NADARENI UČENICI I NJIHOVI MENTORI > BARTOL BUĆAN I LUKA BULIĆ BRAČULJ – TREĆA GIMNAZIJA, SPLIT

Talent bez rada nije jamstvo uspjeha

ponedjeljak, 10. veljače 2020.

Treća gimnazija u Splitu jedna je od onih čiji učenici postižu vrhunske rezultate, a među njima se svakako ističu Bartol BUĆAN i Luka BULIĆ BRAČULJ, osvajači četverostrukog Oskara znanja ...

...za postignute uspjehe na državnim i međunarodnim natjecanjima iz matematike, fizike, biologije i logike. 

– Saznanje da ti je dodijeljeno najveće priznanje uspjeha, Oskar znanja, već znači mnogo, ali primanje nekoliko Oskara u više kategorija pobuđuje osjećaje ponosa – navodi Bartol Bućan, sad učenik drugog razreda ove splitske gimnazije, navodeći da je osjećaj teško dočarati, jer potiče ustrajnost prema novim izazovima:

– Da mi je netko rekao da ću dobiti čak četiri Oskara, ne bih mu vjerovao. Početkom godine nadao sam se dvama Oskarima, s trećim bih bio presretan. Ali četiri! To sam mogao samo sanjati.

DRAGI „KIPIĆI”

Luka Bulić Bračulj, učenik četvrtog razreda, ističe pak da mu kipići, kako ih on naziva, nisu toliko bitni, ali ih zato njegova mama jako voli, no sama dodjela šlag je na torti natjecateljske sezone.

– Lijep je to znak pažnje, imati organiziranu svečanost u čast uspjeha na natjecanjima, a istodobno pruža priliku za susret s prijateljima natjecateljima iz svih krajeva Hrvatske. Zamjerio bih što je sama svečanost katkad hladnija nego što bih htio, kao da se samo na pokretnoj traci podijele Oskari, no to je, naravno, posljedica velikog broja prvaka i olimpijskih medaljaša. Naravno da je divan osjećaj osvojiti prvo mjesto na nekom natjecanju, pogotovo neposredno nakon natjecanja, ali mislim da je, nakon što se sve slegne, za ukupni dojam bitnije koliko mi je stalo do natjecanja i jesam li riješio najbolje što sam mogao. Mislim da je najveća prednost prvog mjesta što je to najbolji način da se nauči kako se ne živcirati zbog pogrješaka koje su me možda koštale boljeg plasmana – navodi Luka, a Bartol se nadovezuje kazavši kako je lijepo vidjeti da država prepoznaje njihov trud i rad koji iz godine u godinu sve više napreduje, jer ih nešto stalno tjera naprijed:

– Imate želju dati sve od sebe i poboljšati nedostatke, sitnice koje uočavate putem. Biti jedan od najboljih znači mnogo, ne samo meni već i ljudima oko mene. Neopisiv je bio osjećaj kad sam prošle godine pobijedio na natjecanju iz fizike. Sate i sate rada, odricanja i truda nisam uložio uzalud. Dokaz je tome nagrada koju ponajprije shvaćam kao smjerokaz. Skromnost je vrlina, a ja se želim okrenuti sljedećem natjecanju i izazovu. Ostati među najboljima, izboriti i obraniti taj naslov – borba je koja najviše motivira. Nastavljam s intenzivnim radom. Uostalom, rijetko tko će dopustiti da ga se prijeđe bez borbe – navodi Bartol i dodaje da ga svi uspjesi motiviraju, jer su mu važan pokazatelj da može ravnopravno sudjelovati na svim velikim natjecanjima te da uz dovoljno rada može postići mnogo:

–Obrazovni sustav, iz mog iskustva, pomaže, no ima još mnogo nedostataka. Žao mi je što moji kolege često jedinu pomoć dobivaju od profesora, jer su najčešće sve pripreme koje imamo dobra volja profesora, a i škole. Naša je škola, nasreću, prilično angažirana s nadarenim učenicima i pomaže nam u radu i razvoju. No nije tako u svim školama. Nije rijetkost da mi se kolege požale na loše uvjete i sredstva koja se izdvajaju za njihove pripreme u školama, putovanja...

MALO ULAGANJA

Luka pak kaže da motivacija za rad uglavnom nisu toliko uspjesi i nagrade nego ljubav prema samom području, ali naravno da uspjesi pomažu.

– Rad bez rezultata jedna je od najgorih stvari za motivaciju. Motivacija u školi uvelike ovisi o nastavnicima i njihovu pristupu učenicima i predmetu koji predaju. Mislim da sam tijekom svog obrazovanja imao dobre nastavnike koji su mi pružali potporu u radu. Za strukturu obrazovnog sustava ne znam koliko pomaže motivaciji uspješnih učenika te nisam imao priliku iskusiti neke druge obrazovne sustave da bih ih mogao usporediti. Uspješni su učenici uglavnom oni koji su već motivirani za rad pa smatram da je bitnije motivirati one učenike kojima nedostaje motivacije – navodi Luka.

