kanadski obrazovni sustav, nakon čega je ova zemlja dospjela među deset najbolje rangiranih na PISA-inoj ljestvici, a radio je i kao savjetnik ministarstava obrazovanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Finskoj i Kaliforniji.

U nedavnom razgovoru za španjolski list El Pais govorio je o tome zašto trenutačni obrazovni sustavi otuđuju đake. On se, naime, poziva na podatak da je 99 posto prvašića zainteresirano za školu, a taj interes, kada djeca krenu u srednju školu, pada na tek 15 posto. Smatra da trebamo prestati kratkoročno krpati probleme u obrazovanju i odlučiti se za drastične promjene u sustavu.

SURADNJA NASTAVNIKA

– Najveći su problemi današnjeg obrazovanja loši rezultati na testovima pisanja, čitanja i matematike, ali i premalo studenata koji se uspiju upisati na fakultet. Posebno je zabrinjavajuća golema razlika između đaka s dobrim rezultatima i onih s lošima. Moramo se pozabaviti i problemom nastavnika koji bi trebali raditi zajedno i surađivati, a da bismo to postigli moramo obrazovati ravnatelje koji će uspjeti uvjeriti nastavnike da je suradnja dobra za usvajanje znanja, kako za njih tako i za učenike.

Ozbiljan je propust činjenica da nemamo ambiciozne programe obrazovanja za nastavnike. Mislim da svaka zemlja koja želi reformirati sustav obrazovanja mora početi od nastavničkoga kadra – rekao je Michael Fullan.

Posebno je kritizirao američki sustav obrazovanja, odnosno praksu ocjenjivanja nastavnika na temelju učeničkih rezultata.

…………..

„Natjecanje za bolje ocjene znači i kraj učenja, ali i ozbiljne probleme, poput onih u Singapuru, Koreji i Kini, gdje je broj samoubojstava među učenicima u porastu”

…………..

– Svrha je ovakvih mjera stvoriti sustav u kojem će nastavnici raditi ono što im naređuje netko izvana. Naša su istraživanja pokazala da se nastavnici aktivnije uključuju u rad svojih škola kad se ulaže u njihovo obrazovanje. To što ćete na nespremno osoblje staviti dodatni pritisak može značiti samo neuspjeh.

Situacija je slična u bilo kojem okruženju – ako zaposlenike plaćate na individualnoj osnovi radi optimiziranja rezultata, može se dogoditi da u kratkom vremenu i postignete bolje rezultate. Ali, vrlo ćete brzo uvidjeti da takav sustav ne funkcionira dugoročno. To je ono što nazivamo ekstrinzičnom motivacijom.

S druge strane, ako nekoga plaćate dostojno – novac ne će biti briga niti teret za tu osobu. Ključ je u intrinzičnoj motivaciji, globalnom tragu koji će ostaviti, dobrim odnosima među kolegama koji se ne će brinuti samo za svoj dio posla kako bi više zaradili i koji će na posao dolaziti puni entuzijazma – kazao je Fullan.

PRIPREMITI ZA ŽIVOT

On se osvrnuo i na sve prisutniju anksioznost đaka. Smatra da natjecanje za bolje ocjene znači i kraj učenja, ali i ozbiljne probleme, poput onih u Singapuru, Koreji i Kini, gdje je broj samoubojstava među učenicima u porastu. Smatra da je potrebno posebnu važnost dati usvajanju sposobnosti koje će đake bolje pripremiti za stvarni život. Dodaje da obrazovanje o klimatskim promjenama mora postati jako važan dio školovanja, važniji od samih ocjena, jer nove generacije moraju biti društveno osvještenije.

O radu i suradnji nastavnika kazao je kako je današnja arhitektura učionice povijesna pogrješka.

– Kad ste nastavnik – izolirani ste, sami ste sa svojim đacima i ne želite da vas netko ometa. To znači da će učenici naučiti samo ono što im vi ponudite i da će propustiti priliku učiti od vaših kolega i otkriti nove stvari koje im mogu biti vrlo korisne.

…………..

 Kvaliteta obrazovanja bit će bolja tek kad ravnatelji uspostave kontakt sa širom zajednicom i potraže ideje za bolje obrazovanje izvan same škole

…………..

Problem ne bismo riješili ni kad bismo, recimo, uveli zakon o obrazovanju koji bi natjerao nastavnike da dijele učionice ili rade zajedno. Da bismo promijenili stvari treba nam sofisticiraniji pristup, a njega moraju promicati ravnatelji i članovi timova, jer autoritativni pristup ne djeluje.

Nastavnici smatraju da svoj posao trebaju obavljati samostalno i žele da se pri donošenju odluka računa i na njih. Zbog toga ravnatelji moraju shvatiti koja je njihova uloga, moraju tražiti inovativne formule izvan školskog okružja. Moraju biti u kontaktu sa zajednicom, s posebnim stručnjacima koji su na tragu novih otkrića, ali i s drugim školama koje će s njima podijeliti nove pedagoške pristupe.

Ravnatelji koji se posvete kontroliranju svojih nastavnika ne će pomoći đacima da postignu bolje rezultate – rekao je Fullan i zaključio da će kvaliteta obrazovanja biti bolja tek kada ravnatelji uspostave kontakt sa širom zajednicom i potraže ideje za bolje obrazovanje izvan same škole. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema El Pais ]