PROF. DR. SC. DIJANA VICAN, PREDSJEDNICA POSEBNOG STRUČNOG POVJERENSTVA ZA PROVEDBU STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE:

Ravnatelji i učitelji moraju imati više slobode u odlučivanju

ponedjeljak, 20. ožujka 2017.

Otkako je premijer Vlade RH Andrej Plenković na čelo Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije imenovao prof.dr. sc. Dijanu Vican...

Ravnatelji i učitelji moraju imati više slobode u odlučivanju

..., rektoricu Zadarskog sveučilišta, javnost se pita kakve nas i kada novosti očekuju. U isto su vrijeme (po tko zna koji put) u javni prostor plasirane i teze da se odustaje od reforme školstva.  O tome, ali i o kvaliteti našeg obrazovanja, radu Povjerenstva i prvim reformskim potezima razgovarali smo s prof. dr. sc. Dijanom VICAN.

Profesorice Vican što se događa s reformom obrazovanja? Je li ona zaustavljena kao što se povremeno može čuti u određenim krugovima?

Ne, naravno da nije zaustavljena. Na reformi se permanentno radi.

Mnogi reformu obrazovanja poistovjećuju s kurikularnom reformom, ne znajući da je kurikularna reforma samo segment cjelokupne reforme. U kojoj je fazi kurikularna reforma?

Cjelovita kurikularna reforma jedna je od osam ciljeva u području ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. To su:

1. unapređenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova

2. cjelovita kurikularna reforma koja uključuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja

3. promjena strukture odgoja i obrazovanja

4. podizanje društvenog ugleda i kvalitete rada učitelja

5. unapređivanje kvalitete rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

6. osiguranje cjelovitoga sustava podrške djeci i učenicima

7. osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno-obrazovnih ustanova

8. sustavno osiguravanje kvalitete odgoja i obrazovanja.

Hoće li se uskoro formirati nova Ekspertna radna skupina koja će voditi Cjelovitu kurikularnu reformu?

Nastavak rada na kurikularnoj reformi  podrazumijeva formiranje Ekspertne radne skupine. Povjerenstvo koje vodim definirat će načela i kriterije za raspisivanje javnog poziva za osnivanje Ekspertne radne skupine.

Vaše Povjerenstvo treba izraditi kriterije za izbor novih članova. Čime ćete se pritom voditi?

Predložit ću da u ERS-u budu vrhunski stručnjaci iz različitih institucija. Ostali članovi Povjerenstva će iznijeti svoje prijedloge.

Koga priželjkujete ili očekujete u Ekspertnoj radnoj skupini?

Vjerujem da je vrijeme iza nas izvrsno senzibiliziralo javnost pa očekujem da će se javiti vrsni  stručnjaci koji će znati i htjeti kvalitetno odraditi aktivnosti koje im budu povjerene.

Ovih dana su vas pojedinci kritizirali jer ste rekli da niste pročitali sve dokumente kurikularne reforme. Jeste li trebali to pročitati ili je to posao stručnjaka iz određenog područja odnosno predmeta?

Pročitala sam više dokumenata nego svi oni koji u svom govorenju spominju cjelovitu kurikularnu reformu. A pojedinci, koji su glasni kritizeri, imaju neku drugu ulogu. Temeljito sam proučila sve dokumente CKR-a koje je valjalo proučiti kako bih znala što i kako dalje. Takvih je dokumenata do predmetnih kurikuluma više nego dovoljno da donesete sud. Ne znam tko bi i na koji način mogao provjeriti jesam li ih sve pročitala,  ali na izravno pitanje nije mi palo na pamet izreći laž! Bih li bila veći stručnjak da sam odgovorila da sam pročitala i kurikulum povijesti?!

Zašto bih se ja pored Instituta za povijest i drugih povjesničara u Hrvatskoj uopće bavila kurikulumom povijesti? Nisam stručnjak za fiziku, pa ne mislim da bih dala veliki doprinos kad bih proučavala  taj kurikulum. Taj posao će odraditi predmetni stručnjaci.

Koji su sljedeći koraci u provođenju reforme obrazovanja? Što je s licenciranjem ravnatelja.

  Naredne dvije godine težište bi trebalo biti na Programu razvoja strukovnog odgoja i obrazovanja, koji je Europska komisija prihvatila prije par mjeseci. Osim promjene kurikuluma, što će rasteretiti učenike,  moramo odgovarajuće opremiti škole jer je to temeljni uvjet za stjecanje kvalitetne kvalifikacije.

