U tri dana, od 21. do 23. ožujka 2016. državni stručni skup također su imali i učitelji likovne kulture i nastavnici likovne umjetnosti. Stoga je bilo prilike za mnoge susrete i druženja s kolegama iz raznih gradova naše zemlje. Osmijeha i entuzijazma nije nedostajalo…

■ Skup je počeo u ponedjeljak, 21. ožujka. Nakon uvodne riječi više savjetnice za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost Anite Gergorić, prof., učenici II. osnovne škole Varaždin (učitelj Nikola Habek, prof.) prigodno su otvorili skup državnom himnom i nakon toga počastili učitelje/nastavnike s još dvije pjesme iz mjuzikla na kojem su radili u svojoj školi.

Prvo predavanje održao je Davor Brđanović, prof. mentor iz Glazbene škole u Varaždinu. Tema predavanja bila je Devetogodišnja osnovna škola – prilika za novu kvalitetu obaveznog glazbenog obrazovanja. S obzirom na to da smo jedina škola u Europskoj uniji koja još ima osmogodišnje osnovno školovanje, prof. Brđanović govorio je o očekivanjima društva od obrazovanja, što obrazovanje može, a što ne! Također postavlja pitanje o pripremi našeg obrazovanja za budućnost i izazove 21. stoljeća, misleći pritom na razvoj učenikovih kompetencija i svijesti o cjeloživotnom radu na sebi te poticanju dječje kreativnosti. Jedna od teza na koje su učitelji/nastavnici žustro reagirali jest satnica glazbe u zemljama Europske unije i kod nas. To (ne)raspoloženje o pitanju satnice glazbene kulture/umjetnosti protezalo se i do zadnjeg dana ovoga stručnog skupa. Svi se slažu u jednom: trebalo bi vratiti nastavu glazbe na dva sata na tjedan  i da je jedan sat nastave glazbe doista prekratak da bi se kvalitetno učilo glazbu i o glazbi.

Sljedeće predavanje i okosnica ovog susreta bila je Cjelovita kurikularna reforma – Prijedlog kurikuluma za Umjetničko područje. Članice stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma Umjetničkog područja su mr. sc. Antoaneta Radočaj Jerković (Umjetnička akademija u Osijeku) i Sandra Ivančić, prof. mentor. Polazna je misao pjevanje kao omiljena dječja aktivnost, pjevanje kao spontani oblik komunikacije od najranije dječje dobi i pjevanje kao izražavanje emocija. Nadalje, kod odabira pjesme za pjevanje smatraju da treba poštovati sljedeće čimbenike: estetsku vrijednost pjesme, primjerenost tekstualnog sadržaja, primjerenost opsega pjesme mogućnostima djece, melodijska i ritamska zanimljivost pjesme, melodioznost, tema i didaktička primjerenost pjesme u svrhu razvoja budućih pjevačkih sposobnosti. Također su razradile dobna obilježa dječjega pjevačkoga glasa od prve do desete godine života djeteta koje treba uzeti u obzir kod odabira pjesme. Ovo vrlo zanimljivo i bogato predavanje razrađuje još nekoliko elemenata važnih za učenje pjevanja: razvojni elementi dječjega pjevačkog instrumenta, pjevačko držanje, pjevačko disanje, fonacija i produkcija glasa, dikcija i artikulacija pri pjevanju te glazbena ekspresivnost i muzikalnost.

S velikom su pozornošću sudionici skupa, glazbenici pratili predavanje Cjelovita kurikularna reforma – Prijedlog kurikuluma za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost. Članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga predmetnog kurikuluma su Sandra Ivančić, prof. mentor, Zrinka Šimunović, učiteljica savjetnica, Tomislav Seletković, učitelj savjetnik, Nera Đonlić Bajamić, prof. i Nikolina Matoš, prof. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Ovi glazbenici doista su uložili mnogo truda u izradu prijedloga kurikuluma i prezentaciju u PowerPointu kojom su nam predstavili o čemu je zapravo riječ. Mnogo se učitelja i nastavnika prepoznalo u predavanju sa svojim dosadašnjim radom te je većina njih nakon predavanja izrazila zadovoljstvo ovim prijedlogom kurikuluma. Postavljeno je i pitanje kako će izvoditi nastavu s obzirom na očekivane ishode nastave (ples, balet i sl.) i kako održavati kvalitetu izvannastavnih aktivnosti i nastupa na priredbama s obzirom na to da neki rade na dvije ili više škola. I u ovom Prijedlogu istaknula bih vrednovanje naučenoga, tj. domene koje ćemo pratiti kod učenika kroz obrazovne cikluse. Prvo je Slušanje i upoznavanje glazbe tijekom kojeg učenici analiziraju glazbeno-izražajne sastavnice, obilježja stilova glazbe i prepoznaju slušane skladbe. Druga domena su Aktivnosti: zajedničke i individualne glazbene aktivnosti i sudjelovanje u glazbeno-kulturnom životu, a treću domenu čini Razumijevanje glazbe u kontekstu. To se odnosi na glazbu u prošlosti i svakodnevnom životu, na razvoj i utjecaj različitih vrsta glazbe i osobni osvrt na glazbu.

