■ O tome najbolje svjedoči brojka od čak 100 gradova koji su za obrazovanje u 2016. izdvojili manje od deset posto proračuna.

■ Više od 30 posto izdvojila su samo dva grada – VRBOVEC i PAG, s tim da je Pag izdvojio čak 44,01 posto proračuna.

Uoči lokalnih izbora portal gradonačelnik.hr objavio je niz velikih mandatnih analiza, među kojima i onu izdvajanja za obrazovanje.

Ustanovili smo tada da je najviše gradova – njih 59 –za vrtiće i škole te udžbenike, stipendije i prijevoz učenicima i studentima u razdoblju od 2013. do 2015. godine izdvojilo između 10 i 20 godišnjeg proračuna, da ih je čak 40 izdvojilo manje od deset posto proračuna, a samo četiri više od 30 posto.

Prvak po izdvajanju u te tri godine bila je VELIKA GORICA, s prosječnim izdvajanjem od 31,81 posto godišnjeg proračuna za obrazovanje.

Nakon što je Ministarstvo financija objavilo službene podatke o izvršenjima lokalnih proračuna i za 2016. godinu, izradili smo novu analizu i ustanovili da je ova godina, u usporedbi s proteklima, bila prilično sušna za obrazovanje.

Većina gradova znatno je smanjila ulaganja i izdvajanja u taj resor, o čemu najbolje govori brojka od čak 100 gradova koji su za obrazovanje u 2016. izdvojili manje od deset posto proračuna.

Više od 30 posto izdvojila su samo dva grada – VRBOVEC i PAG, s tim da je Pag izdvojio čak 44,01 posto proračuna i tako se nametnuo kao apsolutni rekorder za prošlu godinu.

Visoko izdvajanje u 2016. itekako je podiglo trogodišnji prosjek izdvajanja za obrazovanje Grada Paga – na 27,91 posto, te ga lansiralo na drugo mjesto top deset gradova s najvećim ulaganjem u obrazovanje od 2014. do 2016., te prvo mjesto kada se gleda kriterij per capita (izdvajao je prosječno 2011 kuna po stanovniku).

Investirao je, naime, u novi vrtić i tako osigurao dodatnih stotinjak mjesta, a novi gradonačelnik Ante FABIJANIĆ kaže da planiraju zadržati, a sukladno mogućnostima i podignuti razinu izdvajanja za obrazovanje.

“S ciljem podizanja kvalitete života na otoku i smanjivanja nezaposlenosti, smatramo da je nužno sustavno provođenje mjera poticanja obrazovanja i cjeloživotnog učenja naših građana”, ističe Fabijanić.

• Kralj: Od iduće godine besplatni udžbenici u Vrbovcu

U trogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2016. godine, prošla je godina drastično utjecala na srozavanje prosjeka, pa je 58 gradova za obrazovanje izdvojilo manje od 10 posto proračuna, a samo jedan više od 30 posto.

Grad Vrbovec tako je, po tim podatcima, prvak jer je za obrazovanje izdvajao u prosjeku 31,23 posto proračuna. Novi vrbovečki gradonačelnik Denis KRALJ objašnjava da to ustvari i nisu izdvajanja Grada, nego je riječ o transferu državnih sredstava usmjerenih za plaće i troškove zaposlenih u dvije vrbovečke osnovne škole.

Vrbovec je, naime, jedan od rijetkih malih gradova u županiji koji je i osnivač svojih osnovnih škola, u ostalima su to županije, pa sredstva koje dobivaju od države za plaće i troškove zaposlenih čine veliki udio u proračunu. Grad je, pak, prošle godine, a tako će i ubuduće, školama uplaćivao po sto tisuća kuna za različite potrepštine (papuče, atlase, pribor i slično), a o kojima će odlučivati sami ravnatelji. Također, novi gradonačelnik najavljuje da će od iduće godine grad osiguravati besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima. Za tu investiciju se nisu odlučili već ove godine jer se udžbenici mijenjaju, pa nije bilo smisla kupovati udžbenike koji već iduće godine neće biti u upotrebi, kaže Kralj.

• Zurovec: Cilj nam je biti broj 1 po ulaganju u obrazovanje

Nakon Vrbovca i Paga, na trećem je mjestu po izdvajanju za obrazovanje u posljednje tri godine VELIKA GORICA sa 25,98 posto, četvrti je ČAKOVEC – 25,61 posto, a peti je GRAD KAŠTELA s izdvajanjem od 24,33 posto. U top deset su još SVETA NEDELJA – 24,19 posto, DUGO SELO – 23,05 posto, KASTAV – 22,44 posto, KOPRIVNICA 22,01 posto i UMAG – 21,21 posto prosječnih godišnjih izdvajanja.

