… odbijanje svjetskih vlada da se prema učiteljima ponašaju kao prema profesionalcima koji trebaju i zaslužuju povjerenje svojih nadređenih.

Nedavno se i glavni čovjek PISA-e oglasio u vezi s ovim pitanjem, komentirajući obrazovni sustav Ujedinjenoga Kraljevstva: „Nepovjerenje prema učiteljima sputava englesko obrazovanje.”

Andreas SCHLEICHER također je povezao pitanje povjerenja s radnim opterećenjem učitelja te istaknuo da je taj problem prepoznat još prije desetak godina kad je inicijalno rješavan zapošljavanjem većeg broja pomoćnika u nastavi. Iako sad u obrazovnom sustavu radi više ljudi nego ikad prije, problem radnog opterećenja nije riješen.

Schleicher objašnjava: „Manjak povjerenja stvara birokraciju i potrebu za kontrolom. Da biste bili javno odgovorni, morate voditi dokumentaciju za apsolutno svaki aspekt svog posla, a to stvara dodatno opterećenje za učitelje.”

TES-ova kolumnistica Yvonne Williams izjavila je da učitelji poučavaju s jednim okom na učenicima, a s drugim iščekujući inspekciju koja bi im svakog trenutka mogla upasti u učionicu:

„Prikupljanje podataka, koje je uvijek preopsežno, postaje rutina i nužnost želite li osigurati da sve bude ažurirano kad inspekcija dođe. Svaka se lekcija broji – a to ostavlja traga na ionako iscrpljenim učiteljima.” 

„Međutim, budimo realni; pravi je problem nedostatak povjerenja u učitelje. U međuvremenu, Estonija koja slavi svoj spektakularni uspjeh na PISA-inim rangiranjima ima vrlo slabu kulturu inspekcije”, kaže Schleicher.

VRIJEME ZA KREATIVNI PRISTUP

Schleicher smatra da škole moraju same sebi reći: „Ovo su izazovi – mi ćemo ih riješiti.”

Schleicherova su vizija škole koje ne čekaju nikakvo „političko ili društveno tijelo” da ih uputi u njihovo poslovanje. To zvuči poput poticaja ambicioznim školama da budu samostalne i razvijaju kreativne pristupe.

Naposljetku, svi želimo kreativne pristupe, zar ne? Da, ali očito ne ako to znači da školama moramo dati slobodu, a učiteljima povjerenje koje im je potrebno da bi to postigli. 

• Uređenje pretjerane odgovornosti i potpune birokratizacije ograničava kreativnost škola. Vlade i političari žele da škole djeluju prema modelu proizvodne trake, bez varijabilnih ishoda, dok oni koji nadziru učitelje zahtijevaju posve predvidljive i rigorozno mjerene rezultate.

Oni koji su povezani s nastavničkim zanimanjem znaju da najbolji, najhrabriji učitelji i škole (unatoč svom pritisku) uspješno potkopavaju model pretjerane odgovornosti te su pritom kreativni u svom poučavanju, ali i potiču kreativnost kod svojih učenika.

Tko zna… Možda bi nas mogli dovesti i do boljih rezultata na PISA-inim ljestvicama za mjerenje kreativnosti – ali vjerojatno neće dobiti tu priliku.

Naravno da ne. Uskraćivanjem povjerenja učiteljima političari se boje da se kreativno razmišljanje neće pokazati kao prednost naših škola koje su posve usmjerene na izbjegavanje rizika.

………………

NAPOMENA

• Ujedinjeno Kraljevstvo: TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i teritorija te stoga najveća mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati i inspirirati poučavatelje širom svijeta.
• Izvor: tes.com