■ Sljedećeg dana, 22. ožujka 2016.,  Zrinka Šimunović, učiteljica savjetnica iz OŠ Ivana Mažuranića iz Vinkovaca,  nastavila je s jednim iscrpnim i vrlo zanimljivim predavanjem pod nazivom Informacijsko komunikacijska tehnologija u nastavi glazbe. Naglasak je stavila na izražavanje glazbom i uz glazbu, što će se idealno uklopiti u domenu glazbe u kontekstu iz prijedloga kurikuluma. Štoviše, predstavila nam je niz internetskih stranica: flashmusicgames.com za upoznavanje glazbala, musictechteacher.com za glazbene kvizove, jamstudio.com za izradu matrica, khanacademy.org za učenje osnova glazbe, freemusicarchive.org za upoznavanje svih žanrova glazbe, soundbible.com za produkciju zvukova prirode i životinja, musescore.org/hr za pisanje nota, itd… Također je ponudila neke stranice na kojima možemo pratiti webinare za internetsko stručno usavršavanje.

Ostatak smo dana proveli u dvjema radionica. Prva je Rad s pjevačkim zborom vođena mr. sc. Antoanetom Radočaj Jerković i prof. korepetitorom Davorom Dedićem s Umjetničke akademije u Osijeku. Antoaneta Radočaj Jerković predstavila je sebe i svoj rad sa zborom Brevis s kojim postiže vrhunske rezultate. Pokušala je prenijeti osnove pravilne postave glasa i estetike pjevanja. Vježbali smo Benedictus iz Mise za mir Karla Jenkinsa, pjesmu Potočić Dragana Lukića, Dona nobis pacem iz skladbe For the brokenhearted Lite Grier, Pet dubrovačkih madrigala Rudolfa Matza i Thank you for the music poznate grupe Abba u aranžmanu Ingegerd Idar  za četveroglasni ženski zbor. Malo je reći da je ova umjetnica naprednim suvremenim metodama izvukla maksimum iz naših pomalo umornih grla i koliko je veliko njezino znanje. Ona živi glazbu i to se osjeti kroz njezin osmijeh, užitak rada, entuzijazam i ogromno iskustvo. Bravo!

S predavanja prod. Anotanete Radočaj Jerković

……………

Radionica Tradicijska glazba i plesovi uvijek me iznova podsjeti koliko brzo zaboravljamo stvari, pa i one zabavne. Naravno, za ples je potrebna jedna doza dobrog raspoloženja  pa smo se tako i mi naoružali voljom i krenuli na radionicu. Voditelj je Goran Knežević, a Andrea Antić je korepetitor. Sudjelovala sam u nekoliko navrata na njegovim radionicama i mislila sam da puno znam, ali opet sam iznova puno naučila. S obzirom na to da se i mi učitelji ponekad ponašamo nemirno poput naših učenika, i njemu je bilo potrebno strpljenje kako bi nas prisjetio tradicijskih plesova. Podučio nas je plesovima Slavonije, Središnje Hrvatske, Međimurja, Podravine, Like i Dalmacije. Nije potrebno reći koliko smo uživali. Što vam više treba pokraj glazbe i plesa!

■ U srijedu, 23. ožujka 2016. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavio je s predavanjem Emocionalne reakcije učenika u nastavnom procesu. Predavač je povremeno prekidao izlaganje i davao zadatak da međusobno razgovaramo o zadanoj emociji. Uz prvotno čuđenje, brzo smo prihvatili zadatak i uvidjeli korist istog. Teze koje je dr. Kolak obrazložio jesu emocionalne reakcije, didaktička kultura koju možemo promatrati kroz pet temeljnih područja (interakcije, praćenje, procjenjivanje i planiranje, strategije poučavanja, okruženje za učenje i profesionalni razvoj). Objasnio je kako emocije utječu na učenje i poučavanje te na školske ishode. Zaključio je da je evaluacija glavni uzročnik neugodnih emocija i istaknuo da neke negativne emocije imaju i pozitivnu funkciju.

Slijedilo je izlaganje Igora Nikičića, ravnatelja OŠ Đuro Pilar iz Slavonskog Broda, te profesorica Mirele Šprajc i Svjetlane Bajan, iz iste škole. Oni su predstavili projekt Novi zvuk za Europsku uniju – Suradnja za inovacije i razmjenu dobrih primjera – strateška partnerstva ustanova za školsko obrazovanje. Ovaj je tim vrlo detaljnom prezentacijom i videosnimkama dočarao doživljaj realizacije svojeg projekta. Gostovanjem u zemljama Europske unije razvijaju suradnju i organiziraju zajedno s učenicima radionice u kojima se prenosi i tradicijska glazba gostujuće zemlje (ples, pjevanje i sviranje) i metode poučavanja kojima se služe naši učitelji. Uglavnom, zadivljujuće je, iako ovakav projekt zahtijeva dosta vlastitog vremena uz redovitu komunikaciju s određenom europskom školom i dosta olakotnih okolnosti i dobre volje kako bi se ovakav projekt realizirao.

Posljednje predavanje ovoga stručnog skupa bilo je Životni i glazbeni put Arsena Dedića kroz poeziju, šansonu i filmsku glazbu. Predavač je bio Darko Matičević, prof. mentor, koji se posljednjih dvadeset godina intenzivno družio s gospodinom Dedićem. Ako netko ipak ne zna, Arsen je napisao glazbu za više od 110 kazališnih predstava i oko 100 filmova / TV serija / drama (Glembajevi, U registraturi, Prosjaci i sinovi, Meštrović, Donator, Tamburaši, Rabuzin…). Osim glazbom, bavio se i slikanjem. Svoju priču o njegovom životu i anegdotama prof. Matičević prekidao je Arsenovim pjesmama koje smo slušali već pomalo umorni, ali upijali smo svaki ton, svaku notu, svaku riječ…

Na samom kraju ovakvog skupa, što reći? Glava je puna informacija, ali je duša puna glazbe. To je, nadam se, misao vodilja za svakog glazbenika, bilo instrumentalista ili pjevača, bilo učitelja! Duša je puna…!

…………

Silvija FERARA, prof. glazbene kulture | OŠ Granešina