Jučer-danas-sutra
OBJAVLJENI SU REZULTATI OECD-ova ISTRAŽIVANJA PISA 2015.
Na vrhu je Singapur, Hrvatska je na 37.mjestu
objavljeno: 7. prosinca 2016.

PISA 2015 testirala je 540 000 učenika [petnaestogodišnjaka] u 72 zemlje testovima iz znanosti, čitanja, matematike i suradničkog rješavanja problema. Glavni fokus bio je na znanosti, koja se smatra sve većim dijelom današnje ekonomije i društva.

Hrvatsku je predstavljalo 5809 petnaestogodišnjih učenika i učenica iz 158 srednjih škola i dvije osnovne škole. Testiranje učenika po prvi je puta provedeno isključivo na računalima u svim ispitnim domenama.

Dok se potrošnja po učeniku u osnovnim i srednjim školama povećala za gotovo 20 % od 2006. samo u OECD-ovim zemljama, u samo 12 od 72 zemalja koje su sudjelovale u PISA-inim istraživanjima došlo je do poboljšanja uspjeha na testovima iz znanosti u ovom razdoblju. Te zemlje uključuju visokouspješne edukacijske sisteme poput Singapura i Macaa [Kina], te niskouspješne, poput Perua i Kolumbije.

„Desetljeće znanstvenih otkrića nije se uspjelo odraziti na znanstvenu uspješnost u školama“, rekao je OECD-ov glavni tajnik Angel GURRÍA. „Svaka zemlja ima mjesta za poboljšanje, čak i one najbolje. Uz visoku razinu nezaposlenosti mladih, sve veće nejednakosti, veliki spolni nesrazmjer, te hitnu potrebu za pojačavanje uključivog rasta u mnogim zemljama, potrebno je napraviti više da bi se osiguralo da svako dijete primi najbolju moguću edukaciju.“

  • Otprilike 1 od 10 učenika diljem OECD-ovih zemalja, te 1 od 4 u Singapuru, postižu najviše rezultate u znanosti.
  • Diljem OECD-ovih zemalja, više od jednog među pet učenika zaostaje ne području osnovnog znanja: samo u Kanadi, Estoniji, Finskoj, Hong Kongu (Kina), Japanu, Macau [Kina], Singapuru, Vijetnamu barem devet od deset petnaestogodišnjaka svladava osnove koje bi svaki učenik trebao znati prije nego što završi školu.

Ovo naglašava izazove s kojima su sve zemlje, uključujući i one najbogatije, suočene u postizanju ciljeva održivog razvoja, da bi postigle „uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicale mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve“.

………………………….

Tijekom prošlog desetljeća, OECD-ov Program za međunarodno ocjenjivanje učenika, PISA, postao je SVJETSKO MJERILO za ocjenjivanje kvalitete, pravednosti i učinkovitosti školskih sistema. Kroz identificiranje obilježja visokouspješnih edukacijskih sistema, PISA omogućuje vladama i edukatorima da identificiraju učinkovite politike koje zatim mogu primijeniti na svoje lokalne kontekste. Najnoviji PISA-ini podatci u 2015. fokusirali su se na znanost. Od uzimanja sredstva za ublaživanje bolova do određivanja što je „uravnotežen“ obrok, od konzumacije pasteriziranog mlijeka do odlučivanja o tome treba li kupiti ili ne kupiti hibridni automobil, znanost je sveprisutna u našim životima. A znanost se ne svodi samo na epruvete i periodni sustav elemenata; ona je temelj gotovo svakog alata koji upotrebljavamo – od jednostavnog otvarača za limenke do najnaprednijeg istraživanja svemira. Najvažnije od svega, znanost nije jedina domena znanstvenika. U kontekstu ogromnog protoka informacija i brze promjene, sada svatko mora biti sposoban „razmišljati kao znanstvenik“: biti sposoban izvagati dokaze i doći do zaključka – razumjeti da se znanstvena „istina“ može promijeniti tijekom vremena, dok dolazimo do novih otkrića, i dok ljudi razvijaju bolje razumijevanje prirodnih sila te sposobnosti i ograničenja tehnologije. PISA pokazuje da svaka zemlja ima prostora za poboljšanje, čak i one najbolje. Uz visoke razine nezaposlenosti kod mladih, sve veće nejednakosti, velik nesrazmjer spolova, te hitnu potrebu za poticanje uključivog rasta u mnogim zemljama, nemamo vremena za gubljenje u pružanju najbolje moguće edukacije za sve učenike.

Angel GURRÍA, glavni tajnik OECD-a

……………………….

Izvještaj otkriva politike koje uspješne zemlje dijele: visoka i univerzalna očekivanja za sve učenike; snažan fokus na odlično podučavanje; resurse namijenjene učenicima koji imaju poteškoća te školama; predanost koherentnim, dugoročnim strategijama.

  • Kanada, Danska, Estonija, Hong Kong (Kina), i Macao [Kina] postižu ujedno visoke standarde izvrsnosti i pravednosti u edukacijskim ishodima. Nekolicina zemalja ima veći stupanj pravednosti, pogotovo SAD.
  • Ali u Australiji, Češkoj, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Novom Zelandu i Slovačkoj, udio učenika koji postižu najviše rezultate u isto je vrijeme pao, dok je udio učenika koji postižu loše rezultate porastao.

 ■  HRVATSKA REZULTATI

  • Hrvatska je s 475 bodova postigla ispodprosječni rezultat i nalazi se na 37. mjestu. Usporedbom hrvatskoga prosječnog rezultata s rezultatima drugih zemalja vidi se da se postignuće hrvatskih učenika ne razlikuje umnogome od postignuća učenika iz susjedne Italije ili Mađarske, kao ni Litve, Argentine i Islanda.

