Kemičar koji nije mogao živjeti bez glazbe

četvrtak, 5. veljače 2015.

Borodinovo je ime poznato svakom ljubitelju opere i ruske glazbe 19. stoljeća, ali manje je poznata činjenica da je glasovitu skladatelju za života pravi poziv bila kemija, a skladanjem se bavio tijekom slobodnog vremena...

Kemičar koji nije mogao živjeti bez glazbe

Aleksandar Porfirjevič Borodin (rođen: Sankt Peterburg, 12. studenoga 1833. | umro: Sankt Peterburg, 27.veljače  1887.) rodio se kao izvanbračno dijete gruzijskog plemića. Uz redovito školovanje pohađao je i sate klavira i tako stekao temelje za svoj „drugi” poziv.

Medicinsko-kiruršku akademiju u St. Peterburgu upisuje 1850., a od 1856. do 1862. pohađa specijalističke studije u zapadnoj Europi. Iako je 1858. postao doktorom medicine, nikada nije radio kao liječnik.

Privlačila su ga samo istraživanja na području kemije, pa nakon povratka u domovinu preuzima katedru profesora kemije (1863.) na istome visokome medicinskom učilištu koje je pohađao.

Poduku iz kompozicije kod skladatelja Milija Balakireva počinje pohađati 1862.  i stupa u vezu s ostalim skladateljima iz Balakirevljeva kruga. Borodin je s Balakirevom, N. Rimski-Korsakovom, M. Musorgskim i C. Kjuijem činio tzv. Petoricu ili Moćnu gomilicu – skupinu ruskih skladatelja koja je promicala skladanje glazbe bliske ruskom nacionalnom folkloru umjesto oslanjanja na europsku glazbenu tradiciju.

Iako je Borodin skladao u slobodno vrijeme, upravo će mu njegove malobrojne kompozicije osigurati svjetsku slavu.

Dvije dovršene simfonije, dva gudačka kvarteta, simfonijska slika U stepama središnje Azije i opera Knez Igor njegova su najvrednija glazbena ostavština.

 Za skladanje je imao malo vremena što su mu još za života često zamjerali njegovi poštovatelji.

I sam se o tome pojadao u jednom pismu:

„Skladam zimi kada zbog bolesti ne mogu držati predavanja i raditi u laboratoriju; kada sam prisiljen ostati kod kuće, dok mi glava puca, a oči suze... Zbog toga mi ljubitelji glazbe žele bolest, a ne zdravlje...”

Poznati ruski kemičar i Borodinov profesor Nikolaj N. Zinin također mu je prigovarao, ali zbog bavljenja glazbom:

„Saša, ostavite se tih svojih pjesama i romansi i bavite se samo ozbiljnim stvarima.”

Otac popularnih Polovjeckih plesova iz opere Knez Igor u svojim se kemijskim istraživanjima najviše bavio aldehidima.

Kao kemičar bio je iznimno cijenjen te je objavio nekoliko važnih radova s područja organske kemije (otkrio je aldole, kondenzaciju aldehida, Cannizzarovu reakciju alifatskih aldehida, prvi je pripravio benzoilfluorid te izveo pretvorbu hidrobenzamida u amarin).

Reakcija halogeniranja srebrova karboksilata nosi Borodinovo ime.

Smatra se jednim od osnivača suvremene ruske kemijske znanosti, a važno je istaknuti da je 1872. godine studij medicine otvorio i za studentice.

Borodin je umro iznenada od srčanog udara u vlastitoj kući tijekom kostimiranog bala. Imao je samo pedeset i četiri godine i bio na vrhuncu svoje znanstvene i glazbene karijere. Svojim je kompozicijama privukao svjetsku pozornost na glazbeno stvaralaštvo Rusije druge polovice 19. stoljeća te je znatno utjecao na neke od svojih glazbenih suvremenika. Operu Knez Igor (na kojoj je radio više od jednog desetljeća!) dovršili su ruski skladatelji Aleksandar Glazunov (1865. – 1936.) i Nikolaj Rimski-Korsakov (1844. – 1908.).

A ako ste baš raspoloženi za ozbiljnu glazbu, onda zaista 'luknite' u ovaj video | Simfonijska slika U stepama središnje Azijeautora Aleksandra P. Borodina

Goran Bukan

Vezani članci
Školski portal: Čarobni štapić zvan glazba

Čarobni štapić zvan glazba

Uz glazbu biljke brže rastu, djeca brže zaspu, ona izaziva…

Školski portal: Je li Mozart otrovan antimonom?

Je li Mozart otrovan antimonom?

Od davnina je poznato emetičko djelovanje antimonovih spojeva (emetici −…

Školski portal: Iannis Xenakis – svoj čovjek na čelu avangarde

Iannis Xenakis – svoj čovjek na čelu avangarde

Xenakis se najprije bavio arhitekturom, surađujući s Le Corbusierom. Bio…

Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: 14 strategija za upravljanje razredom

14 strategija za upravljanje razredom

Ne samo da je ona „praktično…

Školski portal: Prvašićima posebni kalendari za novu školsku godinu

Prvašićima posebni kalendari za novu školsku godinu

… za sve učenike prvih razreda…

Školski portal: Općina Saborsko školi donirala računala i projektore

Općina Saborsko školi donirala računala i projektore

Naime, od ove školske godine PŠ…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…