Vrijeme je za odlazak u vrtić Kelmikula u glavnom estonskom gradu Tallinnu. Mame Kristin TALVIK i Elvira UUSTALU imaju šestogodišnju djecu u najstarijoj vrtićkoj skupini. To znači da će u školu krenuti sljedeće godine, u dobi od sedam godina pa se roditelji oslanjaju na vrtić koji bi trebao pripremiti za školu.

„Priprema je vrlo važna, jer će učenje u školi ići brzo. Mora naučiti postavljati pitanja učitelju, podići ruku, biti hrabar”, kaže Kristin. „Najvažnije je razviti socijalne vještine.”

SPREMNI NA UČENJE

U vrtiću se od djece očekuje da uče kroz igru, a postupno se uvodi formalno obrazovanje. Estonija u ovoj fazi obrazovanja nastoji izjednačiti postignuća sve djece, vodeći računa o tome da svako dijete bude emocionalno i fizički spremno za učenje. Njihovi napori, kako pokazuje PISA-ina studija, rezultiraju smanjenjem jaza u postignućima siromašne i imućnije djece do njihove tinejdžerske dobi. Ravnateljica vrtića Riina LALL kaže da prilikom odlaska iz vrtića ne testiraju djecu. „Djeca dobivaju karticu spremnosti za školu u kojoj su opisane njihove vještine, njihov razvoj i na čemu trebaju poraditi.”

ZAŠTO ESTONIJA NE DIJELI UČENIKE PREMA RAZINI SPOSOBNOSTI?

U Estoniji se opće osnovno obrazovanje odvija u školama u kojima se poučavaju djeca od sedam do šesnaest godina. Ondje se također zadržavaju neki učenici koji se spremaju za više obrazovanje.

Rando KUUSTIK ravnatelj je škole Jakob Westholmi Gumnaasium u glavnom gradu Estonije, s gotovo 1000 učenika i oko 80 članova školskog osoblja. „Ako poučavate djecu prema različitim razinama sposobnosti, tad ih segregirate. Zašto bismo to činili u školama?” Objašnjava zašto se svaki predmet poučava u razredima u kojima su djeca raznih sposobnosti. Razvrstavanje učenika u skupine prema predmetima koje pohađaju ili akademskim postignućima, kao što je to slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu, ovdje je rijetkost.

Od učitelja se očekuje da u razdoblju od nekoliko godina izjednače razlike među učenicima različitoga socioekonomskog statusa. Pritom učitelji imaju veliku slobodu riskirati i osmišljavati lekcije, kaže Kuustik:

„Smatram da su učitelji glavni razlog zašto nam tako dobro ide, jer s njihovom slobodom rada učenici imaju veću želju učiti.”

Kad se Estonija osamostalila od Rusije, ugledala se u svoje susjede, Finsku. Estonski ministar obrazovanja Mailis REPS kaže kako teže nordijskoj razini jednakosti, a to ima svoju cijenu. Osim vrtića, školovanje je besplatno.

„Besplatno u Estoniji zaista znači besplatno. Udžbenici se ne plaćaju, ručak se ne plaća, prijevoz se također ne plaća.”

Obrazovanje se, tvrdi ministar, u Estoniji oduvijek cijenilo, ali je sad u kontekstu poduzetničkog i brzo rastućega gospodarstva posebno cijenjeno.

„Stoga smo danas razvili tradiciju mnogo učiti, pomalo kao azijske zemlje. Učimo mnogo, mnogo sati.” To je izazvalo živu i beskonačnu raspravu roditelja o tome zadaje li se djeci previše domaće zadaće.

U Estoniji odrastaju u gospodarstvu u kojem su digitalne inovacije u prvom planu. Glasanje na izborima u Estoniji se danas odvija samo mrežnim putem.

Učenik Martin objašnjava kako Estonija ima sustav e-škole, što znači da se mnogo njihovih zadataka obavlja i ocjenjuje upravo mrežnim putem. Knjige se također posuđuju elektronički, što učenicima pomaže u obavljanju velike količine domaće zadaće.

„Budući da smo mala država, možda imamo osjećaj da se trebamo dokazati. Moramo se obrazovati da bismo napredovali”, kaže učenica Katja.

Vlada pokušava uvjeriti škole da testiraju učenike u dobi od 10, 13 i 16 godina kako bi pratili njihov napredak. To će morati uravnotežiti s vrlo visokom razinom slobode koju škole trenutačno uživaju.

Postoje i izazovi. Mnogi se učitelji u Estoniji približavaju dobi za umirovljenje i, unatoč velikom naporu za zapošljavanje mladih učitelja, još ih se nedovoljno pridružuje nastavničkoj struci.

U sustavu koji visoko vrednuje svoje učitelje najveći je rizik održavanje jednake razine iznimnog napretka.

………………

NAPOMENA

• UJEDINJENO KRALJEVSTVO: BBC News – odjel BBC-ja odgovoran za prikupljanje i emitiranje vijesti i informativnog programa. Taj je odjel najveća svjetska organizacija za emitiranje vijesti koja stvara 120 sati radijskog i televizijskog programa svaki dan te redovito objavljuje vijesti na internetu.
• Izvor: bbc.com