Europska mreža Eurydice, namijenjena razmjeni i pružanju relevantnih podataka o obrazovnim sustavima i politikama u 38 zemalja [28 država članica EU te Albanija, BiH, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška, Srbija, Makedonija i Turska], godišnje objavljuje izvješće pod nazivom Organizacija školskog vremena u Europi. Ono je temeljeno na nacionalnim podatcima, a nudi precizan pregled duljine školske godine, datuma početka i završetka, vremena i duljine školskih praznika te broja školskih dana, obuhvaćajući osnovno i opće srednje obrazovanje.

POČETAK ŠKOLSKE GODINE

Unatoč nekim razlikama, zemlje diljem Europe pokazuju mnogo sličnosti u strukturi školske godine. U 10 zemalja odnosno regija nastava obično počinje u kolovozu. Zemlje u kojima školska godina počinje najranije jesu Danska i Finska. U Njemačkoj, iako postoji službeni datum početka 1. kolovoza, u stvarnosti škole u različitim pokrajinama počinju između 6. kolovoza i 11. rujna. No, u većini zemalja školska godina počinje u prvome tjednu rujna. U nekim je zemljama odnosno regijama datum početka nastave oko sredine rujna: takav je slučaj u južnoj Europi (npr. Albanija, Italija, Portugal, Španjolska i Turska), ali i u Bugarskoj i Luksemburgu. Na Malti se djeca pak u školu vraćaju krajem rujna, dok se u Austriji, već navedenoj Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj i Švicarskoj, početak i kraj školske godine, ali i termini praznika kroz godinu znatno razlikuju prema regijama.

………………………………………….

Ljetni praznici različiti u cijeloj Europi

Nastavna godina u Europi završava između kraja svibnja i druge polovice srpnja. U većini zemalja ljetni praznici počinju sredinom lipnja.

Duljina ljetnih praznika znatno varira među zemljama: traju od šest tjedana u nekim njemačkim regijama, zatim u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu (Engleska, Wales i Škotska) i Lihtenštajnu pa do 13 tjedana u Albaniji, Latviji, Portugalu (srednje obrazovanje) i Turskoj, između 12 i 13 tjedana u Italiji, pa čak i 15 tjedana u Bugarskoj (za osnovno obrazovanje).

Neke zemlje pokazuju razlike u duljini ljetnih praznika ovisno o stupnju obrazovanja. U srednjem obrazovanju u BiH (Republika Srpska) i na Islandu učenici ljetno odmor počinju ranije nego u osnovnom obrazovanju. Nasuprot tome, u Albaniji, Bugarskoj, Grčkoj, Litvi i Srbiji učenici u osnovnom obrazovanju počinju ljetne praznike prije onih u srednjem obrazovanju.

………………………………………….

Broj nastavnih dana varira između 156 u Albaniji i 200 dana u Danskoj i Italiji. U otprilike polovici zemalja to je između 170 i 180 dana, a u 17 zemalja broj varira između 181 i 190 dana. Općenito, broj nastavnih dana isti je u osnovnom i srednjem obrazovanju, ali postoji nekoliko iznimaka: u Francuskoj (više srednje obrazovanje), Grčkoj (srednje obrazovanje u što su uključeni nastavni dani i dani polaganja ispita) te u Srbiji, na primjer, broj nastavnih dana veći je u srednjem obrazovanju nego u osnovnome.

Suprotno tome, manje nastavnih dana u srednjem obrazovanju nego u osnovnome zabilježeno je u Irskoj, Cipru, Nizozemskoj i BiH (Republika Srpska). U zemljama u kojima broj nastavnih dana varira ovisno o razredu i razini školovanja često najstariji razredi imaju najmanje nastavnih dana.

RASPODJELA I DULJINA PRAZNIKA

Osim ljetne stanke, postoje još četiri glavna razdoblja školskih praznika diljem Europe: jesenski praznici, božićni i novogodišnji, zimski odnosno fašnički praznici te proljetni odnosno uskrsni praznici. Osim božićno-novogodišnjih praznika, ostali se školski praznici razlikuju i duljinom i vremenom. Budući da su neki od tih praznika povezani s fleksibilnim kalendarskim datumima (fašnik i Uskrs), njihov se vremenski raspored mijenja iz godine u godinu. Osim ovih zajedničkih blagdana, sve zemlje nude dodatne dane odmora za javne ili vjerske prigode.

Ujesen djeca imaju tjedan dana odmora u 19 zemalja odnosno regija; u drugim zemljama taj predah varira između dva dana (npr. Češka, Island i Srbija) i tri tjedna (Švicarska), a u 13 zemalja esenskih praznika uopće nema (npr. Albanija, Austrija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija). U vrijeme Božića gotovo sve zemlje nude dva tjedna odmora; u nekoliko zemalja postoji samo jedan tjedan (npr. Poljska i Slovenija) pa do tri tjedna u Njemačkoj. Duljina zimskih odnosno fašničkih praznika jedan je tjedan u 21 zemlji te dva tjedna u Francuskoj, Poljskoj i Turskoj. U suprotnome, osam zemalja nema odmor u tom razdoblju. među kojima je i Hrvatska.  

Proljetni odnosno uskrsni praznici traju tjedan ili dva u većini zemalja; u drugim zemljama između četiri dana, primjerice u Finskoj i Slovačkoj, do tri tjedna u Švicarskoj. U to vrijeme pak nema praznika u Crnoj Gori i Turskoj.

Razdoblja i datumi školskih praznika mogu varirati među zemljama odnosno regijama. U nekim zemljama, kao što su Njemačka, Španjolska, Italija, Austrija i Švicarska, takve odluke donose regionalne vlasti. U Švedskoj i Norveškoj odgovornost pak snose općine, ali se općenito broj nastavnih dana određuje na središnjoj razini. Naime, u Češkoj Republici, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji (za zimske praznike), Slovačkoj i Švicarskoj središnja tijela utvrđuju različite datume za neka razdoblja praznika prema zemljopisnom području. Unatoč određenim razlikama u duljini odmora, raspored praznika tijekom školske godine sličan je za osnovno i srednje obrazovanje. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školski portal | Prema Eurydice ]