Novi gradonačelnik Svete Nedelje Dario ZUROVEC poručuje da će se politika prema školstvu, uz postojeću koja je na solidnoj razini, još znatno unaprijediti i poboljšati. “Cilj nam je daljnja obnova škola, proširenje POŠ Strmec, poboljšavanje uvjeta u školama (omogućavanje produženog boravka, opremanje škole) te obnova pristupne infrastrukture poput cesta i nogostupa kako bi djeca bila sigurnija'”, navodi Zurovec i zaključuje da školstvo možda jest zanemareno u nekim sredinama, “no nama je u cilju da ne budemo šesti nego broj jedan u što kraćem narednom razdoblju”.

• Jakšić: U škole uvodimo robotiku i šah

Gradonačelnik Koprivnice Mišel JAKŠIĆ kaže kako su ovi rezultati pokazatelj ulaganja i investiranja u budućnost grada, koja se temelji na obrazovanju.

“Cilj nam je biti grad mladih jer samo tako možemo pratiti i odgovoriti gospodarskim trendovima koji su pred nama. U skladu s tim ciljem, i dalje planiramo subvencionirati udžbenike za osnovce, nastavljamo i s projektom besplatnih bilježnica, i to u pojačanoj mjeri, naime ove godine osiguran je veći broj bilježnica za svu djecu, također svi naši studenti i dalje će primati stipendije. Ono na čemu sada radimo je i osmišljavanje modela poticanja naših učenika u srednjim školama, i to poticanjem izvrsnosti i deficitarnih zanimanja”, ističe Jakšić.

Dodaje kako ga, međutim, žalosti što Vlada i dalje nema jasno definiranu obrazovnu politiku i što nije ozbiljno pristupila reformi obrazovnog sustava. “Upravo zato zadatak nam je koliko god je moguće raditi mini reforme i nove programe na lokalnim razinama. Od jeseni će tako u svim koprivničkim osnovnim školama robotika biti izvannastavna aktivnost, a cilj nam je da i šah uvedemo u škole. Također od jeseni počinjemo provoditi projekt u školama kojim ćemo poticati i nadarene učenike. Zadatak nam je djeci omogućiti kvalitetno obrazovanje i jednake prilike kako bi svi imali iste početne mogućnosti da razvijaju svoja znanja i vještine”, kaže gradonačelnik Koprivnice.

• Bassanese: Umag je primjer – izdvajamo više od državnog i europskog prosjeka

Umag je, pak, prema podacima Ministarstva financija, na drugom mjestu kad se gleda kriterij per capita – u tri godine izdvajao je prosječno godišnje za obrazovanje 1819 kuna po stanovniku. Iz gradske uprave ističu, međutim, da ti podatci nisu potpuni te da su njihova ulaganja znatno veća.

Gradonačelnik Vili BASSANESE tako navodi kako je samo u prošloj godini Grad Umag za obrazovanje izdvojio gotovo 57 milijuna kuna, odnosno 37 posto godišnjeg proračuna, što je puno iznad državnog i europskog prosjeka i čini Umag gradom primjerom.

“Odgovornost prema zajednici, stvaranje uvjeta za razvoj, socijalna osjetljivost, a posebno briga o djeci, vrijednosti su koje obilježavaju naše projekte i investicije u okviru odgoja i obrazovanja. Vođeni tim principima te svjesni da je obrazovanje jedini zalog za održivu budućnost i demografsku obnovu, 2010. godine pokrenuli smo projekt ‘Umag – grad djece 2010. – 2020.’ ne bismo li osigurali najbolje odgojno-obrazovne uvjete i standarde za naše najmlađe sugrađane. Projekt koji obuhvaća gradnju novih i/ili rekonstrukciju svih 18 zgrada umaških predškolskih i školskih zgrada, kao i uređenje igrališta i parkova, nadstandardno osigurava najkvalitetnije uvjete u okviru odgojno-obrazovnog procesa, od vrtića do fakulteta”, ističe gradonačelnik i navodi kako je Grad Umag u posljednje tri godine za obrazovanje izdvojio gotovo 112 milijuna kuna.

“Umag je jedini grad u Hrvatskoj koji pruža uslugu besplatnog vrtića za svu djecu (njih 605), bez liste čekanja i s pedagoškim standardom od jedne odgajateljice na osmero djece, u prosjeku. Projekt ujedno osigurava i naknadu za novorođeno dijete, besplatne udžbenike za sve učenike (njih 1000) te besplatan prijevoz svim učenicima osnovne škole. Grad sufinancira produženi boravak u osnovnim školama, topli obrok, financira prijevoz učenicima srednjih škola te potpore učenicima, stipendije studentima, nagrade izvrsnim učenicima te mjesečne potpore učenicima slabijeg imovinskog statusa. U Umagu stvaramo sustav kako bi naši sugrađani mogli odrastati, obrazovati se, raditi i ostati živjeti u Umagu, gradu jednakih mogućnosti za sve”, ističe gradonačelnik Bassanese.