Kad iziđu iz strukovnih škola mladi ljudi moraju biti spremni za tržište rada, moraju moći odmah početi raditi ono za što su se obrazovali, što do sada, nažalost, nije bio slučaj.

Profesionalizacija ravnateljske djelatnosti trebala bi zaživjeti u ovoj godini.

Licenciranje je stvar obrazovne politike i  vjerujem da ćemo, konačno,  postići konsenzus oko tog višegodišnjeg pitanja. To su, samo, neki od projekata kojima ćemo se baviti u narednom razdoblju.

Cijeli svoj radni vijek proveli ste u obrazovanju, uglavnom, visokom, rektorica ste Zadarskog sveučilišta? Što mislite kakvo nam je školstvo? Jeste li zadovoljni kvalitetom naših škola, učitelja, rezultatima naših učenika?

Gdje god imam priliku, ističem  dobre strane  našeg odgojno-obrazovnog sustava, kao i uspjehe učenika i njihovih učitelja i nastavnika. Dijelovi našeg odgojno obrazovnog sustava su iznimno kvalitetni.

Primjer je predškolski odgoj koji je izvrstan zahvaljujući izvrsnim i kvalitetno obrazovanim odgojiteljicama. Reformiranje sustava rezultiralo je time da se danas naše odgajateljice školuju pet godina,  čime se najveći broj zemalja EU ne može pohvaliti. Isto je i s učiteljicama.

Želim napomenuti da u našim školama ima i značajan broj stručnih suradnika koje mnoge druge zemlje nemaju. Isto tako, koliko god pojedinci kritizirali naš obrazovni sustav, neargumentirano govoreći da ne valja, rezultati naših učenika na međunarodnim natjecanjima su zadivljujući.  No, imam i ja primjedbi i mnogo je toga što još treba učiniti da bismo bili zadovoljni.

Procesi decentralizacije odgojno-obrazovnog sustava su spori što demotivira ravnatelje, učitelje i nastavnike koji su ovisni o čekanju naredbi, uredbi, odredbi „odozgo“, „s vrha“, umjesto da je provođenje promjena povjereno isključivo njima. Nezadovoljna sam što predmetni  i strukovni nastavnik nisu definirani kao kvalifikacija nacionalnog značenja i značaja. Razvijeni svijet je prvo to napravio, a onda provodio sve druge reformske aktivnosti.

Da bi problemi bili riješeni, treba ih rješavati istovremeno. Imamo velike razlike u pedagoškim standardima između škola što je, također, loše. Imamo škole koje ne znaju gdje će s računalima i što će s pametnim pločama, a s druge strane imamo škole koje prokišnjavaju, rade u tri smjene, nemaju dvorane…  

Jeste li za uvođenje informatike kao obveznog predmeta u osnovne škole i kad će po vašoj procjeni to biti moguće?

Živimo u 21. stoljeću i jasno je da nam djeca moraju biti informatički pismena. Informatiku kao obvezan predmet u osnovne škole moramo uvesti kad se za to stvore uvjeti, što, o čemu je svojedobno govorio i donedavni ministar obrazovanja Vedran Mornar, nije moguće preko noći.

No, učinit ćemo sve da se to dogodi što prije. 

U vrijeme kad ste bili državna tajnica u ministarstvu obrazovanja, za mandata  prof. Dragana  Primorca, recenzirali ste i dali zeleno svjetlo zdravstvenom odgoju kojeg je predložila Udruga „Grozd“. Zašto?

Recenzentu nije važno jesu li autori članovi ili simpatizeri Udruge Grozd ili neke druge asocijacije, nego kakav je program. Autori Programa Zdravstvenog odgoja kojega sam recenzirala su liječnici i drugi stručnjaci.

Od tada Vas, pa sve do danas, povezuju s Ladislavom Iličićem. U kakvim ste odnosima s njim?

 Htjela bih naglasiti da nemam nikakve veze s gospodinom Ladislavom Ilčićem, ni prije ni danas. Provela sam s njim vremena koliko traje jedno rukovanje. A nisam ni član Grozda kao što neki insinuiraju.

U vašem Povjerenstvu ima bivših ministara, ravnatelja Agencija, ljudi različite političke orijentacije? Kako surađujete?

S nekima sam više godina u suradnji, s nekima nisam dosada surađivala. Međusobno znamo naše političke orijentacije, ali one nam nisu prepreka za rad. Razlikujemo se u mišljenjima o određenim temama, no to držim opravdanim, budući da su nam profesije i iskustva različita.  

