NASTAVNICI O LOŠIM PISA-INIM REZULTATIMA

Nisu učitelji krivi što djeca ne čitaju i ne razmišljaju

ponedjeljak, 20. siječnja 2020.

Nakon prvotnog (ali i očekivanog) šoka objavom najnovijih PISA-inih rezultata, po kojima su naši učenici ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti…

Nisu učitelji krivi što djeca ne čitaju i ne razmišljaju

…hrvatski su prosvjetari za Školske novine iznijeli neka svoja razmišljanja o uzrocima takvoga stanja. 

Ne zbog potrebe da upiru prstom i traže dežurnoga krivca, već da izraze zabrinutost što već godinama ne bilježimo nikakav napredak u tim područjima i testiranjima. A nije im najbolje sjela ni izjava resorne ministrice Blaženke Divjak, koja je odgovornost prebacila na učitelje, kazavši da se baš oni moraju stalno educirati i promijeniti dosadašnji način rada. Zaboravivši pritom da su ti isti učitelji stvorili od djece višestruke državne i međunarodne prvake, na kojima nam mnoge zemlje pozavide. Prosvjetari su jasni: za ispodprosječne rezultate na PISA-inu testiranju nisu krivi učitelji. 

Zvonimir SILADI ■  Gospodarska škola Čakovec

Vjerujem da učitelji mijenjaju i način rada i način poučavanja, da moji kolege uvijek daju maksimum da rezultati budu bolji. Ali trebamo pomoć. Mi prosvjetari nismo jedini element koji u takvome testiranju poput PISA-e utječe na rezultat i ishod. Trebamo drukčiji pristup društva obrazovanju, obrazovnih ishodima, i ono ključno – trebamo konsenzus, svih onih koji donose odluke. Da se jednom konačno dogovorimo; kamo naše obrazovanje mora ići i što od učitelja odnosno učenika želimo. To se još uvijek ne zna, unatoč toj reformi nazvanoj Škola za život.

 

Valentina POSAVEC KOVAČ ■  PŠ Salinovec – OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec 

Rezultati PISA-e jesu loši, ali ne zbog načina rada učitelja, već zbog plana i programa koji je preopširan. Primjerice, da bi naša djeca čitala s razumijevanjem, na tome se mora konstantno raditi. Nažalost, kako bismo stigli obraditi potrebno propisano gradivo, ne ostaje dovoljno vremena za čitanje. Posebno u današnje vrijeme kada djeca premalo čitaju, a previše se bave modernom tehnologijom. Sigurnija sam da bi se postigli bolji rezultati kad bi se povećala satnica hrvatskog jezika, smanjio opseg gradiva te izbacili nepotrebni i zastarjeli sadržaji. Svi moramo promijeniti svijest o važnosti obrazovanja i stjecanju znanja, a posebno oni koji još uvijek smatraju da je najbitnija ocjena. Još uvijek se previše teži i trči za peticama.

Sandra HUZJAK  OŠ Pavleka Miškine, Zagreb

Gledati PISA-ine rezultate bez konteksta zapravo je banalno. Dakle, ako proučite pažljivije graf, među zemljama koje jako malo ulažu u obrazovanje relativno smo dobri. PISA testira čitalačku pismenost, dok su se matematička i prirodoslovna pismenost te sposobnost globalne kompetencije učenika ispitivale kao sporedna područja. Naš sustav obrazovanja ne nudi odgovarajuću strukturu koja bi kvalitetno razvijala ta područja, a reći da „učitelji moraju promijeniti način rada i poučavanja” jest pranje ruku od vlastite odgovornosti i prebacivanje krivice na, naravno, učitelje. Strukturu obrazovanja propisuje Ministarstvo kroz satnice, izbornosti i smanjivanja broja obvezatnih predmeta. Smiješno je i djetinjasto optuživati nastavnike koji su izvođači radova, dok svi znaju da je za lošu zgradu kriv arhitekt kao idejni stvaratelj.

Branka BUDIMSKI ■  Obrtničko-industrijska škola, Županja 

Potpuno je netočno da su učitelji krivi za loše PISA-ine rezultate. Koliko ste, gospođo ministrice, ulagali u nas, koliko ste nam omogućili uvjeta za rad, nastavna sredstva i pomagala, još ste puno i dobili. Ne možemo se uspoređivati sa zemljama koje znaju što je obrazovanje i koje u taj sektor ulažu. Mi se i dalje nismo maknuli od ploče i krede. Dakle, koliko je državi važno obrazovanje i koliko je u to uložila, tijekom svim ovih godina koje su za nama od osamostaljivanja Hrvatske, takve je povratne informacije i dobila s PISA-inih rezultatima.

