Međutim, dok se pristupi kojima se koriste na područjima poput Šangaja i Singapura zbog kulturoloških razlika možda ne mogu preslikati u europskim zemljama, možemo li nešto naučiti iz uspjeha zemalja poput Estonije?

Mala estonska nacija našla se među najviše rangiranim europskim zemljama, a u rezultatima testova iz čitalačke i prirodoslovne pismenosti bolja je čak i od zemalja istočne Azije poput Japana i Koreje.

Rezultat Estonije na posljednjem PISA-inom istraživanu od 523 boda za čitalačku pismenost smješta Estoniju na peto [5.] mjesto na svjetskim ljestvicama,

ima i odličan rezultat iz matematičke pismenosti i to je stavlja na osmo [8.] mjesto,

dok je rezultatom od 530 bodova iz prirodoslovne pismenosti na četvrtom [4.] mjestu u svijetu.

ŠTO MOŽEMO NAUČITI OD ESTONIJE?

Dosad ova baltička zemlja nije bila poznata kao jedan od vodećih „igrača” na području obrazovanja, kao primjerice Finska. Međutim, ovogodišnji PISA-ini rezultati pokazuju kontinuirano i dosljedno poboljšavanje otkako su estonski učenici prvi put sudjelovali na testiranju 2006. godine.

Mart LAIDMETS, ministar obrazovanja i istraživanja, rekao je da se nada kako će uspjeh Estonije pokazati i drugim malim zemljama što se može postići s manje resursa.

Prema PISA-inim izvještajima koji bilježe potrošnju zemalja na obrazovni sektor, Estonija je otprilike 30 posto ispod OECD-ova prosjeka. Međutim, postigla je najbolje rezultate od svih OECD-ovih zemalja u dva od tri kriterija: čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti.

Izvještaj kaže: „Estonija, koja troši oko 435 kuna po učeniku [uspoređujući s OECD-ovim prosjekom od 597,13 kn], jedna je od najviše rangiranih OECD-ovih zemalja u čitatačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti na posljednjim PISA-inim testovima.

„Iako u obrazovanje treba ulagati, estonski primjer pokazuje da nisu potrebni visoki iznosi po učeniku kako bi se postigla izvrsnost.”

Izvještaj također ističe da je ESTONIJA jedna od samo 15 nacija koje su se konstantno poboljšavale ujedno u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti još otkako su njihovi učenici prvi put sudjelovati na ovim testiranjima.

Mart LAIDMETS je rekao: „Uspoređujući se s nekim drugim zemljama, Estonija zaista ne treba goleme resurse za obrazovanje, ali ona svoje pametno troši – na povećanje učiteljskih plaća, materijale za učenje ili učinkovitije povezivanje školskih mreža te za gradnju školskih zgrada koje je lakše održavati uz manje resursa. Moramo odabrati određena područja na koja ćemo se usmjeriti, a koja imaju dugotrajniju ili bolju dobrobit za naše učenike. Smatram da su ovo ključni čimbenici zbog kojih se može reći da Estonija pametno troši na obrazovanje.”

Laidmets je također rekao da su visokokvalificirani učitelji prema kojima se odnosi kao prema autonomnim profesionalcima ključ estonskog pristupa edukaciji kao i postavljanje jednakih očekivanja za sve učenike:

„U Estoniji zaista smatramo da bi sva djeca trebala imati priliku biti uspješna. Usmjereni smo na osnovne vještine u čitanju, pisanju, matematici i prirodnim znanostima. Kurikulum je isti za velike škole u velikim gradovima kao i za male škole u ruralnim sredinama. Isti standardi vrijede za svu djecu. Nemamo ni velikih varijacija u standardima između različitih skupina.”

Izvještaj Pisa 2018. također ističe da je Estonija bila jedna od 11 zemalja u kojima je uspješnost bila viša od OECD-ova prosjeka, dok je odnos između društveno-ekonomskog statusa i uspješnosti na testovima čitanja bio slabiji od OECD-ova prosjeka.

„Tri stupa estonskog obrazovnog sustava jesu:

• nacionalni kurikulum
• visokokvalificirani učitelji [ koji uživaju određen stupanj visoke autonomije, upoznati su s očekivanjima nacionalnoga kurikuluma, ali ne postoji nikakvo školsko ili vanjsko tijelo koje procjenjuje način na koji pristupaju kurikulumu ]
• roditelji.

Važno je da roditelji prepoznaju da obrazovanje ljudima daje priliku da budu uspješni i dosegnu svoj puni potencijal.”

Estonija također kombinira obrazovanje u tradicionalnim predmetima sa željom da se učenike odgovarajuće pripremi za život u 21. stoljeću.

„Mi smo prva zemlja u svijetu koja je digitalne vještine učinila općom komponentnom nacionalnoga kurikuluma u 2014.”, rekao je Laidmets. „Ovo je prioritet Estonije, koja je rodno mjesto Skypea, te stavlja veliki naglasak na to da njezina populacije bude digitalno osviještena.”

Estonsko ministarstvo obrazovanja odredilo je da bi sve škole do 2020. godine trebale biti osposobljene za pružanje općeg obrazovanja koristeći se samo digitalnim materijalima za učenje.

Matematičar Conrad WOLFRAM, u sklopu pilot-projekta estonske vlade, dobio je zadatak osmisliti računalno-temeljene matematičke lekcije bitne za život u 21. stoljeću.

„Sjećam se susreta s ministrom tijekom kojeg mi je rekao da ne želi da se vodim postojećim nastavnim planom, već da iznova osmislim kako bi kurikulum mogao izgledati. Teško je zamisliti da bi bilo koji ministar u svijetu mogao izjaviti ovako nešto”, kaže Wolfram.

………………

NAPOMENA 

• UJEDINJENO KRALJEVSTVO: TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i teritorija te stoga najveća mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati i inspirirati poučavatelje širom svijeta.
• Izvor: tes.com