Nella Mihaljinec, nastavnica likovnih umjetnosti, radi kao učiteljica likovne kulture u Zagrebu, u OŠ Izidora Kršnjavoga. U dugogodišnjem pedagoškom radu surađivala je na brojnim projektima u zemlji i inozemstvu te sudjelovala na simpoziju ICAF-a u Washingtonu, Münchenu i Bjelolasici. Predanim radom nastoji svoje učenike odgojiti prvenstveno kao estete i dobre ljude ostavljajući u njima trag oplemenjenog čovjeka. Za Školski portal odabrali smo nekoliko njezinih ilustracija i proznih tekstova iz opsežnijeg didaktičko-umjetničkog djela u nastajanju.

Div Krumpopet

U nekoj zemlji u dalekom širokom svijetu, tik uza sunce, na velebnoj planini opkoljenoj nebeskim plavetnilom u podnožju koje srdito more udara o stijene, živi div Krumpopet. Riđokos, bradat, odjeven u lanenu košulju i zelene hlače i obuven u škripave čizme.

Uzgajao Krumpopet plodove čudnovata oblika i prodavao ih na tržnici u gradu podno planine. Za većinu ljudi bio je on šutljivi čudak koji trguje kvrgavim gomoljima. Došavši na trg otvorio bi svoju vreću i zagrmio: – Krumpiri!!!

Oblak Nestor

Dok je bešumno klizio plaštem starca zvanog nebeski svod, oblak Nestor zapazi riđokosoga gorostasa.

– Hej! – reče Nestor grubim glasom, nagriženim od soli. – Znaš li kakvo konačište, gdje bih se mogao odmoriti?

Uronjen u svoje misli, Krumpopet ga nije čuo. Nestor ponovi pitanje, gledajući ga izazivački i podrugljivo, kako je već promatrao Zemljane. Krumpopet se trzne i pristojno odgovori:

– Svakako, tu nadomak šume vila Vikica drži oštariju. Navrati, lijepo će te ugostiti.

Nestor zaplovi dalje i uđe u oštariju, a Vikica mu ponudi najbolji nektar. Vode mu nije dala, već ga je ispratila na počinak. To nije bilo po volji njezinu mužu, gorostasu Viktoru.On bi radije da mu je Vikica priredila parnu kupelj, tako da oblak naraste, postane težak i otplovi nebom. Tad bi se mjehurići vodene par zbili i počeli gurati pa bi na zemlju padali kao debeli vodeni padobranci. Kišne kapi bile su nužne žednim krumpirima na poljima, a Viktor, Krumpopetov brat, znao je kako je suša pogubna za bespomoćne gomolje.

Bauk-Pauk

Jednoga običnoga jutra, koje je odisalo mirisima opranoga rublja, sjedio je Krumpopet za kuhinjskim stolom i doručkovao. Kroz prozor je netremice promatrao kestenovu krošnju, u sredini koje je bila razapeta paukova mreža. Mreža se protezala sve do susjednoga drveta. Krumpopet ustane, iziđe na livadu ispred kuće i ljubazno upita zapuhanog pauka kako se zove.

– Ja sam Bauk. – odgovori upitani. – Pletem mrežu na svježem zraku i spajam jedan vrh planine s drugim. Sad se odmaram u hladovitoj kestenovoj krošnji.

– Smijem li se poslužiti tvojom mrežom i objesiti rublje kad se zaputiš na vrh planine? – zamoli Krumpopet. Dobroćudni Bauk mu dopusti da razastre rublje i užurbano se otputi za svojim poslom.

Oktavija – Osma

Gledajući Krumpopeta kako vješa rublje, Bauk se zamisli i zaključi kako bi bilo korisno da svoju nećakinju Oktaviju upozna s gorostasom. Uputi se Bauk stoga hitro u Paukgrad. Njegova nećakinja bila je drska, ali ljupka i učena paučica, koja je ujaku unaprijed isplela udobnu mrežu za odmaranje.

Uto se pod njezinim prozorima začulo tiho stenjanje šest stonoga koje su vukle Baukova kola. Skočivši na zemlju, Bauk uđe u kuću i udobno se smjesti u mrežu. Strogo pogleda Oktaviju i razloži joj svoj naum. Ona je rado pristala na susret s Krumpopetom, jer već dugo nije izlazila u grad. Nato pošalju skoroteču s porukom Krumpopetu.

Sutradan u kafiću na rivi, uz koju su se gegali valovi zadovoljno mašući bijelim krestama, gosti su čekali svoje napitke, a Oktavija i Krumpopet zadovoljno srkali čak od kamilice.

Oktavija se oklijevajući zagledala u diva, pa odlučno zagrmjela:

– Vi biste, Krumpopete, mogli češće sa mnom popiti šalicu čaja.

On se trgnuo, problijedio i promucao: – A zašto?

Oktavija nije znala da se Krumpopet druži s Adrijanom, kćeri ribara Klaudija, uz kekse od lavande i čaj od mente. Čak je i naslikao nekoliko njezinih portreta.

Kad je razočarana paučica čula tu priču, ljutito je zamahnula rukama, odsočila i bezglavo pobjegla na obližnje drvo. Tako je i prije nego što je započela, završila romantična povijest o Oktaviji i Krumpopetu.

Autorica teksta i ilustracija: Nella Mihaljinec