 

Dalia KAGER OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica

Nezahvalno je krivnju za loše i poražavajuće rezultate prebaciti samo na nositelje odgojno-obrazovnog procesa, jer oni koji poučavaju djecu samo su jedan od čimbenika koji utječe, konkretno, na ovakve rezultate PISA-inih testova. Mnogo je učitelja koji su se i mnogo prije reforme obrazovanja koristili suvremenim metodama poučavanja i tehnologijom. Koliko je drugih, bitnih čimbenika koji utječu na rezultate? Materijalni status škole, kvalitetna izobrazba nastavničkoga kadra, socioekonomski status učenika, koji i sam Miyako Ikeda, viši analitičar OECD-a zadužen za analizu podataka PISA-e, ističe, tvrdeći da se prosječni rezultat povećava s bogatstvom. Pa tako razlika u postignućima može iznositi čak i do tri razreda! Čini mi se da su PISA-ini testovi postali svrha našeg obrazovanja, ostavljajući kritičko promišljanje i vrjednovanje na samom rubu našeg obrazovnog sustava.

Ankica ZEBIĆ  OŠ „Vladimir Nazor”, Pisarovina

Nikako se ne bih složila s ministricom Divjak da su za slabe rezultate na PISA-inu istraživanju krivi učitelji i naše dosadašnje metode rada. Krivi su, naime, temelji koje djeca danas dobivaju od najranijih dana, u obitelji, u vrtićkim danima. Kad bismo drukčije postavili neke vrijednosti spram obrazovanja, onda bi i učiteljima bilo lakše u školi, a djeca bi s radošću učila i upijala nova znanja. Naposljetku, preopširan je sadržaj koji se tijekom jedne školske godine s djecom mora proći, pa se od šume ne vidi drvo.

 

Ivana MATIĆ OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec

Kao što je proces učenja složen, tako je složen i proces poučavanja, stoga ne možemo zaključiti da su rezultati bilo kojeg testa, pa tako i PISA-inog, rezultat jednog čimbenika. U ovom slučaju – načina dosadašnjeg rada. Prema najopsežnijem istraživanju čimbenika uspješnosti učenika (Hattie, 2008) najvažniji čimbenik jest učitelj, sukladno čemu bi mogli zaključiti da su učitelji krivi, no istraživanje izdvaja još jedan, važniji od učitelja, a to je učenik. Na njihovo međudjelovanje pak utječe još mnogo drugih čimbenika poput obiteljskog okruženja, organizacija škole, vršnjaci, osobne sklonosti i motivacije, zadovoljstvo nastavnika, obrazovanje i angažiranost nastavnika, način rada i poučavanja i još mnogo toga, stoga bi teško bilo izdvojiti samo jedan od navedenih kao uzrok boljih ili lošijih rezultata učenika. Neosporna je činjenica da s promjenom i razvojem društva treba mijenjati načine poučavanja i promišljanja o nastavi, kako bi zadovoljili kriterije modernog društva te današnje učenike pripremali za stvarni život i samostalno donošenje odluka. Međutim, promjene su nužne i na drugim razinama, a ne samo u navedenome. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Priredio Branko NAĐ ]

Vezani članci
Školski portal: Djeca svakodnevno oko sebe vide loše uzore

Djeca svakodnevno oko sebe vide loše uzore

Prepisuje se u osnovnoj školi, na ispitima još vještije varaju…

Školski portal: Pred izazovima darovite djece generacije Z

Pred izazovima darovite djece generacije Z

...novim generacijama, koje imaju različita iskustva i vrjednote. Osim toga našu…

Školski portal: Talent bez rada nije jamstvo uspjeha

Talent bez rada nije jamstvo uspjeha

...za postignute uspjehe na državnim i međunarodnim natjecanjima iz matematike,…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Izrada kostima za maškare i sudjelovanje u pokladnim svečanostima

Izrada kostima za maškare i sudjelovanje u pokladnim svečanostima

Maškaranje u Imotskom vuče svoje početke…

Školski portal: Za ljepši tjedan igrokaz jedan

Za ljepši tjedan igrokaz jedan

IZGUBLJENA SVJETILJKA  …………… o O o …………… NAPISALA…

Školski portal: Zahvaljujući mobilnosti SLAMathic Drnjani boravili u Ateni

Zahvaljujući mobilnosti SLAMathic Drnjani boravili u Ateni

Svrha je projekta popularizacija STEM područja,…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…