Prema nekim informacijama pojedini članovi Povjerenstva traže da se bez ikakvih izmjena nastavi s  kurikularnom reformom. S obzirom na niz kritika koje su stručnjaci uputili na te dokumente, je li to uopće moguće?

Neki članovi Povjerenstva smatraju da bi trebalo popustiti pritisku jednog dijela javnosti i kurikularnu reformu vratiti na staro kako ne bi stvorili probleme Ministru i Premijeru. Ja ne mislim tako. Puno veći problem bi bio pustiti u škole nešto što nije zrelo za provedbu.

Zahvalna sam svim članovima  na njihovim stavovima, jer mi to pomaže u vođenju Povjerenstva. Istina, dali su mi misliti čemu tolika žurba oko formiranja Ekspertne skupine, kad je dogovor s prethodnih sjednica bio da ćemo za deset dana izraditi nacrt Akcijskog plana kao preduvjet suvislog djelovanja.

Uvjerena sam da premijer, odnosno Vlada, očekuju Akcijski plan za provedbu Strategije više od osnivanja ekspertne radne skupine. Postoje neki razlozi takvog požurivanja, neću ih nagađati, nego ću ih propitati.

Često se čuje da nam trebaju brže promjene, intenzivniji rad, uvođenje informatike, robotike… Kako to komentirate?

Puno je lakše govoriti što bi napravili, ako niste u prilici to i raditi.  I ja sam prije pet godina mogla reći – hoćemo informatiku odmah u škole kao obvezan predmet, hoćemo nove kurikulume, hoćemo sve škole u jednoj smjeni…

Ali kako? No, ono što me začudilo je da u prvoj verziji Strategije obrazovanja provođenje kurikularne reforme nije bilo predviđeno za 2016./2017. godinu.

Netko je promijenio datume i ubrzao reformske procese, s čim nije bilo upoznato ni samo Stručno povjerenstvo.  

Je li po vašem mišljenju točno da Hrvatska, kako to neki tvrde, od svog osnutka uopće nije ulagala u školstvo?

Ulagalo se koliko se moglo, nekad više, nekad manje, na žalost novca nikad nije bilo toliko da bi se u kratkom razdoblju mogli riješiti svi problemi koje smo naslijedili iz bivše države – od škola koje su radile u tri smjene pa do učitelja i nastavnika koji nisu imali odgovarajuće obrazovanje.

No postupno se mnogo toga promijenilo i moderniziralo, a onima koji to ne vide i ne žele priznati mogu samo reći da nisu dobronamjerni. Svi mi znamo što još treba i kakve su nam promjene nužne, ali nemojmo minorizirati ono što je do sada učinjeno.

Kad učenici i nastavnici mogu očekivati prve konkretne promjene u školi?

Učenici, učitelji i nastavnici imaju samo jedan cilj – biti uspješni. Učenici će biti uspješniji kad im osiguramo svaku potrebnu potporu,  kad škole budu opremljenije i kad budu radile u jednoj smjeni, što ovisi o stanju u državnoj blagajni.

 

Što možete poručiti nestrpljivim i dijelom nezadovoljnim roditeljima?

Svima nama je cilj poboljšati uvjete u kojima se obrazuju vaša djeca, modernizirati škole, omogućiti rad u jednoj smjeni, rasteretiti ih od nepotrebnog  gradiva, ali sve to mora biti kvalitetno napravljeno i za sve to treba vremena. Ali najvažnije je - imajte povjerenja u nastavnike i učitelje.

 


Vezani članci
Školski portal: Ažuriranje zaključnih ocjena u e-Matici

Ažuriranje zaključnih ocjena u e-Matici

Takav neispravan način unosa zaključne ocjene utječe na podatke u…

Školski portal: Odgođena sutrašnja državna matura iz hrvatskog zbog propusta u jednoj splitskoj školi

Odgođena sutrašnja državna matura iz hrvatskog zbog propusta u jednoj splitskoj školi

Naime, umjesto zadataka iz eseja, učenicima je danas podijeljena ispitna…

Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Šest srednjoškolaca i zaslužene nagrade

Šest srednjoškolaca i zaslužene nagrade

… [The Tenth ISABS Conference on…

Školski portal:  Postupke koji traju par minuta, unosimo satima

Postupke koji traju par minuta, unosimo satima

No, ta uostalom i zakonska obveza…

Školski portal: Ažuriranje zaključnih ocjena u e-Matici

Ažuriranje zaključnih ocjena u e-Matici

Takav neispravan način unosa zaključne ocjene…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…