Ovoj je međimurskoj školi dodijeljena nagrada Ministarstva poljoprivrede te su uz plaketu dobili i 10 tisuća kuna novčane nagrade.

Osnovna škola Ivanovec među mlađim je školama u Međimurskoj županiji i ove će godine obilježiti 20 godina samostalnog djelovanja. Školu pohađaju 222 učenika. Nova je školska zgrada sagrađena 1997. godine, okružena je s 30 tisuća četvornih metara zelenih površina. Ispred škole je uređen park sa stablima crnogorice i bjelogorice, grmljem i neizostavnim katružama (božurima), hortenzijama (jezerama), ružama i jorgovanima.

■ MEĐIMURSKI VRČAK

Ono što park čini upečatljivim jesu skulpture bivšeg učitelja likovne kulture, danas priznatog umjetnika Roberta WRANE, koje su skladno uklopljene u zelenilo parka. Niz je godina OŠ Ivanovec proglašavana i školom s najljepše uređenim okolišem u Čakovcu.

– Iako smo seoska škola, primijetili smo koliko našim učenicima nedostaje doticaj s prirodom i praktičnim radom. Stoga smo od 2013. godine, a intenzivno od proljeća 2014. iza školske zgrade počeli uređivati školski vrt – govori nam ravnateljica škole Palmina NOVAK.

Početnu ideja vrta s gredicama ljekovitog bilja iz 2013. godine nadopunila je učiteljica prirode i biologije Marija PURIĆ HRANJEC, voditeljica školskog vrta, te su ga proširili i oblikovali kao tematski vrt sastavljen od vrta sjene, vrta ruža, vodenog vrta, vrta perunika, kamenjara, bobičastog voća i ljekovitog vrta.

Posebno su ponosni na međimurski vrčak, dio koji im je i osigurao nagradu za najljepši školski vrt u kategoriji tradicijskog uzgoja.

– Međimurski je vrčak zasađen po uzoru na vrčake naših baka i prabaka u kojima se skladno nadopunjuju povrće i cvijeće. Većinu sadnica i sjemenja za vrt dobili smo donacijama, dijeljenjem i razmjenom. Najveći dio radova u vrtu odradili su učenici za vrijeme nastave prirode ili biologije, satova razrednika, integriranih dana i u slobodno vrijeme, pod stručnim vodstvom voditeljice, učiteljice Marije Purić Hranjec – ističe ravnateljica.

Vrt je postao školska „učionica na otvorenome”, u kojoj učenici sadržaje usvajaju na živim primjerima, praktično izvode postupke o kojima su učili, razvijaju motoriku, preciznost i zapažanje, međusobno surađuju u opuštenom ozračju i s veseljem promatraju rezultate svog rada.

– Pokazatelj je prihvaćenosti vrta među učenicima i dokaz da ga oni doživljavaju svojim i prestanak uništavanja školskog okoliša, s čime smo se u početnim godinama susretali.

■ KATRUŽE IZ NARODNE PJESME

Tradicijski vrt OŠ Ivanovec otvoren je za javnost, za ostatak mještana ovog naselja nadomak Čakovca. Njime vikendom šeću roditelji s djecom, bake i djedovi s unucima, a za ljetnih se vrućina djeca i mladi sklanjaju u hladovinu razgranatih stabala.

– Nagradu za tradicijski uzgoj u 2018. godini doživljavamo kao veliko priznanje za sav uložen trud i utrošeno slobodno vrijeme, a ujedno nam je poticaj za nastavak projekta i nove ideje – rekla nam je ravnateljica Palmina NOVAK.

Voditeljica školskog vrta, učiteljica savjetnica prirode i biologije Marija Purić Hranjec otkriva kako u vrtu imaju zaista mnogo različitih biljaka, dok je krajnji cilj i smisao vrta skupiti sve autohtone vrste. I to one biljke koje su nekad čuvale njihove bake po okućnicama i vrtovima.

– Naravno da nam je želja da djeca održavaju i njeguju vrt, na zdravi način provode svoje vrijeme i borave u prirodi. Angažiranjem učenika, roditelja, djedova i baka te cijele lokalne zajednice skupljena je prekrasna i zavidna zbirka – govori učiteljica Purić Hranjec.

Tako su u školskome vrtu OŠ Ivanovec zasađene u prvome redu katruže (božuri) kao simbol Međimurja, poznate iz međimurske narodne pjesme Lepe su, lepe katruže. Tu su i hortenzije, turskih klinčići, katalenke (lijepe Kate), ljekovito i začinsko bilje poput kvelne odnosno vrtnog čubara. Učenici se u sezoni slaste raznim bobičastim voćem, a uzgaja se i mnogima nepoznata odnosno zaboravljena rabarbara, koja se upotrebljava kod pripreme peciva, salata, juha, umaka, riže na mlijeku ili mliječnoga grisa, pita i savijača, kompota, marmelada i džemova.

– Djeca najviše vole raditi u vrtu i kad vide plodove svoga rada žele raditi još više. Sustav školstva je takav da djeca borave i po šest sati u učionicama, što je jako zahtjevno za njih. Za psihomotorički razvoj djece važan je pokret svakoga dijela tijela. Upravo je vrt mjesto gdje se na zdravi način mogu razvijati svi ti pokreti, od mišića na licu, preko dlanova i ruku do stopala, kad se saginju, pljeve i kopaju.

A rad u vrtu sjajna je prilika i da se učenici međusobno zbliže, da otkriju nešto nepoznato jedni o drugima, pa učiteljica prva ubire plodove takvoga rada. I ne bi vrt mijenjala ni za jednu aktivnost:

– Poučavam djecu od petog do osmog razreda i ne stignem u četiri godine na satovima saznati toliko o njima, njihovim problemima i sposobnostima koliko saznam u pola sata provedenih u vrtu – zaključuje Purić Hranjec. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školski portal ]