KRATKA POVIJEST KAVE

Malo je napitaka koji pružaju toliko zadovoljstva, utjehe i poticaja kao kava, koja je oduvijek jedan od rafiniranih užitaka. Podaci o podrijetlu kave izgubljeni su u legendi iz 6. stoljeća, kad su etiopski pastir i njegovo stado koza, tražeći zelene pašnjake i hranu, probali slatke crvene bobice s neobičnih grmova. Svidio im se okus i živahnost koju su osjećali nakon konzumacije.

Pastir je svoje iskustvo povjerio svećeniku i vijest o slatkim, crvenim i „poticajnim“ bobicama ubrzo se proširila.

Do 10. stoljeća kava se smatrala hranom, a do 13. stoljeća su okrepljujući učinci kave bili dobro znani u islamskome svijetu. Kava se smatrala djelotvornim lijekom, ali i religijskim napitkom koji pomaže vjernicima da ostanu budni za dugotrajnih molitava. Do kraja 15. stoljeća kavane su na Bliskom istoku postale omiljena okupljališta.

Prvo arapsko zrno u Europu su donijeli mletački trgovci jer se do tada, kako bi zadržali nadzor nad svojim unosnim poslom, prodavao isključivo zgotovljen napitak ili pržena zrna. Svježa zrna, koja su mogla proklijati i razviti se u plodan grm, nije bilo dopušteno iznositi iz Arabije.

Godine 1637. u Engleskoj je otvorena prva europska kavana. Kavane su u sljedećim desetljećima zamijenile gostionice i postale središta društvenog i političkog života, naročito za muškarce. Potkraj 17. i početkom 18. stoljeća srednji se stalež počeo vraćati u gostionice, londonske kavane su se razvile u ekskluzivne klubove, a čaj umjesto kave postaje omiljenim napitkom, i na dvoru i među pukom, u kojem su mogli uživati i žene i muškarci.

Dok su kavane u Engleskoj propadale, u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim europskim zemljama postale su omiljena okupljališta.

Čaj je bio omiljeno piće većine američkih doseljenika sve dok Boston nije priredio svoju glasovitu Bostonsku čajanku 1773. godine, na kojoj su bojkot čaja i borba za slobodu pretvorili kavu u tradicionalno američko demokratsko piće. Kava je svugdje u svijetu postala poznatom alternativom alkoholu i uglavnom je bila omiljena među poslovnim ljudima i intelektualcima. U kavanama je pijenje kave poticao i razgovor pa su kavane omogućile potpuno novo okružje za društveno, intelektualno, trgovačko i političko djelovanje.

Kavin napitak je u Zagreb stigao iz Beča potkraj 17. stoljeća.

Hrvatski puk nije uživao u kavi sve do poslije Prvog svjetskog rata, a nakon Drugog svjetskog rata počela se pod utjecajem istočnih susjeda postupno piti u svim društvenim slojevima.

Najčešće se uživala „turska“ kava i pila se iz fildžana, a tek kasnije počeli su se piti espresso, makijato (macchiato), kapučino (cappuccino) i filtar-kava.

            

Danas je pijenje kave i drugih kofeinskih napitaka rašireno i kod kuće i na javnim mjestima. Kava je i danas napitak zbog kojeg se ljudi sastaju da bi raspravljali, razvijali i razmjenjivali informacije i ideje.

Kava je i dalje napitak koji olakšava i potiče razmjenu i suradnju bez rizika gubitka samokontrole koji se povezuje s alkoholom.

UZGOJ I PRERADA KAVE

Postoje 73 vrste kavinog drveta, ali su najraširenije i najvažnije Coffea arabica (arapski grm kave) i Coffea canephora, poznatija kao robusta. Plod grma kave nazivaju trešnjom, iako je nalik na brusnicu – crveni, slatkasti plod s dvije sjemenke. Većina biljaka najprije cvate, a zatim rodi plodom.

Maleni zimzeleni grmovi kave istodobno cvjetaju bijelim cvjetovima koji mirišu na jasmin i donose zrele i nezrele plodove, što berbu kave čini izuzetno zahtjevnom jer se dozrela zrna moraju brati pojedinačno. Zdrav grm kave u prosjeku ima oko 2000 zrna, od kojih je samo 400 vrhunske kvalitete. Svaki put kad ispijate šalicu espressa uživate u koncentriranom ekstraktu 60 zrna.

