OSVRT VODITELJA OECD-ova OBRAZOVNOG ODJELA NA PISA-ine REZULTATE

Što je zaista važno pri usporedbi uspješnosti učenika u različitim zemljama

utorak, 17. prosinca 2019.

Svaki put kad Amerikanac ili Europljanin osvoji zlatnu olimpijsku medalju, veličamo ga poput junaka. Međutim, kad Kinez osvoji najsjajnije odličje, naša je prva reakcija sumnja, možda zbog toga što smo se naviknuli na to da uvijek pobjeđujemo.

Što je zaista važno pri usporedbi uspješnosti učenika u različitim zemljama

[ Piše Andreas SCHLEICHER, voditelj OECD-ova obrazovnog odjela ] Čini se da se ovaj primjer može usporediti s međunarodnom procjenom u obrazovanju. Ubrzo nakon što su stigli posljednji PISA-ini rezultati koji su pokazali da su četiri kineske provincije nadmašile sve zapadne obrazovne sustave, počele su se javljati određene sumnje. 

Neki su kritizirali to što u slučaju Kine i Indije PISA dopušta sudjelovanje pojedinačnih regija (umjesto cijele zemlje) te činjenicu da su kineske provincije koje su sudjelovale na testiranjima (Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang) gospodarski razvijenije od ostalih područja u Kini.

To je sigurno istina te je uzeto u obzir pri interpretaciji rezultata (to je također razlog zašto OECD u svojim izvještajima ističe da rezultate ne bi trebalo interpretirati kao da se odnose na cijelu Kinu). 

Međutim, upečatljivo je to da oni koji sad kritiziraju Kinu nikad nisu izrazili zabrinutost radi djelomičnog sudjelovanja zapadnih zemalja na PISA-inim testiranjima u prošlosti (npr. Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo nekad su sudjelovale uglavnom sa svojim gospodarski najnaprednijim regijama).

Razlog je jednostavan. Iako mogu postojati tehnički, administrativni ili politički čimbenici iza ograničenoga zemljopisnog pokrića zemalja u PISA-i, svaki entitet koji sudjeluje u testiranjima nudi dodatne točke po kojima ga se može uspoređivati s drugim sudionicima ispitivanja te nove uvide i inspiraciju za vršnjačko učenje i suradnju.

Najteže mi je shvatiti sljedeći argument: možemo učiti od vrlo uspješnih zemalja poput Estonije, zbog toga što je to zemlja u cjelini, ali ne možemo učiti od iznimno uspješnih provincija poput Pekinga, Šangaja, Jiangsua i Zhejianga, jer one ne označavaju nacionalne entitete. 

Upravo sam se vratio iz Estonije ovog tjedna. Oduvijek sam bio impresioniran obrazovanjem u toj zemlji; ali četiri kineske provincije koje su sudjelovale na PISA-inim testiranjima ukupno imaju 180 milijuna stanovnika – što je 130 puta više od estonske populacije – a svejedno su uspjele polučiti iznimno kvalitetne obrazovne rezultate, i to mnogo većih razmjera.

Ignoriranje njihovih rezultata zbog političkih granica ili ideologija jednostavno nema smisla. Naučio sam mnogo o obrazovanju iz tih provincija – morali bismo svi izvući primjere iz njihova kapaciteta da ulože u kvalitetne učitelje, da se prema svim svojim učiteljima odnose kao prema pravim profesionalcima te da u obrazovni sustav privuku što više talentiranih učitelja.

Kad je Šangaj prvi put sudjelovao na PISA-inim testiranjima 2012. godine, iznimni rezultati iz matematike potaknuli su mnogo interesa. Liz TRUSS, bivša tajnica Odjela za obrazovanje Ujedinjenoga Kraljevstva, posjetila je Šangaj i bila impresionirana njihovim poučavanjem matematike i nastavnim programima.

Surađivala je s Kinezima na osmišljavanju programa razmjene učitelja između Kine i Ujedinjenoga Kraljevstva. Oko 50 učitelja iz Kine poslano je u više od 30 gradova u Engleskoj. Ondje su pokazali metode poučavanja koje primjenjuju, radili osobno s učenicima, svakodnevno održavali lekcije iz matematike, izrađivali domaće zadaće i nudili povratne informacije. Zauzvrat, vodeći engleski učitelji matematike otišli su u kineske škole. Program je privukao znatnu pažnju u obje zemlje, pokazujući koliko učitelji mogu i žele učiti iz drugih kultura ako im se za to pruži prilika te ako smo spremni srušiti zidove ideologije.

Kad sam iščitavao sve što je u Kini napisano o posljednjim PISA-inim testiranjima od objave rezultata prošlog tjedna, najzanimljivije je od svega da je većina tekstova i članaka usmjerena na slabosti kineskog obrazovanja istaknutih u PISA-inim podatcima, poput loših društvenih i emocionalnih ishoda kineskih učenika. Tekstovi su također govorili o želji Kine da poboljša te ishode učenjem od drugih zemalja.

Dosljedno nastojanje da se uči od drugih i da se rezultati tog učenja ugrade u politiku i praksu mogu se svrstati pod zajednički nazivnik iznimno uspješnih obrazovnih sustava. To bi mogla biti ključna razlika između zemalja koje će napredovati u obrazovanju i onih koje neće. Možemo razlikovati obrazovne sustave koji se osjećaju ugroženima alternativnim načinima razmišljanja i one koji su otvoreni prema svijetu i spremni učiti od drugih.

Svijet je ravnodušan kad su u pitanju tradicija i prošlost, ne oprašta slabosti i zanemaruje običaje ili praksu. Uspjet će oni pojedinci i nacije koje se brzo prilagođavaju, ne žale se i otvoreni su za promjene. OECD je stoga spreman pomoći svima koji žele napredovati nositi se s izazovima stvaranja iznimno kvalitetnih obrazovnih sustava.

………………

NAPOMENA 

  • Blog OECD Education & Skills Today raspravlja o postojećim i novim problemima u obrazovanju, koji uključuju uspješnost učenika na međunarodnim ispitima (PISA), vještine 21. stoljeća, kretanja u višem obrazovanju, rani i predškolski odgoj i obrazovanje i dr.
  • Izvor: oecdeducationtoday.blogspot.hr
Vezani članci
Školski portal: Poljski učenici među najboljima u svijetu

Poljski učenici među najboljima u svijetu

Poljski ministar obrazovanja Dariusz PIONTKOWSKI rekao je da su poljski…

Školski portal: Drugi mađarski najlošiji rezultat

Drugi mađarski najlošiji rezultat

PISA-ini rezultati mađarskih učenika pokazuju malo poboljšanje u usporedbi s…

Školski portal: Danski učenici još uvijek iznad OECD-ova prosjeka

Danski učenici još uvijek iznad OECD-ova prosjeka

PISA testiranja, koja mjere vještine iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…