EURYDICE > ORGANIZACIJA ŠKOLSKOG VREMENA U EUROPI

Najranije u školu kreću Danci i Finci, a ljeti najdulje odmaraju bugarski osnovnoškolci

četvrtak, 13. lipnja 2019.

Na koji je način organiziran kalendar školske godine diljem Europe? Unatoč nekim razlikama, europske države pokazuju mnoge sličnosti u strukturi i organizaciji svoga nastavnog vremena i školskih praznika.

Najranije u školu kreću Danci i Finci, a ljeti najdulje odmaraju bugarski osnovnoškolci

Europska mreža Eurydice, namijenjena razmjeni i pružanju relevantnih podataka o obrazovnim sustavima i politikama u 38 zemalja [28 država članica EU te Albanija, BiH, Švicarska, Island, Lihtenštajn, Crna Gora, Norveška, Srbija, Makedonija i Turska], godišnje objavljuje izvješće pod nazivom Organizacija školskog vremena u Europi. Ono je temeljeno na nacionalnim podatcima, a nudi precizan pregled duljine školske godine, datuma početka i završetka, vremena i duljine školskih praznika te broja školskih dana, obuhvaćajući osnovno i opće srednje obrazovanje.

POČETAK ŠKOLSKE GODINE

Unatoč nekim razlikama, zemlje diljem Europe pokazuju mnogo sličnosti u strukturi školske godine. U 10 zemalja odnosno regija nastava obično počinje u kolovozu. Zemlje u kojima školska godina počinje najranije jesu Danska i Finska. U Njemačkoj, iako postoji službeni datum početka 1. kolovoza, u stvarnosti škole u različitim pokrajinama počinju između 6. kolovoza i 11. rujna. No, u većini zemalja školska godina počinje u prvome tjednu rujna. U nekim je zemljama odnosno regijama datum početka nastave oko sredine rujna: takav je slučaj u južnoj Europi (npr. Albanija, Italija, Portugal, Španjolska i Turska), ali i u Bugarskoj i Luksemburgu. Na Malti se djeca pak u školu vraćaju krajem rujna, dok se u Austriji, već navedenoj Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj i Švicarskoj, početak i kraj školske godine, ali i termini praznika kroz godinu znatno razlikuju prema regijama.

………………………………………….

Ljetni praznici različiti u cijeloj Europi

Nastavna godina u Europi završava između kraja svibnja i druge polovice srpnja. U većini zemalja ljetni praznici počinju sredinom lipnja.

Duljina ljetnih praznika znatno varira među zemljama: traju od šest tjedana u nekim njemačkim regijama, zatim u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu (Engleska, Wales i Škotska) i Lihtenštajnu pa do 13 tjedana u Albaniji, Latviji, Portugalu (srednje obrazovanje) i Turskoj, između 12 i 13 tjedana u Italiji, pa čak i 15 tjedana u Bugarskoj (za osnovno obrazovanje).

Neke zemlje pokazuju razlike u duljini ljetnih praznika ovisno o stupnju obrazovanja. U srednjem obrazovanju u BiH (Republika Srpska) i na Islandu učenici ljetno odmor počinju ranije nego u osnovnom obrazovanju. Nasuprot tome, u Albaniji, Bugarskoj, Grčkoj, Litvi i Srbiji učenici u osnovnom obrazovanju počinju ljetne praznike prije onih u srednjem obrazovanju.

………………………………………….

Broj nastavnih dana varira između 156 u Albaniji i 200 dana u Danskoj i Italiji. U otprilike polovici zemalja to je između 170 i 180 dana, a u 17 zemalja broj varira između 181 i 190 dana. Općenito, broj nastavnih dana isti je u osnovnom i srednjem obrazovanju, ali postoji nekoliko iznimaka: u Francuskoj (više srednje obrazovanje), Grčkoj (srednje obrazovanje u što su uključeni nastavni dani i dani polaganja ispita) te u Srbiji, na primjer, broj nastavnih dana veći je u srednjem obrazovanju nego u osnovnome.

