Naime, zbog posljedičnog zagađenja zraka svake godine više od 5,5 milijuna ljudi umire prerano. Rezultati istraživanja, predstavljeni početkom veljače na sastanku udruženja American Association for the Advancement of Science (AAAS), pokazuju da će, unatoč naporima da se ograniče buduće emisije, broj smrti prouzročenih zagađenjem zraka porasti u sljedeća dva desetljeća ako se ne postave učinkovitiji ciljevi. Danas se više od polovice preranih smrti vezuje uz svjetski najbrže rastuća gospodarstva: Kinu i Indiju.

Zagađenje zraka četvrti je faktor rizika za smrt ljudi diljem svijeta i vodeći okolišni faktor rizika za obolijevanje od bolesti, rekao je Michael Brauer, profesor sa Sveučilišta British Columbia iz Vancouvera, dodajući da je „smanjenje zagađenja zraka nevjerojatno učinkovit način poboljšanja zdravlja populacije”.

Istraživači iz Kanade, SAD-a, Kine i Indije prikupili su podatke o razini zagađenja zraka u Kini i Indiji te izračunali koliko to zagađenje utječe na zdravlje ljudi. Njihove analize pokazale su da se 55 posto smrtnih slučajeva u svijetu prouzročenih zagađenjem zraka dogodilo upravo u te dvije zemlje. Tako se procjenjuje da je 2013. zbog zagađenja zraka umrlo 1,6 milijuna ljudi u Kini i 1,4 milijuna ljudi u Indiji.

Spaljivanje ugljena najveći je krivac za lošu kvalitetu zraka u Kini. Qiao Ma, doktorandica sa Sveučilišta Tsingua u Pekingu, otkrila je da je zagađenje zraka prouzročeno ugljenom odgovorno za otprilike 366 tisuća smrtnih slučajeva u Kini 2013. godine.

Qiao Ma je izračunala i očekivan broj preuranjenih smrti u Kini u budućnosti ako ta zemlja zadrži ciljeve o restrikciji izgaranja ugljena i emisije plinova prema trenutačnoj energetskoj politici i kontroli zagađenja. Otkrila je da će zagađenje zraka, ako se ne postave ambiciozniji ciljevi, izazvati 990 tisuća do 1,3 milijuna preuranjenih smrti u 2030. godini.

U Indiji je glavni uzrok zagađenja zraka praksa spaljivanja drva, gnojiva i druge biomase koja se koristi za kuhanje i zagrijavanje. Milijuni ljudi, pogotovo najsiromašnijih, redovito su izloženi visokim razinama štetnih čestica u svojim domovima.

U posljednjih 50 godina Sjeverna Amerika, zapadna Europa i Japan napravili su značajne korake u borbi protiv zagađenja, koristeći čišća goriva i učinkovitija vozila, ograničivši spaljivanje ugljena te uvodeći restrikcije elektranama i tvornicama.

„Budući da sam vodio procese osmišljavanja i uvođenja strategija za poboljšanje kvalitete zraka u SAD-u, znam koliko je to teško. Zemlje u razvoju imaju važnu zadaću ispred sebe”, rekao je Dan Greenbazm, predsjednik Health Effects Institutea, neprofitne organizacije iz Bostona koja sponzorira ciljane aktivnosti analize zdravstvenih opterećenja što dolaze iz različitih izvora onečišćenja. [ IZ DRUGIH IZVORA | Esciencenews.com | biologija.com.hr ]