Na pitanje koliko su njihovi kolege u osnovnim i srednjim školama prošle godine izostali s nastave, učenici se nisu ni približili broju od 32 milijuna sati.
Službeni podaci kažu da je svaki osnovnoškolac prosječno izostao 48 školskih sati, a srednjoškolac gotovo 100.

Od ukupnog broja izostanaka u osnovnim školama bilo je oko 250 tisuća neopravdanih sati, a u srednjima gotovo milijun.
“Čini nam se da sve češće roditelji pod pritiskom zahtjeva i dosta ozbiljnih školskih obveza opravdaju ono što nije za opravdati”, rekla je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
“Često imamo percepciju da markiraju loši đaci, ali markiraju i odlični. Problem je što roditelji to prihvaćaju kao normalu tipa – sutra imamo test, nisam se spremila, dobit ću 4, a ne 5, dajte mi potpišite da ne idem u školu – i roditelji se lako slože”, smatra prof. dr. Vesna Vlahović Štetić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Primjerice, u Velikoj Britaniji, ako dijete izostaje bez opravdanog razloga, roditelj može dobiti roditeljski nalog i obvezu polaganja nastave o roditeljstvu. Najstroža mjera je tužba, a kazna je 2500 funti ili čak 3 mjeseca zatvora.

Prošle godine u Hrvatskoj je za neprimjereno ponašanje u školi učenicima izrečeno više od 100 tisuća pedagoških mjera.
U osnovnim školama podijeljeno je više od 2 tisuće ukora, a u srednjima je čak 477 učenika isključeno iz škole.
PISA-ina istraživanja pokazuju da su izostanci izravno povezani s lošijim rezultatima učenika. Slučajno ili ne, kao što ni jednoj prosvjetnoj vlasti nisu alarmantni lošiji rezultati naših učenika na tom testiranju, tako im očito nisu ni izostanci učenika koji godinama variraju od 29 do 33 milijuna sati. [ IZ DRUGIH MEDIJA | vijesti.hrt.hr ]