Na upit koliko su zadovoljni potporom društva i institucija Bartol navodi kako smatra da se premalo novca ulaže u nadarene učenike:

– Sjećam se, kad smo trebali ići na međunarodno natjecanja u Bocvanu nismo imali dovoljno novca za pripreme za samo natjecanje. Bila nam je plaćena zrakoplovna karta i hotel u Bocvani.

Bartol ističe kako je zadovoljan satnicom koju u nastavi ima matematika.

– U našoj školi matematiku slušamo šest sati tjedno. Mislim da je to dovoljno. Ne znam kolika je tjedna satnica u drugim školama. Meni je matematika jako zanimljiva i zabavna. Zadatcima pristupam kao da rješavam neku složenu križaljku i zagonetku. Dobra je za rad i razvoj mozga. Matematika zna biti i teška, iako bih prije rekao izazovna, no najčešće ona učenicima izaziva poteškoće jer nisu u toku, selektivno pristupaju gradivu i ne povezuju cjeline. Te rupe u znanju, nedostatak logične poveznice, odnosno mogućnost nadogradnje vidim kao temeljni problem. Ja sam, srećom, imao djeda koji me učio sistematičnosti. Talent, po mom mišljenju, ima značenje, ali nije presudan. Mnogo rada i truda sigurno rezultira uspjehom – ističe Bartol te dodaje kako su prirodoslovni predmeti fascinantni, jer zahvaljujući njima možeš opisati sve oko sebe, od velikog svemira do najmanjih dijelova atoma:

– Preferiram fiziku, predmet je mog interesa i želja mi je nastaviti se baviti njome. Fizika me oduševljava, jer objašnjava način na koji svijet funkcionira. Gdje god pogledate i u koji god dio znanosti zavirite pronaći ćete fiziku. Vodi me ta znatiželja djeteta kojeg zanima sve oko njega. Zanima me zašto smo mi ovdje, kako smo nastali i kako ćemo završiti taj naš put. Vjerujem da će na sva ta pitanja netko jednom odgovoriti, a ja se nadam da ću ja na neki način moći pridonijeti barem djelićem rješenja zagonetke.

RAZNOVRSNA MATEMATIKA

Luka također kaže da je broj sati iz matematike sasvim dovoljan i povećanje bi samo dodatno opteretilo učenike bez vidljive dobrobiti.

– To što volim matematiku ne znači da ne cijenim druge predmete, i prirodoslovne i društvene, te ne znači da smatram da svi vole matematiku. Broj sati matematike trebao bi biti dovoljan da se nauči ono što je potrebno, što mislim da jest, a za one koji žele bolje je da imaju opcije izvan redovite nastave. Što se tiče matematike kao bauka, naravno da ima ljudi kojima matematika ne leži i to je sasvim u redu, ali ne bih je opisao kao bauk. Matematika je kao disciplina jako raznovrsna te ima mnogo područja koja su nekima više ili manje draga. Problem je kod školske matematike što se uči kao alat, skup algoritama za rješavanje zadataka, što je, iako je najbitnije za primjenu matematike, vjerojatno najsuhoparnije područje. Još veći problem nastaje kad se učenicima ne omogući da im gradivo „klikne” u glavi pa budu primorani naučiti algoritam za rješavanje napamet, a i sam znam da mi katkad za neku metodu treba neko vrijeme da takoreći klikne i dok se to ne dogodi rješavanje zadataka mnogo je teže i lakše se zaboravlja –kaže Luka, koji o prirodoslovnim predmetima navodi:

– Pod pretpostavkom da ne ubrajamo matematiku, vjerojatno bih istaknuo biologiju, iz koje sam prošle godine osvojio srebrnu medalju na međunarodnoj olimpijadi, pogotovo evoluciju. Dok sam bio mlađi bio sam opsjednut kemijom, no ta se opsjednutost u međuvremenu smanjila, što ne znači da mi kemija nije više zanimljiva.  

Ova dva uspješna i vrijedna učenika ističu i rad s nastavnicima koji je u njihovoj školi jako dobar.

– Pristupačni su i rado pomažu. Ako vas nešto zanima, uvijek možete pitati profesora. Bez iznimke će se svi potruditi da što bolje odgovore na vaše pitanje. Rad s mojom mentoricom uvijek je jako opušten i najčešće mi, kad joj postavim neko pitanje, odmah odgovori ili mi sljedeći sat donese napisano rješenje. Uvijek nađe vremena ne samo za mene nego i za ostale zainteresirane fizičare u školi i na tome sam joj jako zahvalan. Rad s drugim nadarenim učenicima mnogo mi pomaže jer lakše i brže shvatite problem i dođete do rješenja, sklonosti su vam slične pa se međusobno uvijek možete nadopunjavati. Imam sreću da u školi imamo mnogo nadarenih fizičara pa sigurno ne manjka dodatnog rada ni entuzijazma – kaže Bartol i dodaje da se na dodatnoj nastavi iz fizike okupe najbolji fizičari iz njihove škole.

