Učitelji se pritom služe različitim metodama i tehnikama poučavanja koje u učenika potiču stvaralaštvo, buđenje mašte, rješavanje problema, inovativnost, komunikativnost i rad u skupini. Održao sam nastavni sat s pomoću metoda programa Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje i zaključio da u nastavnom procesu nema problema s disciplinom učenika. Spomenute metode omogućuju to da učenici budu stalno zainteresirani i zaokupljeni radom.

Na primjeru nastavne jedinice JADRANSKO MORE I ŽIVI SVIJET U NJEMU I OKO NJEGA prikazano je kako učitelj može planirati i održati nastavni sat primjenjujući metode i tehnike programa Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje.

Prema načelima tog programa nastavni je sat podijeljen u samo tri etape:

• evokacija,
• razumijevanje značenja i
• refleksija.

EVOKACIJA je uvodni dio sata, odnosno MOTIVACIJA.

RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA jest obradba novoga nastavnog sadržaja, a REFLEKSIJA je ponavljanje i provjeravanje.

Osmišljavanje sata počinje pisanjem pripreme koja sadržava tri dijela: cilj sata, zadatke i metode.

• CILJ SE određuje jasnim i razumljivim pojmovima. U zadatcima je potrebno navesti ono što je bitno i ostvarivo na nastavnom satu. Na kraju se smišljaju metode i tehnike s pomoću kojih će učenici usvojiti nov nastavni sadržaj. Struktura pisane pripreme prema programu Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje izgleda ovako: cilj je sata upoznati i razlikovati živi svijet u Jadranskome moru i oko njega.
• ZADATCI SU: razlikovati more od drugih voda, prepoznati i imenovati biljni i životinjski svijet, istražiti kako očuvati i zaštititi Jadransko more i njegov živi svijet te istražiti biljne i životinje vrste Jadranskog mora.
• Na kraju se smišljaju metode s pomoću kojih će učenici usvojiti nov nastavni sadržaj. Struktura pisane pripreme prema programu Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje izgleda ovako:

1. etapa:

■  EVOKACIJA (metode: razmišljanje i razmjenjivanje misli u paru, dopunjavanje rečenica)

Na početku sata učenici su u paru razgovarali o tome koje morske životinje i biljke poznaju. Zatim su iznosili svoja mišljenja o tome kako se more može onečistiti te na koje ga sve načine možemo očuvati (metoda razmišljanja i razmjenjivanja misli u paru). Učenici su zaključili da se Jadransko more može očuvati ako se zabrani prijevoz nafte tankerima i ako se zabrani ispuštanje otpadnih voda iz kanalizacije u more te se one preusmjere u posebne uređaje koji će uništavati otpad ili ga prerađivati. Neke od ideja bile su da Hrvatska treba uvesti obnovljive izvore energije i alternativna goriva kojima će se koristiti plovila.

Učenici su na nastavnim listićima dobili nepotpune rečenice vezane za temu (metoda dopunjavanja rečenica). Zadatak je bio na svaku praznu crtu upisati odgovarajuću riječ kojom će smisleno upotpuniti rečenicu. Učenici razgovaraju o zadanoj temi i razmjenjuju svoja mišljenja. U takvom načinu rada ne traži se ispravan odgovor, nego slobodno iznošenje i razmjena vlastitih misli i zapažanja. Uz to, učitelj će uvidjeti kakvo je predznanje učenika o očuvanju prirode. Dopunjavanje rečenica izvrsna je motivacija za prelazak na drugu etapu sata.

2. etapa:

■  RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA (metoda: zahtjev, eng. request)

Slijedi rad na tekstu. Učenici su podijeljeni u parove i čitaju tekst nastavne jedinice Jadransko more i živi svijet u njemu i oko njega (Eureka 3, udžbenik prirode i društva u trećem razredu osnovne škole). Učenici čitaju dio teksta samostalno, u sebi. Potom jedan učenik postavlja pitanja drugome, odnosno drugi odgovara na postavljena pitanja prvog učenika (rad u paru). Nastavljaju čitati novi dio teksta. Mijenjaju uloge. Onaj koji je odgovarao postavlja pitanja i obratno. Važno je naglasiti da učitelj ima slobodu pripremiti vlastiti tekst te ga podijeliti učenicima. Učitelj može prepisati tekst iz udžbenika i proširiti ga dodatnim tekstovima iz alternativnih izvora.

Metodom zahtjeva (engl. request) dubinski se obrađuje tekst čime se pridonosi razumijevanju i usvajanju sadržaja. Učenici surađuju, a učitelj prati njihov rad i pazi da se sve odradi točno i na vrijeme. Ako je potrebno, učitelj može pomoći učenicima u vezi s načinom rada.

3. etapa:

■  REFLEKSIJA (metode: konceptualna tablica, dopunjavanje rečenica – repriza)

U posljednjoj etapi sata važno je da učenici potpuno usvoje nastavni sadržaj. S pomoću metode konceptualne tablice učenici će ponoviti što su čitali i razgovarali te će tom odličnom vizualnom metodom zapisati ono što je bitno.

Konceptualna tablica sastoji se od gornjeg i donjeg dijela. U gornjem su dijelu sintagme uz more i u moru. U donjem dijelu (lijevo) nalaze se pojmovi biljke i životinje.

Primjer konceptualne tablice:

Nakon zapisivanja podataka u tablicu, učenici će se vratiti na listić s dopunjavanjem rečenica (metoda dopunjavanja rečenica – repriza). Napravit će samoprovjeru u paru. Raspravit će o tome koja su rješenja točna, a koja netočna.

Za domaću zadaću istražit će na internetu ili u enciklopediji koje biljke i životinje žive u Jadranskome moru te kako se danas uništava živi svijet u morima i oceanima i o tome napisati sastavak. Ovim su metodama ostvareni svi zadatci i cilj sata.

■  ZAKLJUČAK

Učenici su aktivno sudjelovali u usvajanju sadržaja dok sam bio moderator i pomagač. Nisam im skrenuo pozornost na ono što nisu točno riješili, već sam tražio njihovo mišljenje, a oni su sami zaključili jesu li bili u pravu. Takvom strukturom sata izgradio sam most koji spaja ono što su učenici otprije znali s novim sadržajem.

Na temelju vlastita iskustva zaključujem da im je ovakav način rada mnogo zanimljiviji i efikasniji. Uz primarni cilj usvajanja sadržaja, učenici istodobno uče kako surađivati u paru ili u skupini te poštovati tuđe mišljenje.

Nositelj programa Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje jest Forum za slobodu odgoja i taj je program njegovo vlasništvo.

……………….

Mario KLJUČEVIĆ, dipl. učitelj razredne nastave | OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

………

Mario Ključević učitelj je sa šest godina radnog iskustva. Njegov je cilj napredovati u radu primjenjujući nova znanja i spoznaje kako bi probudio u svojih učenika ljubav prema učenju i obrazovanju. Svojim radom želi razviti u učenika logičko i kritičko razmišljanje te kreativne načine usvajanja novih znanja.