   

Okus i aroma zrna kave oslobađaju se isključivo prženjem. Sirova zrna mogu biti uskladištena godinama, a prženo se zrno mora upotrijebiti što prije. Najveći su neprijatelji zrnima kave zrak i vlaga. Jednom izložena njihovu djelovanju, aromatična ulja kave nestaju, čime kava gubi svoj okus i miris.

Razvili su se različiti načini prženja kave u različitim dijelovima svijeta, a time i različiti okusi kavinog napitka. Okus kave ovisi o klimi, tlu, nadmorskoj visini, uvjetima u kojima se uzgaja i ljudskoj brizi prigodom berbe.

Postoji više načina ili postupaka za spravljanje kave. Osnovni način podrazumijeva miješanje mljevene kave s prokuhanom vodom u odgovarajućem omjeru. Kava se pije odmah nakon pripreme.

KOFEIN – MOLEKULA KOJA KAVU ČINI KAVOM

Od samog početka kava je u Europi bila poznata kao lijek za mnoge bolesti. Neki su cijenili njezin pozitivan učinak na probavu, dok su drugi ukazivali na njezinu štetnost i tvrdili da muškarce čini impotentnima, čak i sterilnima. Jedan od najvažnijih sastojaka kave je kofein (kafein), alkaloid koji sadržavaju mnoge biljke i neizbježan je sastojak mnogih namirnica koje upravo zbog toga rado konzumiramo.

Molekule kofeina su prisutne u mnogim biljnim vrstama, ali ih najviše ima u kavi, čaju i zrnu kakaa. Kofein je izoliran i imenovan početkom 19. stoljeća, ali mu je točan sastav utvrđen tek 1875. godine.

Nema mirisa i gorkastoga je okusa te djeluje kao stimulans, diuretik i blagi laksativ. Mnoge ljude kofein oslobađa tegoba uzrokovanih astmom, a sadržavaju ga i neki lijekovi protiv migrene. Pojačava lučenje hormona gušterače, sprječava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimulira rad srca te lučenje kiseline u želucu. Kofein, među ostalim, pojačava brzinu i intenzitet disanja, mišićima omogućuje dopremu veće količine kisika te smanjuje osjećaj umora.

Kofein je psihoaktivna supstancija i kao takav potiče misaone procese i olakšava pamćenje. Poboljšava koncentraciju i reflekse, te sposobnost ponavljanja određenih radnji bez dosade. Kofein poboljšava koordinaciju tijekom izvođenja složenijih zadataka kao što je upravljanje automobilom i drugim vozilima ili strojevima. Počinje djelovati nakon 15 do 30 minuta od unošenja u organizam.

Djeluje 5 do 6 sati, a kod pojedinih osoba i nakon 10 sati. Izlučuje se iz organizma najviše putem mokraće (do 75 %).

Uz dobre strane, kofein ima i nekoliko loših. Pretjerana količina kofeina može izazvati niz neželjenih pojava. Kod nekih osoba izaziva nesanicu, depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, a uzrokuje i suženje malih krvnih žila. Količina kofeina u tijelu ne bi smjela biti veća od 0,5 g (4 − 5 šalica kave dnevno).

Liječnici kažu da ne bismo smjeli dnevno unijeti više od 400 – 450 miligrama kofeina. Ako je količina kofeina veća, rizik od aritmije srca, grčeva i problema s disanjem raste. Fatalna razina kofeina u krvi koja može izazvati smrt, prema tvrdnjama liječnika, iznosi 10 g, što odgovara količini od 75 − 100 šalica kave.

Kava najviše zabrinjava osobe s povišenim krvnim tlakom. Ta zabrinutost nije bez osnova jer su rezultati istraživanja, objavljenog 1996. godine, potvrdili da postoji uzročno-posljedična veza između kave i povišenog krvnog tlaka (hipertenzije). Većina liječnika se slaže da manje od 5 šalica kave dnevno nema negativnih posljedica na kardiovaskularni sustav. Oni koji su doživjeli srčani udar moraju paziti na dnevnu dozu kave. Pretjerivanje izaziva povećanje broja otkucaja srca, što može dovesti do aritmije. Osobama s težim poremećajima rada srca preporučuje se potpuno izbjegavanje kave ili upotreba kave bez kofeina.

Francuski povjesničar Jules MICHELET je rekao:

„Kava, napitak za trezvenost, moćna hrana za mozak, koja za razliku od drugih pića, povećava bistrinu i čistoću; kava, koja rastjeruje oblake mašte i njihov sjetni teret, koja iznenada rasvjetljuje stvarnost bljeskom istine.”

……………..

Piše: Karla VUKŠIĆ