SAŽETAK: Ovaj je rad namijenjen srednjoškolskim nastavnicima i iznosi prijedlog metodičke obrade nastavne jedinice Edward Škaroruki (Edward Scissorhands, Tim Burton, 1990) u srednjoj školi.

■ 1. UVOD ■

Film EDWARD ŠKARORUKI (Edward Scissorhands, Tim Burton, 1990) primjeren je za analizu i interpretaciju u svim razredima srednje škole, a učenicima će biti zanimljiv zbog svoje bajkovite atmosfere, vizualne dojmljivosti i neočekivana kraja, te zbog njima uglavnom poznata autorskog imena Tima Burtona.

Taj bi film bilo dobro obraditi potkraj drugoga ili početkom trećega razreda jer se tada on može povezati s nastavom hrvatskoga jezika, to jest s predmetnim područjem književnosti. Naime, iskustvo pokazuje da se, iako se nalazi u nastavnome programu hrvatskoga jezika za druge razrede, zbog općenito vrlo opširna programa i nedovoljnog broja sati, književnopovijesno razdoblje romantizma obrađuje obično tek početkom trećega razreda, a ikonografija ovoga filma može se povezati sa žanrom horora koji svoje podrijetlo pronalazi u romantičarskoj književnosti (gotički roman, Mary Shelley, Edgar Allan Poe), ali i u njemačkome ekspresionizmu.

S obzirom na to da ovaj film zapravo ne pripada žanru filma strave, može poslužiti i kao dobar temelj za razgovor o samome pojmu filmskoga žanra, o klasifikaciji žanrova, ali i o činjenici da se žanr u postmodernizmu ne može strogo odrediti upravo zato što nije uvijek “čist”.

U prvome ili drugome razredu srednje škole obrada ove nastavne jedinice svoju polazišnu točku može imati u filmskim izražajnim sredstvima poput scenografije, kostimografije i maske. Također, film se može interpretirati iz perspektive postmodernizma, čime bi se mogao povezati s predmetnim područjem
nastave književnosti u četvrtome razredu.

■ 2. STRUKTURA NASTAVNOGA SATA ■

Kada je riječ o strukturi nastavnoga sata koji se temelji na samome filmskom djelu, uvijek valja uzeti u obzir trajanje filma s obzirom na značajnu i nezaobilaznu preporuku da se film gleda u cijelosti i bez prekidanja u za to optimalnim uvjetima. Edward Škaroruki traje 105 minuta pa su za obradu ove nastavne jedinice potrebna četiri školska sata. S obzirom na vječan nedostatak novca u proračunu za mnoge kreativne ideje, ali i nužna tehničko-materijalna poboljšanja u obrazovanju, u današnjim uvjetima rada u školi (rad u smjenama, nedostatak prostora i tehničkih uvjeta, velika
satnica u kojoj se ostavlja minimalno mjesta za fakultativnu nastavu) vrlo je teško, gotovo nemoguće, održati četiri sata nastave fakultativnog predmeta zaredom, stoga je najbolje u jednome terminu gledati film bez prekidanja, a u drugome se posvetiti analizi i interpretaciji filma podsjećajući učenike na filmsko djelo odgovarajućim insertima.

CILJ NASTAVNOGA SATA (u trećem razredu srednje škole) jest navesti, prepoznati te razumjeti izražajna i sadržajna obilježja filma Edward Škaroruki (posebice važnost filmskog prostora i kostimografije u oblikovanju priče), povezati njegovu ikonografiju sa žanrom filma strave te svoje spoznaje sintetizirati u interpretaciji koja omogućuje cjelovito razumijevanje filma i stjecanje znanja o Burtonovoj stvaralačkoj poetici.

Ovakav se cilj može ostvariti tipom nastavnoga sata koji obuhvaća interpretaciju filmskoga djela i obradu novoga gradiva.