Suprotno tome, manje nastavnih dana u srednjem obrazovanju nego u osnovnome zabilježeno je u Irskoj, Cipru, Nizozemskoj i BiH (Republika Srpska). U zemljama u kojima broj nastavnih dana varira ovisno o razredu i razini školovanja često najstariji razredi imaju najmanje nastavnih dana.

RASPODJELA I DULJINA PRAZNIKA

Osim ljetne stanke, postoje još četiri glavna razdoblja školskih praznika diljem Europe: jesenski praznici, božićni i novogodišnji, zimski odnosno fašnički praznici te proljetni odnosno uskrsni praznici. Osim božićno-novogodišnjih praznika, ostali se školski praznici razlikuju i duljinom i vremenom. Budući da su neki od tih praznika povezani s fleksibilnim kalendarskim datumima (fašnik i Uskrs), njihov se vremenski raspored mijenja iz godine u godinu. Osim ovih zajedničkih blagdana, sve zemlje nude dodatne dane odmora za javne ili vjerske prigode.

Ujesen djeca imaju tjedan dana odmora u 19 zemalja odnosno regija; u drugim zemljama taj predah varira između dva dana (npr. Češka, Island i Srbija) i tri tjedna (Švicarska), a u 13 zemalja esenskih praznika uopće nema (npr. Albanija, Austrija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija). U vrijeme Božića gotovo sve zemlje nude dva tjedna odmora; u nekoliko zemalja postoji samo jedan tjedan (npr. Poljska i Slovenija) pa do tri tjedna u Njemačkoj. Duljina zimskih odnosno fašničkih praznika jedan je tjedan u 21 zemlji te dva tjedna u Francuskoj, Poljskoj i Turskoj. U suprotnome, osam zemalja nema odmor u tom razdoblju. među kojima je i Hrvatska.  

Proljetni odnosno uskrsni praznici traju tjedan ili dva u većini zemalja; u drugim zemljama između četiri dana, primjerice u Finskoj i Slovačkoj, do tri tjedna u Švicarskoj. U to vrijeme pak nema praznika u Crnoj Gori i Turskoj.

Razdoblja i datumi školskih praznika mogu varirati među zemljama odnosno regijama. U nekim zemljama, kao što su Njemačka, Španjolska, Italija, Austrija i Švicarska, takve odluke donose regionalne vlasti. U Švedskoj i Norveškoj odgovornost pak snose općine, ali se općenito broj nastavnih dana određuje na središnjoj razini. Naime, u Češkoj Republici, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji (za zimske praznike), Slovačkoj i Švicarskoj središnja tijela utvrđuju različite datume za neka razdoblja praznika prema zemljopisnom području. Unatoč određenim razlikama u duljini odmora, raspored praznika tijekom školske godine sličan je za osnovno i srednje obrazovanje. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školski portal | Prema Eurydice ]

Vezani članci
Školski portal: Emica Calogjera Rogić: Roditelji su najvažniji za prvi susret djeteta s knjigom

Emica Calogjera Rogić: Roditelji su najvažniji za prvi susret djeteta s knjigom

Neosporna je nužnost doprinos roditelja i šire obitelji, škola tj.…

Školski portal: Promatranje vlastitog razreda u radu s drugim učiteljem može nam pomoći

Promatranje vlastitog razreda u radu s drugim učiteljem može nam pomoći

…ocjenjivanje, procjenu, upravljanje ponašanjem te na suradnju s roditeljima, stoga…

Školski portal: Radno opterećenje uzrokuje jaki stres

Radno opterećenje uzrokuje jaki stres

Izvještaj također otkriva da više od 70 posto učitelja smatra…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Za razvoj fine motorike djeca uče plesti i kuhati

Za razvoj fine motorike djeca uče plesti i kuhati

Estonska škola, Tartu Raatuse Kool, smještena…

Školski portal: Otvoreno prvo izdanje Plesnog zbirkusa

Otvoreno prvo izdanje Plesnog zbirkusa

Protekle nedjelje u riječkoj Filodrammatici pred…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…