i učitelji kako bi fotografije u novinama i snimke na televizije bile vrlo uspješne. Stvara se dojam da sve funkcionira, da su svi sretni i zadovoljni… Znači, sama prezentacija tog dijela nije objektivna, a je li ona toga svjesna ne znam… Rezultati koje ona možda dobiva i zbog čega je u evaluaciji Škole za život po mom mišljenju, a to naše istraživanje i potvrđuje, nisu objektivni – tvrdi predsjednica najvećega učiteljskog sindikata.

Dodaje da je preduvjet za uspjeh objektivnost, ali i stvaranje preduvjeta za provođenje promjena, u ovom slučaju reforme obrazovanja. Po njezinu mišljenju nije napravljen nijedan preduvjet da bi Škola za život, a onda i frontalno uvođenje kurikularne reforme, aktivno zaživjelo u sustavu obrazovanja.

– Nisu učitelji kočničari reforme, jer nam je zadatak što bolji obrazovni sustav tako da nam nitko ne može prigovoriti da je ovo istraživanje pokazatelj da ne želimo podržati reformu. Ne, ovo je samo objektivna slika stanja – ističe Šprem.

Prema njezinu mišljenju ministrica je prije uvođenja eksperimentalnog programa morala prepoznati probleme u sustavu i raditi na poboljšanju položaja učitelja.

✿  DEMOTIVIRANI  ✿ 

– To je bilo najvažnije za uspjeh reforme. Nažalost, sad imamo demotivirane učitelje koji su uključeni u Školu za život, ali i sve ostale koji su svjesni svih poteškoća. Apsurdno je i to da kao pripremu za frontalno uvođenje kurikularne reforme učitelji moraju po nekoliko sati provesti u virtualnim učionicama, na Lumenu, a ako to ne rade tretira ih se kao neradnike. Imamo primjer učiteljice iz Splita koja na državnom natjecanju ima četiri učenika, potpuno im se posvetila kako bi bili što uspješniji. Zbog angažmana oko učenika, što i jest svrha obrazovanja, ona nema vremena za Lumen. I iz perspektive Ministarstva obrazovanja ona će biti neradnik. A zadatci koje učitelji dobiju na Lumenu besmisleni su. Ne možete ništa napisati svojim riječima, jer vam se takav odgovor ne će priznati, nego morate navesti točno kako je u kurikulumu. Trebate zapravo napraviti copy-paste da bi vam se odgovor priznao. To je nebulozno i ne smije biti dokaz nečijeg rada, kvalitete ni znanja – ogorčeno će Sanja Šprem, kojoj se gotovo svakodnevno požali netko od učitelja.

Drugi je važan preduvjet, koji također nije stvoren, opremljenost škola. One koje su ušle u projekt Škola za život s opremom su u blagoj prednosti pred ostalima, ali i u procesu njihova opremanja pokazalo se da školama ne nedostaje samo tehnološka oprema nego i banalne stvari, odnosno osnovni uvjeti za rad – stolovi, stolci, zavjese.

Ni svi učitelji uključeni u provođenje eksperimentalnog programa za to nisu jednako dodatno plaćeni, a što će biti s plaćanjem frontalnog uvođenja kurikularne reforme nitko ne zna. Više ne će biti razbacivanja s tabletima kao u eksperimentalnoj fazi pa će tako četiri učenika u razrednoj nastavi dijeliti jedan uređaj.

– Nije to najvažnija stvar, mnogo je važnije da sve škole ne će imati jednake uvjete za rad. Moramo voditi računa o tome da će sva naša djeca izići jednog dana na isto tržište rada, a da u malome mjestu učenici nemaju iste mogućnosti kao u velikim gradovima. To je problem – zaključuje Šprem, pitajući se kako će završiti i ova reforma, budući da nije, kao i mnoge prije nje, pripremljena i da nisu stvoreni uvjeti za njezino provođenje.

Učitelji su demotivirani, a oni su ključan faktor za uvođenje promjena u obrazovni sustav. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Irena KUSTURA ]

 ■  Izrazito povećan opseg posla

Istraživanje o stanju u obrazovanju trajalo je dva mjeseca, obuhvaćeno je bilo nešto više od 6000 zaposlenika u osnovnim školama, a jedna od aktualnih tema obuhvaćenih istraživanjem bila je i Škola za život. Oko 10 posto ispitanika izvijestilo je da njihova škola sudjeluje u eksperimentalnom programu, međutim u istraživanju su obrađeni samo odgovori učitelja koji su izravno uključeni u provođenje Škole za život. Od njih ukupno 328 čak 67,1 posto smatra da im je opseg posla izrazito povećan, a oko 90 posto ih misli da njihov angažman u tom projektu treba biti dodatno honoriran. Od učitelja koji sudjeluju u eksperimentalnom programu 77 posto obuhvaćeno je nekim oblikom edukacije. Njihove ocjene zadovoljstva različitim aspektima provedbe eksperimenta ispod su središnje skale vrijednosti, odnosno upućuju na umjereno nezadovoljstvo učitelja. Učitelji su nezadovoljni time što nisu bili dovoljno uključeni u osmišljavanje eksperimentalnog programa i eksperimentalnih nastavnih materijala.

………………………………………

■ U Školi za život 2029 učitelja

U Školu za život uključeno je 1146 učitelja i nastavnika iz osnovnih škola te 624 iz srednjih. Iz osnovnih škola projektom je obuhvaćeno 127 stručnih suradnika, a iz srednjih njih 58. Svoj je doprinos eksperimentu dalo i 48 ravnatelja osnovnih te 26 ravnatelja srednjih škola. Ukupno 2029 osoba iz škola sudjelovalo je u provođenju projekta kojim raste nezadovoljstvo.

………………………………………