Često, da bih motivirala svoje učenike za određene nastavne sadržaje, pribjegavam različitim oblicima rada. Tako smo i sadržaje nastavne cjeline Hrvatska u europskom okružju, osim uz udžbenik i radnu bilježnicu, usvajali i rješavajući dodatne zadatke u sklopu projekta Republika Hrvatska u EU.

Učenici uvijek vrlo rado prihvate sudjelovanje u novom projektu jer znaju da će aktivnim sudjelovanjem ponoviti već naučeno, a istodobno, kroz zanimljive i poticajne zadatke, usvojiti nova saznanja.

Na početku smo na pogledali kratku prezentaciju/videozapis „Povijest Hrvata, stvaranje RH krajem XX. st”. Prezentacija govori većinom o Domovinskom ratu te o osnivanju samostalne Republike Hrvatske. Na taj smo se način, ponavljajući ono što već znamo, pripremili za nove sadržaje.

Učenici su isticali što oni o tome znaju, što su čuli od roditelja ili djedova i baka. Komentirali su i iznosili svoje mišljenje.

Uz rad u udžbeniku i rješavanje zadataka u radnoj su bilježnici dobili i dodatni zadatak, tj. zadatak sa * (to je zadatak koji nije obvezan, ali, ako ga realiziraju, dobivaju dodatnu ocjenu).

Učenici koji su ga odabrali (više od polovice razreda), uz zapis, ispričali su što su saznali prijateljima u razredu. Na taj su način, u proces nastave bili uključeni i članovi njihove obitelji.

Prvi zadatak u projektu tražio je da naučeno o Republici Hrvatskoj istaknu na listiću: kad je postala samostalna država, koji su njezini simboli i koji joj je glavni grad. Ponovili smo i koje zemlje su nam susjedi i koji su njihovi glavni gradovi te tko je bio prvi, a tko je trenutačni predsjednik Republike Hrvatske.

Razgovarali smo i o glavnom gradu RH-a. Dobro došla je i terenska nastava tijekom koje smo i prošetali Zagrebom pa smo mnoge lokacije o kojima smo pričali vidjeli uživo. Učenici su se s radošću prisjetili svih važnih mjesta koje smo vidjeli u Zagrebu. Ovo je dokaz da je učenje na stvarnim primjerima uz terensku nastavu zaista najbolji način učenja. Učenici na taj način duže pamte ono što su naučili, a bogatstvo je njihova iskustva neprocjenjivo.

Na satu Likovne kulture oslikavali smo licitarsko srce kao jedan od zagrebačkih suvenira.

S pomoću zemljopisne karte koja prikazuje zemlje članice Europske unije u udžbeniku otkrili su susjedne zemlje, članice EU-a. Zadatak u projektu bio je odabrati jednu od njih, samostalno je istražiti (naći podatke na internetu) i sažeto napisati svoja saznanja.

• 

• 

Kao motivacija za sljedeći zadatak poslužila je izreka: Što više jezika znaš to više vrijediš. Učenici su razmjenjivali svoja mišljenja. S obzirom na to da većina njih, uz obvezni 1. strani jezik (nama engleski), uči i njemački kao izborni jezik složili su da je lijepo znati sporazumjeti se na stranim jezicima. Neki su istaknnuli i primjer s ljetovanja kad su mogli razgovarati sa strancima, ili ih barem razumjeti. Tako smo došli i do sljedećeg zadatka: istražiti kako osnovni pozdravi glase u različitim članicama Europske unije. Izrađivali su plakate ili misaone mape s pozdravima odabranih članica EU-a.

• 

• 

• 

Budući da smo početkom prošle godine ostavili kunu iza nas i kao novac preuzeli euro, slijedio je i sličan zadatak u projektu. Učenici su donijeli kovanice eura, a ja novčanice. Ponovno smo ih analizirali, uočavali zapise i slike na njima, a na listiću projekta zapisali su uočeno te opisali i nacrtali odabranu kovanicu i novčanicu.

Nakon završetka obrade nastavnih sadržaja uslijedio je razredni kviz. Odigrali smo kvizove na Wordwallu s temom Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Slijedila je provjera usvojenosti gradiva nastavne cjeline. Učenici koji su brže riješili zadatke, dobili su i križaljku s pojmovima nastavne cjeline.

RIJEŠI KRIŽALJKU > Hrvatska u EU – križaljka.pdf

■ Napisala: Gordana JURAS, učiteljica razredne nastave, učiteljica mentorica, OŠ Ivanovec ■