STUDIRATI U INOZEMSTVU

– Zajednički odabiremo zahtjevnije zadatke pa uz pomoć profesorice uvijek dođemo do rješenja zadataka ili problema. Pitanja joj, naravno, možemo postaviti i za vrijeme redovite nastave. Ako nam treba neki dodatni materijal, poput knjiga ili opreme, naša se profesorica potrudi da nam sve potrebno nabavi ili omogući – kaže Bartol.

Budući da je Luka već u osnovnoj školi sudjelovao na mnogo natjecanja, kad je došao u srednju već je imao dovoljno iskustva da se pretežno može samostalno pripremati:

– Također sam sudjelovao na brojnim kampovima i pripremama koje organiziraju bivši natjecatelji i profesori s fakulteta iz Zagreba te na predavanjima iz matematike koja su organizirana u našoj školi. Zbog svega toga uglavnom nemam organiziran rad s profesorima izvan redovite nastave nego mi daju potrebne materijale za samostalan rad i pomognu mi ako mi nešto treba bolje objasniti. Nastavnici iz predmeta iz kojih se natječem i iz predmeta iz kojih se ne natječem puni su razumijevanja kad je u pitanju nadoknada gradiva, što mi omogućuje da se posvetim pripremama za natjecanja.

O planovima za budućnost Bartol uz uzdah kaže:

– Ima ih mnogo, ali zasad mi je najvažnije obraniti naslov državnog prvaka iz fizike. Što se tiče općenitog plana, nastavit ću s radom iz područja fizike, možda čak i više. Želja mi je usmjeriti se više i na sport, ali to ovisi o slobodnom vremenu.

Luka pak u planu ima nastaviti obrazovanje u matematičkom smjeru, po mogućnosti nešto vezano za statistiku:

– Rado bih studirao u inozemstvu, tako da ću poslati prijave na neka veća sveučilišta u SAD-u i Engleskoj, a uvijek imam sigurnu opciju preddiplomskog studija na PMF-u u Zagrebu. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Ivica Buljan ]

………………………………………..

Fizike i matematike nikad dosta

Profesorica matematike i fizike Marina Tvrdeić, mentorica Bartola Bućana, ističe da je Oskar znanja vrh te da je biti jedan od dobitnika čast i priznanje za sve uloženo tijekom te godine.

– Oskar je simbol najboljega i zaista je poseban osjećaj biti jedan od dobitnika. Mentor oskarovca osjeća se kao ponosni roditelj koji gleda svoje dijete koje je postalo uspješno pa je pritom ispunjen, uspješan, uzbuđen – navodi Tvrdeić i dodaje kako uspjesi svakako motiviraju i daju novu snagu da i u idućim godinama pokušate oformiti još kojega mladog učenika da uspije i stigne do vrha:

– Unutarnja motivacija mnogo znači, a želja za uspjehom vuče naprijed. Motivaciju ne pronalazim u sustavu već u pojedincu, učeniku i profesoru. Posljednjih godina ipak ima napretka u sustavu, kao što je i ova dodjela Oskara znanja.

Mentorica ističe da njoj matematike nikad nije dosta.

– Kao predavaču fizike, matematika mi služi kao alat, pa ako učenici dobro barataju alatom, odnosno matematikom onda im i fizika postaje lakša. Matematika je uvijek slovila za predmet koji je bauk, jer traži cjelovito znanje, ne dopušta zaborav, potrebno je i logičko povezivanje, a to nije uvijek lako – naglasila je profesorica Tvrdeić i o radu s učenicima navela:

– Raditi s učenicima koji žele i mogu više uvijek je izazov. Svaki takav učenik ima svoj stil i način rada. Profesor mu se mora prilagoditi i pokušati ga usmjeravati, ali mu dopustiti slobodu. Konkretno, Bartol se tijekom školske godine spremao za nekoliko natjecanja i teško bi mu se bilo uplitati u način rada, ali trebate uvijek biti spremni i pomoći mu kad god mu pomoć zatreba. Rad s Bartolom vrlo je zanimljiv upravo zbog činjenice da je on vrlo zanimljiva osoba i daroviti učenik. Pokušavam doprijeti do njega i njegovih pitanja te mu olakšati svladavanje novih sadržaja. Bartol je već kao učenik prvog razreda učio gradivo viših razreda, a to nije nimalo lako.

………………………………………..

Vezani članci
Školski portal: Nedostaje nam povezanost predškolskih ustanova i škola

Nedostaje nam povezanost predškolskih ustanova i škola

Dijete koje nema psiho-fizičke sposobnosti za završavanje prvog razreda trebalo…

Školski portal: Potrebno je povećati satnicu i smanjiti gradivo

Potrebno je povećati satnicu i smanjiti gradivo

… u našim školama idealna i da svi učenici s…

Školski portal: Mlađa djeca radije uče od samopouzdanih ljudi

Mlađa djeca radije uče od samopouzdanih ljudi

... razinu samopouzdanja te osobe s njezinim znanjem i točnošću…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…