Filmskoobrazovne zadaće jesu: prepoznati filmske planove i njihovu funkciju u oblikovanju filmskoga prostora, odrediti značaj filmskoga prostora i kostimografije za stvaranje filmske priče i karakterizaciju likova, okarakterizirati junaka te odrediti zajednička obilježja filmskoga i romantičarskoga junaka, odrediti motive, temu i ideju filma, upoznati nadžanr filmova fantastike te žanr filma strave i njegovu ikonografiju, te povezati poetiku njemačkoga ekspresionizma s nastankom horora kao žanra.

ODGOJNE SU ZADAĆE: razvijati učeničko zanimanje za filmsku umjetnost, poticati učenike na razmišljanje o posljedicama izolacije i odbačenosti, o odnosu prema “slabijima” te općenito o moralnim vrijednostima našega društva, usmjeravati učeničku svijest na njegovanje vlastita mišljenja u atmosferi moralne panike i psihologije mase te apostrofirati važnost odlučnog nepristajanja na konformizam kao lakši put.

Funkcionalne su zadaće: poticati učeničko kritičko mišljenje temeljeno na argumentiranu iznošenju stajališta, upozoravati na važnost sintetiziranja vlastitih spoznaja te razvijati sposobnost oblikovanja i izricanja misli te sposobnosti doživljavanja, povezivanja i zaključivanja.

■  2.1. MOTIVACIJA ■

Prikladna motivacija za gledanje filma Edward Škaroruki jest Burtonov kratki animirani film Vincent(1982), nastao tehnikom stopanimacije, te kratak razgovor nakon projekcije. Naime, Vincent se istodobno može povezati s romantičarskom književnošću – s Edgarom Allanom Poeom (čime se ostvaruje korelacija s predmetnim područjem književnosti unutar nastave hrvatskoga jezika), s filmovima strave, ali i s Edwardom Škarorukim (Vincent Price i ikonografija horora). Učenici također mogu dobiti zadatak da Vincenta usporede s Poeovim Gavranom ili da pokušaju objasniti u kakvoj su vezi Poe, film strave i Burton. […]

■  2.2. NAJAVA TEME, PROJEKCIJA FILMA I IZNOŠENJE DOŽIVLJAJA ■

[…] Učenike bi trebalo uputiti na to da tijekom projekcije filma razmisle o značaju filmskog prostora te kostimografije i maske u oblikovanju filmske priče. Nakon projekcije, potrebno je dosljedno primijeniti metodičko načelo slobodnog iznošenja mišljenja i doživljaja učenika kako bi se učenici iz subjektivne sfere emocionalne uvučenosti u film otvorili za racionalan pristup analizi i interpretaciji, temeljenoj na argumentiranim tezama (usp. Težak, 2002: 119).

■  2.3. ANALIZA I INTERPRETACIJA ■

Najavna špica filma počinje amblemom produkcijske kuće 20th Century Fox, znakovito prekrivenim snijegom te (uz naslov filma, koji se “razdvaja” podsjećajući na škare, i ostale natpise koji se odnose na popis filmske ekipe) sadrži podšpicu (usp. Turkovic, 2008: 163) ispunjenu kadrovima tamnih i relativno slabije raspoznatljivih detalja teških starih drvenih vrata punih udubina i ogrebotina, jezivih skulptura obavijenih paučinom, strmih i trošnih stuba, čudnovatih i pomalo zastrašujućih strojeva iz kojih izlazi para i istih takvih izuma, kadra ruku te snježnih pahuljica. Sve su to kadrovi koji upućuju na tvorbene elemente priče koja slijedi i koji će postati u potpunosti jasni tek nakon gledanja filma. Na podšpicu filma evidentno je utjecao film strave, s obzirom na to da ona varira razlicite elemente njegove ikonografije.

