… a američka sveučilišta zauzimaju većinu najviših mjesta na svjetskoj ljestvici. Povrh toga, temeljna istraživanja provedena na sveučilištima diljem SAD-a primarni su pokretač inovacija i gospodarskog rasta, kao i izvor nerazmjernog udjela osvojenih Nobelovih nagrada.

■  NEDOSTATAK TALENATA  ■  

Budući da konkurencija između javnih i privatnih institucija osigurava visoku razinu izvrsnosti u cijelom sustavu, visoko obrazovanje u SAD-u već je dugo glavna izvozna industrija, jednako velika kao i ukupan (američki) izvoz soje, ugljena i prirodnog plina zajedno. Uz triput više stranih studenata koji studiraju u SAD-u nego Amerikanaca koji studiraju u inozemstvu, američki sektor visokog obrazovanja pridonio je neto suficitu od oko 34 milijarde dolara na tekućem računu platne bilance SAD-a u 2017. godini.

Činjenica da strani studenti pohađaju američka sveučilišta donosi brojne prednosti. Prije svega, ti studenti obično plaćaju pune iznose školarina (osobito na preddiplomskoj razini), što omogućava sveučilištima raspodjelu većih iznosa financijske pomoći potrebitim Amerikancima. Na diplomskoj razini, više od pola upisanih u programe računalne znanosti i inženjerske programe rođeni su u inozemstvu i mogli bi ostati raditi u SAD-u. Bez njih bi američke visokotehnološke kompanije mogle biti suočene s još većim nedostatkom talenta nego što je to trenutačno već slučaj.

Do 2016. godine broj stranih studenata koji su studirali u SAD-u bio je u porastu, ali je tada pao za oko 3 posto u 2016. godini te za 6,6 posto u 2017. Početna izvješća nagoviještaju da je pao za dodatnih 7 posto u 2018. godini. Dio tog pada vjerojatno je uzrokovan činjenicom da su ostale zemlje prepoznale koliko je važno biti domaćinom najkvalitetnijih sveučilišta te stoga ulažu više napora u privlačenje stranih studenata i zadržavanje vlastitih. Međutim, još je jedan važan čimbenik administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nakon Trumpove inauguracije, dobivanje studentske vize otežano je, dok strani studenti koji su već upisani na američka sveučilišta moraju brinuti hoće li moći putovati u svoju matičnu zemlju i vratiti se iz nje. Negostoljubivo ozračje odvraća sve više vrhunskih studenata od odabira pohađanja visokog obrazovanja u SAD-u. Sigurno je da postoje problemi i unutar samog američkog sektora visokog obrazovanja.

Prigovori o rastu školarina i troškova obrazovanja, primjerice, gomilaju se već godinama. Ipak, često se zaboravlja da je znanje stečeno na vodećim sveučilištima također postalo vrijednije, osobito u područjima kao što je biokemija, računalna znanost i studij zaštite okoliša. Čak i u ostalim područjima, inovacije kao što su velike količine podataka uvelike su produbile naše razumijevanje i proširile područje praktične primjene u područjima kao što je poslovanje, medicina i javna politika.

Prema studiji koju je provelo 13 američkih koledža i sveučilišta unutar Boston Consulting Grupe, na usklađenost s propisima otpada od 3 do 11 posto operativnih troškova visokoobrazovnih institucija, iz čega su izuzeti troškovi za bolničke usluge. Nadalje, pojavom novih najsuvremenijih područja i visokoplaćenih prilika u privatnom sektoru, troškovi privlačenja i zadržavanja fakultetskog osoblja također su porasli. 

■  TROŠE NA FINANCIJSKU POMOĆ  ■  

Kao djelomično rješenje, koledži i sveučilišta povisili su financijsku pomoć kako bi kompenzirali „istaknute službene cijene” (punu cijenu školarina) za više studenata. Naime, neka sveučilišta sada troše čak pola vlastitog proračuna na financijsku pomoć. No, s druge strane, što je više stranih studenata koji plaćaju punu školarinu, to će manje biti opterećenje. Sa svim svojim prigovorima o američkom trgovinskom deficitu, Trump sam sebi stvara probleme naredbom vlastitoj administraciji da postroži postupke za izdavanje viza, čime smanjuje izvoz američkih usluga visokog obrazovanja te šteti samom visokom obrazovanju.

Dok ostale zemlje pokušavaju osnažiti vlastita sveučilišta, Sjedinjene Američke Države trebale bi uložiti više napora u privlačenje stranih studenata. To im ne bi donijelo nikakve troškove, a privuklo bi talente potrebne njihovu gospodarstvu i učinilo visoko obrazovanje cjenovno prihvatljivijim za više Amerikanaca. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine |  Prema Project Syndicate ]