• Jurjako: Cilj nam je natprosječni standard

 Na trećem mjestu po izdvajanju per capitaje Grad Zagreb – 1469 kuna, potom su tu Vis – 1449, Pazin – 1251, Novigrad – 1249, Cres – 1084, Velika Gorica – 1059, Krk – 1017 te Čakovec – 1014 kuna po stanovniku.

……………

Zanimljivo, Pag prosječno po stanovniku izdvaja 2011 kuna ili 192 kune više od drugoplasiranoga Umaga. Grad Zagreb za obrazovanje po stanovniku ulaže 542 kune manje od malog Paga, a Vis 562 kune.

……………

Gradonačelnik Cresa Kristijan JURJAKO ističe da je ulaganje u obrazovanje mladih na otocima jako važno kako bi se toj djeci i mladima omogućio jednak standard školovanja kao i na kopnu. “No, mi se ne zadovoljavano time i ciljevi su nam natprosječni standard. Tako smo i u 2016. godini nastavili s upisom sve djece u jaslice i vrtić, a djeci sa sela sufinanciramo putne troškove prijevoza do vrtića. Osnovnoj školi koja je županijska ustanova sufinanciramo razne nadstandardne projekte i aktivnosti. Škola je jedna od najmodernije opremljenih u Hrvatskoj. Sve su učionice opremljene pametnim pločama, a profesori laptopima.

U 2016. uvedeni su e-dnevnici i tableti za upravljanjem sustavom e-dnevnika, škola je među prvima u Hrvatskoj uvela robotiku u svoje aktivnosti, a na svom krovu proizvodi električnu energiju putem solarnih panela. Također, kako bismo zadovoljili potrebe djece, od jeseni u školi starta program produženog boravka koji će financirati Grad Cres’, navodi Jurjako.

Dodaje kako su njihov dječji vrtić Girice i Osnovna škola Frane Petrića osposobljeni i za rad s djecom s posebnim potrebama. Također, navodi, Grad Cres sufinancira nadstandardne programe i u Creskoj gimnaziji, a svi srednjoškolci koji se školuju izvan otoka i svi studenti koji žele dobivaju stipendiju i plaćene putne troškove.

• Beljak: Nema štednje kad je obrazovanje u pitanju

Kad analiziramo samo izdvajanja u 2016. godini, apsolutni rekorder je, kao što smo već naveli, Pag – 44,01 posto.

Na drugom je mjestu Vrbovec sa 33,97 posto, treći je Kastav – 28,52 posto, a slijede Čakovec – 28,3, Umag – 24,81, Kaštela – 20,98, Sveti Ivan Zelina – 20,04, Pakrac – 18,55, Daruvar – 18,43 te Vrgorac sa 1791 posto izdvojenih za obrazovanje.

Gledajući izdvajanje po stanovniku, prvi je opet Pag sa čak 4727 kuna, Umag je drugi sa 2479 kuna, a potom idu Kastav – 1476, Novigrad – 1339, Čakovec – 1265, Vrbovec – 712, Vodnjan 659, Kaštela – 555, Samobor – 539 te Novi Vinodolski sa 503 kune po stanovniku izdvojene za obrazovanje.

Gradonačelnik Samobora Krešo BELJAK ističe da se Samobor opredijelio razvijati kao grad po mjeri čovjeka i zato neprekidno ulaže u poboljšanje kvalitete života građana, osobito djece, a kad je riječ o obrazovanju – nema mjesta štednji.

“Najviše sredstava u 2016. godini utrošeno je u gradnju nove dvorane kod OŠ Samobor te za besplatne udžbenike koji su prvi put dočekali sve učenike na školskim klupama. Znatna sredstva izdvajaju se također za prijevoz učenika i studenata, stipendiranje i obnovu zgrada odgojno-obrazovnih ustanova. Sufinanciraju se i produženi boravak, prehrana, izvannastavne aktivnosti učenika i slično, a uz pomoć EU sredstava omogućili smo pomoćnike u nastavi za učenike kojima je pomoć potrebna”, ističe Beljak.

Navodi kako je, primjerice, za gradnju i opremanje sportske dvorane u OŠ Samobor uloženo 4.225.000 kuna, za nabavu udžbenika za sve učenike osnovnih škola 2.433.168 kuna, za prijevoz učenika osnovnih škola 3.698.633 kune, za prijevoz učenika srednjih škola i studenata 1.674.622 kune, a za stipendiranje učenika i studenata 493.833 kune. [ IZ DRUGIH MEDIJA | gradonačelnik.hr ]