U skladu je s ikonografijom horora i prvi kadar nakon špice koji je pretapanjem povezan s prethodnim kadrom snježnih pahuljica. Riječ je o totalu mračnoga dvorca sa šiljastim gotičkim tornjićima, koji se nalazi na izoliranome strmome brežuljku. Filmska enciklopedija navodi zatvorene prostore poput starih dvoraca i ukletih kuća kao prepoznatljiva mjesta radnje filma strave (usp. Munitic, 1986: 403). Taj je kadar indikativan jer gledatelja upozorava na važnost filmskog prostora (staroga dvorca) za priču koja će tek slijediti, a total kao plan ima i svrhu daljnje prostorne orijentacije (usp. Peterlic, 1982: 70). […]

■  2.4. SINTEZA ■

Edward Škaroruki je postmodernistički film koji pripada nadžanru filmova fantastike, a oni se katkada dijele na bajku, znanstvenofantastični film i film strave (usp. Peterlic, 1986:371). Naime, ovo filmsko djelo sadrži elemente horora (gotički dvorac, lik ludog znanstvenika, lik takozvanog čudovišta, konvencija dolaska u stari dvorac na početku filma), znanstvenofantastičnu premisu (znanstvenik stvara androida) te elemente bajke (obiteljski odnosi i metafora odrastanja, usp. Gilić, 2007: 106). Također, zbog toga što obiluje humorom i razotkriva nesavršenosti ljudske prirode (usp. Turkovic, 2003: 304), sadrži i neka obilježja komedije. […]

■  2.5. ZADAVANJE ZADATAKA ZA SAMOSTALAN RAD KOD KUĆE ■

Nekoliko je prijedloga zadataka za samostalan rad kod kuće. Učenicima se može zadati zadatak da pogledaju Burtonov film po svome izboru te da, na temelju usporedbe toga filma i filma Edward Škaroruki, napišu esej o Burtonovoj poetici, čime se uspostavlja korelacija s nastavom hrvatskoga jezika, točnije, s predmetnim područjem jezičnoga izražavanja.

Kako bi se, uz predmetno područje jezičnoga izražavanja, uspostavila korelacija i s predmetnim područjem književnosti, učenici mogu dobiti zadatak da pročitaju Poeovu pripovijetku Pad kuće Usher i usporede je s istoimenim filmom iz 1960 (House of Usher, Roger Corman, 1960), u kojem glumi Vincent Price. Pritom se učenike može uputiti i na istoimen Epsteinov film (La chute de la maison Usher, Jean Epstein, 1928).

Ako se ova nastavna jedinica obrađuje u okviru primjerice nastave engleskoga jezika, što bi moglo biti osobito svrhovito u jezičnim gimnazijama, navedeni zadaci mogu uspostaviti korelaciju i s nastavom engleskoga jezika ako učenici dobiju zadatak da svoje eseje pišu upravo na tome jeziku.

■  3. ZAKLJUČAK ■

Edward Škaroruki izvrstan je izbor za nastavu filmske umjetnosti u srednjoj školi zbog svojega postmodernističkoga karaktera koji pokazuje kako se autori mogu poigravati žanrovskim kanonima, zbog toga što ga je moguće neposredno povezati s poetikom postmodernizma, a posredno i s poetikom njemačkoga ekspresionizma, ali i zbog činjenice da je dobar primjer toga kako filmski prostor, kostimografija i maska mogu utjecati na oblikovanje filmske priče.

Nije na odmet spomenuti i to da je Edward Škaroruki izvrstan izbor za srednjoškolsku nastavu i zbog još jedne svoje relevantne karakteristike – dopadljivosti koja učenike može motivirati na to da i samostalno zavire u njima uglavnom nepoznat burtonovski filmski svijet umjesto u već poznat svijet omiljenih akcijskih filmova i tinejdžerskih komedija. Ako samoinicijativno učenicko gledanje kojeg drugog Burtonova filmova bude jedini uspjeh ove nastavne jedinice, možemo biti zadovoljni postignutim. Dodajmo tome i nadu da za učenike snijeg više neće biti puka meteorološka pojava, nego i simbol toga da se ljepota može pronaći i na onim mjestima na kojima se to najmanje očekuje. [ IZ DRUGIH IZVORA | medijskapismenost.hr | Izvor: Ana Đordić, Metodički pristup analizi i interpretaciji filma Edward Škaroruki kao nastavne jedinice u srednjoj školi, Hrvatski filmski ljetopis, broj 76 ]  Cijeli tekst pročitajte OVDJE.