Pitanje postavljeno u najavi možda više i nije toliko provokativno kao što je bilo prije nekoliko godina. Znate li, recimo, da novi periodni sustav elementa ima ispunjen i sedmi red, tj. da su dodani elementi broj 113, 115, 117 i 118? Vjerojatno je još čudnije što vas nešto o kemiji pita povjesničar. Informaciju sam otkrio slučajno, služeći se jednim od brojnih Googleovih alata na mobitelu. Naime, Google Now prati novosti iz područja obrazovanja i svakodnevno mi prikazuje nove naslove.

Google je 1996. godine bio istraživački projekt Larryja Pagea i Sergeya Brina, doktoranda Stanforda. Izradili su internetsku tražilicu koja web stranice nije vrednovala prema ponavljanju ključnih riječi, nego prema vrijednosti međusobnog povezivanja više stranica (Page Rank). Dvije i pol godine kasnije u prijateljičinoj garaži pokrenuli su kompaniju Google Inc. Danas je Google svjetski div koji je 2014. godinu završio s prihodom od 14,5 milijardi dolara.

Njegova se popularnost ne ogleda samo u tome što danas svakodnevno koristimo izraz „guglanje“ za pretraživanje interneta, nego ide toliko daleko da je skupina obožavatelja oblikovala posebnu religiju.

Googlizam (ili Googleova Crkva) je uvjerenje da je ta tražilica najbliža ljudskom poimanju boga. Google se s vremenom proširio na online marketing, internetsku kartografiju i navigaciju, istraživanje i proizvodnju nano tehnologije, istraživanje alternativnih izvora energije, izradu operacijskih sustava (Chrome, Android), dizajniranje mobitela i drugih gadgeta, istraživanja u medicini, svemiru, virtualnoj stvarnosti itd. Jedan od novijih projekata je, recimo, Google Fi koji korisnicima (za sada samo u SAD-u) omogućuje spajanje na internet putem wi-fi mreže bez potrebe za mobilnim operaterima.

Samo pokušaj da nabrojimo sve što Google danas radi zakrčio bi ovu kolumnu na dulje vrijeme. Pogledam li samo na svoj mobitel Google Nexus 5, mogu reći da koristim Android 6.0.1 na kojem je instalirano petnaestak Googleovih aplikacija (GMail, Hangouts, Google+, Maps, Keep, Drive, YouTube, Calendar itd.).

Google for Education

Google for Education je niz besplatnih usluga koje Google nudi učenicima, studentima, učiteljima i školama. Sadrži Gmail, Hangouts, Google Calendar, Drive, Docs, Sheets, Slides, Groups, News, Play, Sites i Vault. Edukatorima nudi i poseban dio za stalno usavršavanje u korištenju Googleoovih alata i digitalnih tehnologija. Uz to, na američkom području nudi i aplikaciju Google Classroom (virtualnu učionicu) te povoljnu hardversku podršku – prijenosna računala Chromebook i druga.

Više o programu Google for Education OVDJE. 

Ako već koristite dobar dio Googleovih alata, svoje znanje i vještine možete produbiti i certificirati. Detalji su dostupni u trening centru.

Google Search Education

Vratimo li se na trenutak na uvodni dio, Google je učiteljima i učenicima pripremio niz videolekcija, izazova i kvizova o učinkovitom korištenju njegove tražilice. Detalje možete potražiti OVDJE. 

Google Maps u nastavi povijesti

Budući da smo još u prazničkoj atmosferi, nećemo duboko ulaziti u metodiku korištenja alata u nastavi povijesti. Zadržimo se malo na temi koju smo otvorili u prošlom nastavku (tu može LINK na prošli nastavak). Za što nam još može poslužiti Google Maps?

Google Maps, naravno, možemo koristiti kao interaktivni zemljovid. Uz to možemo koristiti i funkciju Google Street view kako bismo učenicima približili kako povijesna nalazišta, ostatci i spomenici izgledaju danas. Na gornjem primjeru učenici mogu istražiti kako danas izgleda rimski Kolosej. Mogu ga obići za svih 360 stupnjeva i pogledati iz ptičje perspektive. Na isti način možete „hodati“ ulicama Pompeja, razgledati piramide, posjetiti Elis Island, New York, Pulu, Zagreb, Vukovar itd.

Google Cultural Institute

Google je, sklopivši partnerstva s muzejima i arhivima diljem svijeta, omogućio digitalni pristup raznim kolekcijama, izložbama i arhivima. Među projektima vezanima uz povijest tu su, na primjer, LIFE Photo Collection (4.377.126 stavki), Yad Vashem (135.085 stavki), Counterculture of 1960s (3500 stavki), Protesti 1968. (3501 stavka), DDR Museum (1457 stavki), Getty Images (1373 stavke), US National Archives (1190 stavki), itd. Arhiv se može pretraživati po ključnim riječima, osobama, lokaciji pa tako možemo naći fotografije Zagreba i drugih dijelova Hrvatske. S obzirom na količinu dostupnih materijala, nastavnici i učenici imaju zgodnu priliku za istraživanje prošlosti uz primarne slikovne izvore.

U sljedećem nastavku napuštamo blagdanski ugođaj i pripremamo se za temu o holokaustu.

…………………

Piše: Miljenko HAJDAROVIĆ

Miljenko Hajdarović je nastavnik povijesti u Srednjoj školi Čakovec.

Tijekom 10 godina rada u struci aktivno istražuje i koristi IKT u nastavi.

Urednik je Hrvatskog povijesnog portala (www.povijest.net) i certificirani Googleov edukator.

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.