…na vašu edukaciju primarno utječu kultura i način razmišljanja te zemlje. Iako ni jedan edukacijski sustav nije savršen, neke zemlje postižu bolje akademske rezultate i razvijaju osobne vještine koje ljudima pomažu napredovati u životu.

O kojim se zemljama radi kad pričamo o odličnoj edukaciji te koji faktori te zemlje čine uspješnima? Mnoge strukturiraju svoju edukaciju na različite načine, a četiri su čiji nas edukacijski uspjesi potiču da istražimo kako njihovi prioriteti utječu na formaciju njihovih edukacijskih sustava i što možemo od njih naučiti.

JAPAN

► RAZVIJANJE KARAKTERA, A TEK ONDA ZNANJA.

Svatko tko je posjetio Japan primijetio je da su Japanci vrlo pristojni, s besprijekornim bontonom. To je zato što japanska kultura vrlo snažan naglasak stavlja na izgradnju karaktera djeteta prije početka tradicionalne edukacije putem službenih ispita i testiranja.

Prvih nekoliko godina djetetovog školskog života u Japanu provedeno je u razvijanju poštovanja, suosjećanja i velikodušnosti kao dijela njihove kulture, kao i razlike između dobra i zla, pravde, samokontrole i determinacije. Te karakteristike pomažu utemeljiti smisao ravnoteže potreban da bi se uspjelo u školi i životu.

► JAPANSKI UČENICI SAMI ČISTE SVOJE ŠKOLE.

Dok mnoge škole zapošljavaju čistače i čistačice, u Japanu učenici sami čiste učionice, hodnike, školske restorane, pa čak i zahode. Podijeljeni u tri grupe, učenici svoje dužnosti obavljaju svakodnevno, a razlog zbog kojeg je to dio edukacijskog sustava u Japanu jest to da te aktivnosti djecu uče ne samo kako čistiti i koja je važnost rutine čišćenja, nego i promovira timski rad učenika i poštivanje vlastitog i rada drugih ljudi.

FINSKA

► MANJE JE VIŠE.

Finski se edukacijski sustav također smatra vrlo uspješnim. Dijelom je za to zaslužna ideja da je manje – više. Učitelji u Finskoj provode oko 600 sati godišnje poučavajući u učionici – to je na primjer upola manje od vremena koje američki učitelji provode u učionicama. Prednost je tog pristupa da finski učitelji mogu uložiti više vremena u svoj profesionalni razvoj, što naposljetku rezultira višom kvalitetom vremena koje učitelji provedu u učionicama, a ne kvantitetom. To nije prednost samo učenicima, nego i učiteljima.

► DJECA PROVODE VIŠE VREMENA VANI.

Finska i druge skandinavske zemlje, uključujući Norvešku i Švedsku, nastoje da učenici što više vremena provedu u prirodi. Zato djeca u Finskoj provode puno vremena u istraživanju i igri, a to se shvaća jednako važnom komponentom učenja kao i razredno okruženje. Čak i tijekom zimskih mjeseci djeca se igraju na otvorenom ili odlaze na edukativne izlete u šume ili planine. Osim poticanja djece da budu aktivna, vrijeme provedeno u prirodi vrlo pozitivno utječe na blagostanje i sreću te pomaže mozgu na brojne načine.

SINGAPUR

► VIŠE SE ULAŽE U TEHNOLOGIJU.

Singapur ima neke od najboljih školskih statistika u Aziji i svijetu, a ističe se time što puno ulaže u tehnološku podršku u učionicama, što se jednako odnosi i na djecu i na učitelje.

Veliki je naglasak na tehnologiji kao čimbeniku poboljšanja škola i prilika za djecu da pristupe informacijama. Ulažu u digitalno učenje s brzim pristupom internetu za sve, te u digitalne udžbenike, što materijale za učenje čini puno pristupačnijima, pogotovo učenicima iz obitelji s nižim prihodima.

► VAŽNOST POZITIVNE PSIHOLOGIJE.

U Singapuru je proteklih godina došlo do važne reforme u edukacijskom sustavu. Jedan od noviteta bio je kurikulum za društvene i emocionalne vještine koji se usredotočuje na nedavna otkrića o utjecaju pozitivne psihologije na način razmišljanja, otpornost i ustrajnost. “Pozitivna edukacija” smatra se osnovnom i važnom integracijom koja kultivira i oblikuje način na koji se predmeti poučavaju te pomaže educirati djecu o različitim načinima ohrabrivanja pozitivnosti u njihovim životima.

NJEMAČKA

► NEMA USPOREĐIVANJA ŠKOLA.

Testovi nacionalnog kurikuluma u zemljama diljem svijeta koriste se da bi se usporedila postignuća različitih škola, a to može značiti pritisak na djecu te stati na put uživanju, osobnom rastu i postignućima. U Njemačkoj se ne objavljuju rezultati škola, što znači da škole nisu zabrinute o svojoj reputaciji, pa su stoga manje orijentirane svojim ciljevima.

Njemačke škole osiguravaju da nadzor učitelja i učenika nije pretjeran, što smanjuje opasnost od umanjivanja kreativnosti učitelja. To također znači da je proces edukacije važniji od rezultata, što djeci omogućuje manje stresa i više uživanja u učenju.

► MANJE SEGREGACIJE IZMEĐU DJECE KOJA SU NA RAZLIČITIM RAZINAMA UČENJA.

Segregacija djece prema različitim razinama učenja je praksa mnogih škola diljem svijeta. Neku djecu se fizički smješta u različite učionice prema potrebi. U Njemačkoj su škole konsolidirane u općenitije sveobuhvatne škole koje imaju sposobnost kultiviranja i podržavanja djece svih razina učenja u istom okruženju. To ukida segregaciju između djece na različitim stupnjevima učenja te kultivira fleksibilnost u njihovom učenju, što eliminira stigmu koja dolazi sa segregacijom.

SAVRŠEN EDUKACIJSKI SUSTAV?

Dok se mnogi zapadni edukacijski sustavi okreću Aziji u potrazi za tajnama uspjeha, čini se da ne postoji jedan jedini sustav koji pokriva sve potrebe, usađene kulturološke razlike i mišljenja. Jedna stvar koja se doista izdvaja je ulaganje u emocionalne strategije i strategije pozitivnosti koje pomažu u oblikovanju djeteta tako da potiče način razmišljanja koji će djeci pomoći u svim područjima njihova života. Osim toga, treba naglasiti i važnost ulaganja u profesionalnu kvalitetu učitelja i njihov daljnji razvoj. Bez obzira na to koja su vaša stajališta o savršenom edukacijskom sustavu, možemo se osvrnuti jedni na druge u potrazi za dragocjenim idejama o najboljem putu do edukacijskog uspjeha.

…………………

NAPOMENA:

•  Lifehack je portal koji nudi savjete i resurse za poboljšanje svih aspekata vašeg života efikasno i jednostavno.
• Izvor: lifehack.org