Samo su dalekoistočne zemlje poput Singapura i Kine nadmašivale Fince u rangiranju utjecajnog Programa za međunarodnu procjenu studenata (Programme for International Student Assessment – PISA).

Političari i stručnjaci za obrazovanje diljem svijeta – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo – hodočastili su u Helsinki u nadi da će otkriti i kasnije primijeniti tajnu finskog uspjeha.

Zbog toga je još zanimljivije to što će Finska krenuti s jednom od najradikalnijih reformi obrazovanja ikada poduzetih u nekoj zemlji – zamjena tradicionalnog „učenja prema predmetima“ novim „učenjem prema temama“.

Pasi SILANDER, gradski razvojni upravitelj u Helsinkiju, objasnio je:

„Potrebna nam je drugačija vrsta obrazovanja kako bismo ljude pripremili na radni život.

Mladi ljudi koriste poprilično napredna računala. U prošlosti su banke imale mnogo službenika koji su se bavili računskim operacijama, ali to se sad potpuno promijenilo. Stoga i mi moramo uvesti promjene u obrazovanje koje su nužne i industriji i za moderno društvo.“

NASTAVA PREMA SPECIFIČNIM PREDMETIMA – sat povijesti, sat geografije itd. – već je izbačena iz srednjih škola.

ZAMIJENJENA JE NASTAVOM PREMA TEMAMA koju Finci nazivaju „učenje prema primjeru“. Primjerice, tinejdžer koji pohađa strukovnu školu mogao bi slušati nastavu iz „uslužnih djelatnosti“, koja bi uključivala elemente matematike, jezika (za posluživanje stranih gostiju), vještine pisanja i vještine komunikacije.

Više akademski usmjereni učenici imali bi nastavu iz mješovitih tema, kao što je primjerice Europska unija – tu bi se spojili elementi ekonomije, povijesti (uključenih zemalja), jezici i geografija.

Postoje i druge promjene, napose redova učenika koji pasivno sjede ispred učitelja i slušaju predavanje ili čekaju da ih se ispita. Umjesto toga, naglasak će biti na suradnji, učenici će raditi u manjim grupama rješavajući određene probleme, dok će istovremeno raditi na poboljšanju vlastitih komunikacijskih vještina.

Marjo KYLLONEN, menadžerica obrazovanja u Helsinkiju koja će predstavljati svoj plan promjena vijeću na kraju mjeseca, kazala je: „Neće samo Helsinki, nego cijela Finska prihvatiti ovu promjenu“.

„Moramo ponovno promisliti o obrazovanju i redizajniranju našeg sustava na način da pripremimo djecu za budućnost, s vještinama koje su potrebne danas i koje će biti potrebne sutra.“

„Postoje škole koje poučavaju svoje učenike na staromodan način, od kojeg su učenici mogli imati koristi početkom 1900. godine. Današnje potrebe nisu iste kao tada, i nama je potrebno nešto u skladu sa 21. stoljećem.“

REFORME SU IZAZVALE REAKCIJE U VELIKOJ BRITANIJI, gdje se poziva na obrazovanje koje promiče karakter, prilagodljivost i komunikacijske vještine, umjesto da samo gura djecu kroz „tvornice ispita“.

No, trenutačno u Velikoj Britaniji nema pretjeranog interesa za odbacivanje tradicionalnih predmeta.

• Čak su i u Finskoj reforme naišle na prigovor učitelja i ravnatelja škola – mnogi od njih proveli su život fokusirajući se na jedan zaseban predmet.

Marjo Kyllonen zagovara „supoučavanje“, pristup planiranju satova u kojem sudjeluje više od jednog predmetnog stručnjaka.

Učitelji koji prihvate taj novi sustav imat će i višu plaću.

Prema Pasiju Silanderu, sad je za taj novi pristup uvježbano oko 70 posto učitelja srednjih škola u Helsinkiju.

„Stvarno smo promijenili način razmišljanja“, rekao je. „Poprilično je teško navesti učitelje da naprave novi prvi korak, ali učitelji koji su zakoračili u novi pristup tvrde da se više ne mogu vratiti na staro.“

Rani podaci pokazuju da i učenici imaju koristi od novog pristupa. U dvije godine, otkad su nove metode poučavanja zaživjele, „rezultati“ učenika su se poboljšali.

Finske škole dužne su uvesti razdoblje „učenja prema primjeru“ barem jednom godišnje. Takvi projekti mogu trajati i nekoliko tjedana.

U Helsinkiju se reforme uvode bržim tempom – škole se potiču da ostave dva razdoblja u jednoj školskoj godini u kojima će se pokušati usvojiti novi pristup. Plan Marjo Kyllonen predviđa da će reforme biti prihvaćene u svim finskim školama do 2020.

U međuvremenu vrtići također uvode neke promjene putem inovativnog projekta The Playful Learning Centre, koji s industrijom računalnih igara pokušava uvesti „zaigraniji“ pristup učenju mlađe djece.

• „Voljeli bismo da Finska postane vodeća zemlja u učenju putem igre“, rekao je Olavi MENTANEN, direktor projekta PLC.

Sva pozornost svijeta obrazovanja usmjerena je prema Finskoj, dok ona izabire promjenu: hoće li moći zadržati ili poboljšati sadašnje rezultate na PISA ljestvicama? Ako uspije, kako će na to reagirati ostatak svijeta edukacije?

■ FINSKI PRISTUP – PRIMJER ■

Sat je engleskoga, no na ploči je karta kontinentalne Europe. Djeca moraju kombinirati vremenske uvjete s različitim zemljama prikazanima na ploči. Primjerice, danas je sunčano u Finskoj i maglovito u Danskoj. To znači da učenici kombiniraju učenje engleskog s geografijom.

Dobrodošli u osnovnu školu Siltamaki u Helsinkiju – školu sa 240 učenika u dobi od sedam do dvanaest godina – koja je prihvatila novi finski stil nastave. Ravnateljica Anne-Mari JAATINEN objašnjava filozofiju škole: „Želimo da učenici uče u sigurnoj, sretnoj, opuštenoj i inspiriranoj atmosferi.“

Nailazimo na djecu koja igraju šah u hodniku, a igra se odvija usred jurnjave druge djece koja skupljaju informacije o različitim dijelovima Afrike. Ravnateljica Jaatinen opisuje to što vidimo kao „radosno učenje“. Želi više suradnje i komunikacije između učenika kako bi im omogućila da razviju vještine kreativnog razmišljanja.

…………………….

NAPOMENA:

• The Independent je britanski dnevni list koji izlazi u Londonu i jedna je od poznatijih liberalnih novina u zemlji.
• Izvor: independent.co.uk