Nesvrstani
XIII. DIES HISTORIAE
Pogled na društvo kroz prizmu zabave
objavljeno: 8. prosinca 2015.

Tema ovogodišnjeg skupa je „Pogled na društvo kroz prizmu zabave“ u sklopu kojeg će 17 izlagača govoriti o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kulturno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

ŠTO JE DIES HISTORIAE?

Znanstveni skup Dies historiae pokrenuli su 2003. godine studenti povijesti Hrvatskih studija u sklopu Društva studenata povijesti „Ivan Lučić-Lucius“ (DSP Lucius). Skup se tradicionalno održava svake godine u prosincu na temu predloženu od strane studenata i isključivo u organizaciji studenata koji samostalno pozivaju izlagače i brinu se o organizaciji od početne ideje do realizacije. Na skupu izlažu isključivo profesori, viši asistenti, docenti i slični, a izloženi radovi skupljaju se u Biblioteku Dies, zbornik radova. Teme na skupu orijentirane su na zanimljive dijelove povijesti, a u programu se uvijek obrađuju povijesne sekcije, tj. prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i moderna povijest.

IZDVAJAMO DIO IZLAGAČA I TEME:

Josip Vučković govorit će u okviru teme „Zabava u književnosti i književnost kao zabava u razdobljima srednjeg vijeka i renesanse“ o tome što primjeri zabave u ondašnjoj književnosti mogu reći o društvenim skupinama koje su konzumirale i proizvodile takve tekstove te u kojoj se mjeri tadašnjoj književnosti može pripisati i zabavna funkcija;

Dr. sc. Stipica Grgić, reći će nešto više o „Prostituciji u međuratnoj Hrvatskoj“ koja kao vid zabave, djelatnosti i izvor prihoda nije bila zabranjena u hrvatskim krajevima sve do 1934. godine;

Dr. sc. Gordan Ravančić će u temi „Dokolica i zabava na javnim prostorima kasnosrednjovjekovnog i renesansnog Dubrovnika“ govoriti o „dokoličarenju“ srednjovjekovnih Dubrovčana na javnim gradskim površinama;

Dr. sc. Marina Šimunić Buršić približit će dokolicu slobodnog Rimljanina kroz temu „Arhitektura za dokolicu u antičkom svijetu“;

Dr. sc. Marko Jerković analizirat će povijesno-antropološke i literarne razine Buranskog zbornika kroz temu „Što o zabavi kaže Carmina burana?“;

Mag. hist. / mag. cro. Dragana Marković kroz temu „Ića i pića: plesne zabave u Zagrebu u 19. stoljeću“ osvrnut će se na neka pitanja u svezi praćenja trenda organizacije plesnih zabava preuzetog iz europskih zemalja;

Mag. hist. Daniel Rafaelić pokušat će približiti publici satirizaciju filmskog star-sustava u tadašnjim novinama kroz temu „Satira, kino i NDH“;

Doc. dr. sc. Mladen Tomorad s temom „Sport i zabava u starom Egiptu“ predstavit će najvažnije oblike zabave i dokolice u starom Egiptu.