…  za akademsku godinu na izmaku 2016./2017., te pozvao dobitnike da ostanu živjeti i raditi u Hrvatskoj.

 Na svečnosti priređenoj u Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta zagrebačkog Sveučilišta, nagrade je primilo 880 najvrsnijih studenata toga najstarijeg hrvatskog sveučilišta. Nagrade su dobitnicima uručili rektor Boras i dekani te prodekani fakulteta i akademija ovisno o području, a na svečanosti su bili i prorektori zagrebačkoga Sveučilišta, profesori i studenti te drugi uzvanici.

• Nagrađena 123 rada od 265 pristiglih

 U kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvaju autora Rektorovom nagradom nagrađena su 123 rada, u kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) 28 radova.

 Uručene su i četiri Rektorove nagrade u kategoriji “veliki” timski znanstveni i umjetnički rad (na kojjima je radilo više od deset autora), a u kategoriji posebni natjecateljski uspjesi pojedinaca ili timova dodijeljeno je sedam nagrada, dok su Rektorovu nagradu u kategoriji društveno korisnoga rada u akademskoj i široj zajednici dobila 22 rada.

 Kao i prethodnih godina, na Ekonomskom fakultetu postavljena je izložba plakata na kojima su nagrađeni studenti predstavili svoje radove, a može se razgledati do 13. srpnja.

 Pravo prijave za Rektorovu nagradu imali su svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, koji je Senat usvojio na sjednici 9. veljače 2016., studenti su svoje radove mogli prijavljivati u šest kategorija. Povjerenstvo za dodjelu Rektorove nagrade pregledalo je i ocijenilo pristiglih 265 radova, nakon čega je rektoru dostavilo konačni prijedlog nagrađenih, koji je donio i konačnu odluku o dobitnicima.

• Novčani iznos Rektorove nagrade trebalo bi osigurati iz proračuna 

 Rektor Boras ustvrdio je kako je “Rektorova nagrada puno više od nekadašnjih skromnih 500 do 1500 kuna, a trebala bi biti od deset tisuća do 20 tisuća kuna, ali taj novac morao bi se osigurati iz državnoga proračuna, a sada se izdvaja 0,82 posto BDP-a za visoko obrazovanje, dok je europski prosjek 1,2 posto BDP-a”. 

 No, ocijenio je rektor, nagrađeni studenti pokazuju kako ni to nije presudno, već su bitni entuzijazam, snaga, volja i želja za uspješnim životom onih koji su se prijavili za nagradu i koji znaju što žele. Boras je posvjedočio kako bi volio da njihov primjer slijede i ostali studenti, a posebice oni koji studiraju deset i više godina što im, rekao je, “na žalost mi još dopuštamo”.

 Rektor je dodao kako studenti ne smiju zaboraviti i služiti društvu u kojemu žive te pozvao studente da ostanu u Hrvatskoj i tu zasnuju obitelji. Boras smatra kako je za djecu važno da ih odgajaju obrazovani roditelji, da imaju od koga učiti i dobiti one vrijednosti koje se moraju promicati na sveučilištu – opće europske vrijednosti poštenoga rada i služenja društvu i traženja da društvo na isti način odgovori na pošteno služenje.    

 Jer, objasnio je, universitas ne znači samo sveučilište kao mjesto na kojemu se može sve naučiti, već i zajedništvo svih nas, ne samo unutar sveučilišta, već i unutar obitelji te cijeloga društva. Rektor se nada da će dobitnici ostati u Hrvatskoj i razmisliti hoće li “prihvatiti na prvi pogled primamljive ponude iz inozemstva, ali kada se pogleda dugoročno pitanje je kako ćete tamo živjeti vi i vaša djeca”.

 “Hrvatska ima budućnost upravo zahvaljujući vama mladim izvrsnim ljudima”, uvjeren je rektor Boras. Nada se da ćemo se svi zajedno oduprijeti i “niskim propagandama kako ne vrijede sveučilište i društvo”, te ocijenio da je za to odupiranje potrebna akademska razina komunikacije sviju, uključujući i one sa suprotstavljenim stajalištima.

• Mladi dobitnici utjelovljenje su klasičnoga načela dobroga i lijepoga

 “Kada smo vidjeli i saslušali sve ove mlade krasne ljude, onda mi se vratila moja klasičarska naobrazba koja mi omogućava i da kažem nekoliko grčkih maksima o tome kakvi ljudi trebaju biti”, rekao je Boras, te dodao kako “upravo ovi mladi lijepi, pametni i sposobni ljudi utjelovljuju ono klasično antičko načelo dobroga i lijepoga, sposobnoga i uviđavnoga što uključuju vanjštinu i unutrašnju priodu čovjeka”. Takvi mladi ljudi, ocijenio je, “slika su Sveučilišta u Zagrebu i slika naših mladih ljudi koji će jednoga dana biti akademski građani, doktori znanosti i elita ovoga društva”.

 Rektor je dobitnicima poručio da takvi kakvi su sada budu cijeli život prema sebi, svojim obiteljima i svojoj djeci “koju nemojte zaboraviti imati”, a njegov je savjet popraćen dugim pljeskom uzvanika.

 U ime svih dobitnika Rektorove nagrade, studentica Tekstilno-tehnološkoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta Valerija Ljubić zahvalila je rektoru što je prepoznao izvrsnost truda, rada i zalaganja nagrađenih studenata i što je to nagradio. Istaknula je kako upravo trenutak dodjele nagrade za svakoga od dobitnika poseban ponos i priznanje za uloženi trud. Studentica je zahvalila i mentoricama i mentorima za potporu i poticaj, te dodala kako je nagrada sigurno i potvrda njihove izvrsnosti u znanstvenom, umjetničkom, stručnom i nastavnom radu, ali i kako je to uspjeh i obitelji te prijatelja nagrađenih koji su bezuvjetno vjerovali u naše sposobnosti.

 Ljubić je ustvrdila i kako Rektorova nagrada pridonosi jačanju samopouzdanja i vjere u rad i znanje svakoga od nagrađenih, te istaknula i izvrsnost brojnih kolegica i kolega čiji radovi nisu nagrađeni ove godine. Zaključila je kako su svi, kroz naporan rad, trud i zalaganje, postali dio ove akademske zajednice koja u svojoj prekrasnoj raznolikosti teži izvrsnosti. [ Hina ]