„Tehnologija može pojačati dobro poučavanje, ali dobra tehnologija ne može nadomjestiti slabo poučavanje“, smatra Andreas SCHLEICHER, OECD-ov direktor obrazovanja, te dodaje da stanje u školama „zamjetno zaostaje iza obećanja koja nam tehnologija nudi“.

Schleicher je rekao da zemlje, kako bi ispunile to obećanje, moraju razviti strategije kojima će izgraditi učiteljske kapacitete, a sami učitelji trebaju postati „aktivni agenti promjene“ kada je u pitanju uvođenje i dizajniranje inovacija vezanih uz tehnologiju.

OECD u svom izvještaju „UČENICI, RAČUNALA I UČENJE“ otkriva da je u primjerima u kojima su računala korištena u učionici njihov utjecaj na ishode učenja u najboljem slučaju „mješovit“.

Učenici koji računala u školi koriste umjereno obično imaju bolje ishode učenja od učenika koji računala koriste rijetko, kaže Schleicher. „Ali, učenici koji u školi računala koriste vrlo često postižu puno lošije rezultate, čak i nakon što uzmemo u obzir socijalno podrijetlo i demografiju.“

OECD-ov izvještaj također naglašava da su učenici koji izvan škole provode najviše vremena online izloženi većem riziku od osjećaja usamljenosti u školi, kašnjenju ili preskakanju lekcija.

Podaci iz PISA-inih testova iz 2012. analizirani su da bi se usporedile digitalne vještine učenika i okruženja za učenje.

NALAZI IZVJEŠTAJA SU SLJEDEĆI:

• 2012. godine 96 posto 15-godišnjaka u zemljama OECD-a izvijestilo je da ima računalo kod kuće, ali samo 72 posto je reklo da se koristi računalom u školi.
• U Koreji i Šangaju – dvama najviše rangiranim područjima u PISA-inim testovima 2012. godine – 42 i 38 posto učenika izvijestilo je da se koristi računalom u školi
• To je prvi put da je PISA izmjerila koliko vremena učenici provedu koristeći internet kod kuće i u školi
• U prosjeku, u zemljama OECD-a učenici provedu više od dva sata online svaki dan
• Radnim danom u Australiji, Danskoj, Estoniji, Rusiji i Švedskoj jedan od četiri učenika provodi više od četiri sata online izvan škole
• Učenici koji provode više od šest sati online radnim danom izvan škole pogotovo su podložni osjećaju usamljenosti u školi, kašnjenju na sate ili nedolasku u školu.

Schleicher napominje kako postoji mogućnost da tehnologija u učionici ponekad može ometati intenzivnu interakciju učitelja i učenika potrebnu da bi učenici mogli razviti više razine razmišljanja i dublje razumijevanje sadržaja lekcije.

„Druga je interpretacija da još nismo postali dovoljno dobri u pedagogijama koje se koriste tehnologijom na najbolji mogući način te da će dodavanje tehnologije 21. stoljeća praksama poučavanja 20. stoljeća samo razvodniti uspješnost poučavanja.“

Unatoč mnogim izazovima, Schleicher dodaje kako ne trebamo očajavati zbog tih otkrića.

„Moramo edukatorima osigurati okruženja za učenje koja podržavaju pedagogije 21. stoljeća i pružaju djeci vještine 21. stoljeća potrebne da bi uspjela u svijetu sutrašnjice.“

Naglašavajući koristi tehnologije, Schleicher je rekao da bi učenici sada mogli imati pristup najboljim i najsuvremenijim udžbenicima. Umjesto toga što su ograničeni na tiskane tekstove, edukatori i učenici bi mogli jednostavno iskoristiti specijalizirane materijale.

„Tehnologija pruža odlične platforme za suradnju u stvaranju znanja, gdje učitelji mogu jednostavno podijeliti i obogatiti materijale za poučavanje. Možda najvažnije od svega, koristeći alate temeljene na istraživanju i suradnji, tehnologija može podržati nove pedagogije koje se fokusiraju na učenike kao aktivne sudionike.“

…………………….

NAPOMENA:

• Teacher je portal Australskog vijeća za istraživanje edukacije (ACER), neprofitna organizacija, neovisna o vladi i edukacijskim sustavima.
• Izvor: teachermagazine.com.au