U usporedbi s rezultatima iz 2006. godine, kad je prirodoslovna pismenost također bila glavno ispitno područje, u Hrvatskoj je došlo do velikog pada u prosječnom postignuću učenika u prirodoslovnoj pismenosti. U prosjeku, svake 3 godine postignuće hrvatskih učenika pogoršava se za otprilike 5 bodova.

Kad je riječ o razinama znanja i sposobnosti na skali prirodoslovne pismenosti, 24,7 % hrvatskih učenika nije dostiglo 2. razinu, odnosno ne posjeduje osnovna prirodoslovna znanja i vještine potrebne za svakidašnji život. Na najvišim razinama (5. i 6. razine) nalazi se 4 % hrvatskih učenika.

Kad se distribucija hrvatskih učenika po razinama na skali prirodoslovne pismenosti u ovom ciklusu usporedi s tri prijašnja ciklusa, može se uočiti da 2. razinu 2006. godine nije dostiglo 17 % hrvatskih učenika, 2009. godine 18,5 % učenika, 2012. godine 17,2 %, a u ovom ciklusu 19, 2% učenika. Na 5. i 6. razini 2006. godine ukupno je bilo 5,1 % učenika, 2009. godine 3,7 % učenika, 2012. godine 4,6 % učenika, a u ovom ciklusu 4 % učenika.

Na podskali kompetencija u području prirodoslovne pismenosti, hrvatski učenici postigli su ispodprosječan rezultat od 476 bodova na skali znanstvenog objašnjavanja pojava, 473 boda na skali vrednovanja i osmišljavanja znanstvenih istraživanja te 476 bodova na skali interpretiranja znanstvenih podataka i dokaza.

  • Prosjek OECD-a na sve tri skale prirodoslovnih kompetencija iznosi 493 boda.

Na podskali znanja u području prirodoslovlja, Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 476 bodova na skali sadržajnog znanja, odnosno poznavanja prirodoslovnih sadržaja. Na području proceduralnog znanja (razumijevanje načina na koje se dolazi do znanstvenih spoznaja) i epistemološkog znanja (razumijevanje osnovnih razloga zašto se upotrebljavaju znanstveni postupci), Hrvatska je postigla 475 bodova. Prosjek OECD-a na sve tri skale prirodoslovnih kompetencija iznosi 493 boda.

Analizirajući samo sadržajno znanje učenika, odnosno koliko dobro učenici poznaju činjenice, koncepte i teorije iz područja prirodoslovlja, hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječni rezultat od 472 boda u sadržajnom području fizikalni sustavi koje se odnosi na teme iz kemije i fizike (prosjek OECD-a iznosi 493 boda), 476 bodova u području živi sustavi koje se odnosi na teme iz biologije (prosjek OECD-a iznosi 492 boda) te 477 bodova u području sustavi Zemlje i svemira koje se odnosi na teme iz geografije, geologije i astronomije (prosjek OECD-a iznosi 494 boda).

Promatrajući razlike prema spolu, u Hrvatskoj, kao i u zemljama OECD-a, nema statistički veće razlike u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti između djevojčica i dječaka.

„Postizanje veće pravednosti u edukaciji nije samo imperativ društvene pravde, to također potiče ekonomski rast i promovira društvenu koheziju“, dodaje Gurria.

OECD PISA 2015 rezultati naglašavaju da, u kontekstu masivnih protoka informacija i brze promjene, sada svatko mora biti sposoban „razmišljati kao znanstvenik“: biti sposoban izvagati dokaze i doći do zaključka; razumjeti da se znanstvena „istina“ može promijeniti tijekom vremena, dok dolazimo do novih otkrića, i dok ljudi razvijaju veće razumijevanje prirodnih sila te sposobnosti i ograničenja tehnologije. [ IZVOR: oecd.org ]

 TABLICA

  1. SINGAPUR  556
  2. Japan 538
  3. Estonia 534
  4. Tajvan 532
  5. Finska 531
  6. Makao [Kina] 529
  7. Kanada 528
  8. Vijetnam 525
  9. Hong Kong [Kina] 523
  10. B-S-J-G [Kina] 518
  11. Južna Koreja 516
  12. Novi Zeland 513
  13. Slovenija 513
  14. Australija 510
  15. Ujedinjeno Kraljevstvo    509
  16. Njemačka 509
  17. Nizozemska 509
  18. Švicarska  506
  19. Irska 503
  20. Belgija 502
  21. Danska 502
  22. Poljska 501
  23. Portugal  501
  24. Norveška  498
  25. SAD  496
  26. Austrija 495
  27. Francuska  495

  28. OECD average  493

  29. Švedska 493
  30. Češka  493
  31. Španjolska 493
  32. Latvija 490
  33. Rusija 487
  34. Luxemburg 483
  35. Italija 481
  36. Mađarska  477
  37. Litva 475

  38. HRVATSKA  475

  39. CABA [Argentina]  475
  40. Island  473
  41. Izrael 467
  42. Malta 465
  43. Slovačka 461
  44. Grčka  455
  45. Čile 447
  46. Bugarska 446
  47. Ujedinjeni Arapski Emirati 437
  48. Urugvaj 435
  49. Rumunjska 435
  50. Cipar 433
  51. Moldavija 428
  52. Albanija  427
  53. Turska 425
  54. Trinidad i Tobago  425
  55. Tajland  421
  56. Kostarika 420
  57. Katar 418
  58. Kolumbija 416
  59. Meksiko 416
  60. Crna Gora 411
  61. Gruzija 411
  62. Jordan 409
  63. Indonezija 403
  64. Brazil 401
  65. Peru 397
  66. Libanon 386
  67. Tunis 386
  68. FYROM  384
  69. Kosovo 378
  70. Alžir 376
  71. Dominikanska Republika 332